Fizički trening – mentalni trening!?
Nedavna istraživanja potvrđuju pretpostavku da djeca i mladi imaju široki spektar socijalnih i akademskih koristi kada se redovno uključuju u fizičku aktivnost prilagođenu njihovom periodu razvoja/uzrastu.
Iako na akademski uspjeh utiču mnogi faktori, postoje značajni dokazi koji ga povezuju sa redovnom fizičkom aktivnošću u najmanje tri široko postavljena domena:
- Kognitivne funkcije (npr. memorija, pažnja / koncentracija, verbalna sposobnost, procjena i korištenje informacija, vještine rješavanja problema);
- Akademsko ponašanje i školovanje (npr. ponašanje u učionici, pohađanje nastave, učešće u nastavi, domaći zadaci, koncentrisanost na zadatke);
- Akademska postignuća (npr. školske ocjene, standardizovani rezultati testa, formalne procjene).
Učešće u fizičkoj aktivnosti ima kratkoročne i dugoročne akademske efekte. Istraživanja pokazuju da se djeca bolje koncentrišu na rad u razredu odmah nakon fizičke aktivnosti, što im omogućava da budu fokusiranija i pažljivija. Vremenom, djeca koja redovno učestvuju u fizičkoj aktivnosti pokazuju poboljšanje u svojim kognitivnim sposobnostima i stavovima, ne samo u osnovnim kognitivnim sposobnostima kao što su pažnja i pamćenje, već i po pitanju stavova i uvjerenja koja utiču na akademsku efikasnost, kao što su motivacija, samoefikasnost, zadovoljstvo i samostalno učenje. Studije pokazuju da što su djeca aktivnija, bolji je njihov akademski uspjeh u smislu pismenosti i računanja. Stoga je neophodno da školske politike i propisi osiguraju da sva djeca uživaju blagodati redovne fizičke aktivnosti.
Međutim, stvarnost je drugačija i govori da istraživanja, teorija i preporuke često imaju mali uticaj na prakse u procesu obrazovanja. Sistemi obrazovanja širom svijeta se suočavaju sa ozbiljnim smanjenjem budžeta. Tako, kada se u društvima „opsjednutih uspjehom/prosjekom razreda”, donose izbori između investiranja u akademske prioritete nasuprot ulaganja u fizičko vaspitanje, najčešće se novac investira u ovo prvo. Izvještaj o istraživanju o fizičkom obrazovanju škola UNESCO-a iz 2013. godine navodi da, uprkos zvaničnoj posvećenosti fizičkom obrazovanju, bilo kroz zakonodavstvo ili kroz opću praksu, takva odredba je daleko od stvarnog stanja (http://unesdoc.unesco.org/images/0022/002293/229335e.pdf).
Stoga, neuspjeh u postizanju ravnoteže između akademskog postignuća i fizičkog blagostanja mladih ne samo da krši njihova ljudska i dječija prava već je i ekonomski neopravdan. Dokazi su pokazali da je nivo kondicije među mladima opao zbog sve više sjedilačkog načina života i porasta nivoa gojaznosti. Situacija je lošija u nekim zemljama, zbog nedovoljne i/ili neadekvatne koordinacije između škole i zajednice, nedostatka mogućnosti za fizičku aktivnost, pitanja tjelesnog odgoja, uključujući neadekvatnu raspodjelu vremena aktivnosti u nastavnom planu i programu, status predmeta i nastavnika, nedostatak resursa (nastavni kadar, objekti i oprema) itd. U roku od jedne do dvije decenije doslovno će patiti ne samo mlada generacija, već i ekonomija. Rastući troškovi zdravstvenih usluga će se uveliko odraziti na potrošnju ako nastavimo sa današnjim kratkovidnim obrazovnim politikama.
Kada se škola ili obrazovni sistem države odluče da se uključe u poboljšanje fizičkog blagostanja svojih učenika, mora se odgovoriti na nekoliko pitanja, uključujući najprikladniji modalitet, optimalni intenzitet i trajanje fizičke aktivnosti u odnosu na dob, spol i akademsku aktivnost, sposobnosti učenika, kao i vrijeme fizičke aktivnosti u školi i/ili tjelesnog odgoja. Studije su pokazale da su najveće kognitivne koristi od tjelesnog odgoja nastale kada su časovi fizičkog vaspitanja bili zakazani na početku ili na sredini školskog dana, a ne na kraju. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se u potpunosti odgovorilo na ova pitanja, ali već postoji dovoljno dokaza koji zahtijevaju više akcije i povećane mogućnosti fizičke aktivnosti tokom cijelog školskog dana za sve učenike.
Kao što je neuro-naučnik rječito rekao, ako želite intelektualno zdravu djecu: „Prekinite čas matematike kako biste plesali – ili hodajte, skačite, igrajte se … teorija je da će sve što izaziva ubrzani rad srca ubrzati i rad mozga!“
https://beta.theglobeandmail.com/news/national/education/how-physical-exercise-helps-to-get-students-intellectually-fit/article20284157/
Izvori:
Udruženje za fizičke aktivnosti u školi, uključujući fizičko vaspitanje i akademski rad. Odsjek za zdravstvo i socijalne službe SAD-a za kontrolu i prevenciju bolesti Nacionalni centar za prevenciju hroničnih bolesti i promociju zdravlja Odjel za adolescentsko i školsko zdravlje. www.cdc.gov/HealthyYouth Revidirana Verzija, juli 2010
