Procjena uključenosti porodice, zajednice i učenika/ca u razvoju škole zasnovane na ljudskim pravima

Living Democracy » Principals » ŠKOLA BAZIRANA NA LJUDSKIM PRAVIMA » Procjena uključenosti porodice, zajednice i učenika/ca u razvoju škole zasnovane na ljudskim pravima

Svjesnost

Primjena principa ljudskih prava zadatak je koji nužno angažira vlade, kao što je predviđeno statutom svih osnovnih konvencija o ljudskim pravima, uključujući one o obrazovanju. U isto vrijeme, sve više i više demokratskih društava prepoznaju ograničene mogućnosti vlada da provode standarde i principe ljudskih prava, izuzev ukoliko svi ljudi nisu aktivno uključeni i pridržavaju ih se. Da bi ljudska prava postala stvarnost, svi ih moraju podržavati i poštovati, uključujući porodice, škole i druge institucije koje pružaju usluge učenicima/cama, kao i zajednice i svi nivoi uprave.

Naročito ovdje trebate razumjeti koliko su blisko Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija i Konvencija o pravima djeteta (CRC) povezane (pogledajte kratku historiju u tabeli ispod). Deklaracija o ljudskim pravima također naglašava primarnu važnost roditelja i porodica u zaštiti prava djece. Međutim, postoji pogrešna percpcija da je CRC odgovoran za djecu koja su daleko os svojih roditelja i drugih zakonskih staratelja, te se odgovornosti više prebacuju na vlade.

Međutim, to nije slučaj. U nekoliko članaka Konvencija se izričito poziva na važnost roditelja i porodica, čime vlade imaju zadatak zaštite i pomaganja porodicama u ispunjavanju njihove ključne uloge kao njegovatelja svoje djece. Ona poziva vlade da poštuju odgovornosti roditelja, zakonskih staratelja i drugih staratelja pružajući odgovarajuće smjernice.

 1945

Nakon Drugog svjetskog rata, mnoge su se države svijeta dogovorile da formiraju uniju osnivanje UN-a, odnosno Ujedinjenih Nacija.

Željeli su zajedno podržati mir i slobodu u svijetu.

10. decembar 1948

Na današnji dan, Ujedinjene nacije usvojile su Univerzalnu deklaraciju o Ljudskim pravima.

Postavljena su osnovna prava svih ljudskih bića na svijetu, te se primjenjuju i na djecu.

Kao priznanje za nevolju mnoge djece, razumijevanje je bilo redefinisano kako bi djeci omogućilo poseban status i zaštitu.

1950

Predložen je prvi nacrt deklaracije o pravima djece o kojoj su nekoliko godina raspravljale države članice UN-a.

20. novembar 1959

Na današnji dan, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Deklaraciju Prava djeteta koja definišu dječja prava kao pravo na zaštitu, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, sklonište i dobru prehranu.

Iako takva izjava nije bila obvezujuća za sve države članice, ona je označila prvi veliki međunarodni sporazum i konsenzus o temeljnim principima prava djece.

1979

U cijelom svijetu je ova godina obilježena kao Godina djeteta. Svuda se razmišljalo i raspravljalo o pravima djece. Za korist djece, sve je više ljudi željelo da se ta prava ostvaruju i budu detaljnija, i što je još važnije, učiniti pravno obavezujućim.

20. novembar 1989

Na današnji dan, Generalna skupština Ujedinjenih nacija jednoglasno usvojila Konvenciju o pravima djeteta.

Od tada su vlade gotovo svih država svijeta potpisale Konvenciju o pravima djeteta.

Konvencija se takođe snažno zalaže za učešće učenika/ca i podržavanje njihovih prava na učešće, naime: pravo na pristup informacijama, pravo na izražavanje, pravo na uključenost u donošenju odluka i pravo na udruživanje. Kako bi promovisali pravo na učešće u školskom kontekstu, neophodno je osigurati povoljno okruženje u obrazovanim institucijama, porodicama, zajednicama i društvu u cjelini. U tom kontekstu, pitanja kao što su inkluzija, jezik, disciplinsko kažnjavanje, sigurno okruženje i rodna ravnopravnost igraju presudnu ulogu.

Dakle, procjena sveobuhvatnosti školskog pristupa uključivanju učenika/ca, porodice i za učešće zajednice, potrebno je sagledati tri ključne oblasti, i to:

  1. Mehanizmi da učenici izraze svoje stavove o školskim radovima, školskom životu, i učestvovanje u školskoj organizaciji,
  2. Mehanizmi za izgradnju školsko-porodičnih partnerstava za upravljanje i vođenje škole, razvoj i zaštitu učenika/ca i
  3. Mehanizmi za izgradnju partnerstva/zajednica za školu, upravljanje i podrška, zaštita učenika/ca i unaprjeđenje zajednice.

Priprema

Koje korake poduzeti?

  1. Formirajte tim sa kojim ćete raditi tokom cijelog procesa. Započnite sa svojim timom raspravljajući o pristupu i razmotrite listu pokazatelja.
    a. Izaberite najvažnije za svoju školu.
    b. Dodajte indikatore za koje smatrate da nedostaju.
    c. Ispunite obrazac sa desetak pokazatelja koji su vam važni. Obavezno odaberite neki pokazatelji gdje se dobro snalazite, a neki gdje trebate dodatni razvoj.
  2. Sa svojim timom pripremite akcioni plan i vremenski okvir za prvu procjenu, koja će biti osnova za dalji razvoj. U procjenu trebate uključiti:
    a. Učenike/ce
    b. Nastavnike/ce
    c. Ostalo školsko osoblje
    d. Roditelje
    e. Školski odbor
    f. Članove zajednice sa kojima možda sarađujete
    g. …
  3. Razviti akcioni plan i vremenski okvir. Obavezno uključite:
    a. Profil škole nakon prvog ocjenjivanja.
    b. Korake koje treba preduzeti (u narednih 6 meseci).
    c. Druga procjena, kako bi naučili više o razvoju događaja..

18 mogućih pokazatelja za procjenu nivoa uključenosti različitih učesnika/ca u vašoj školi:
  1. Škola promovira interakciju između učenika/ca na način koji je u skladu s demokratskim metodama (tj. međusobno poštovanje, saradnja, kritičko razmišljanje i razumijevanje za rješavanje problema).
  2. Škola pruža i podržava mogućnosti učenika/ca da izraze svoje stavove u vezi sa aktivnostima i životom u školi.
  3. Škola ima mehanizme – poput školskog newsletter-a ili publikacije, učeničke oglasne table, okvir za mišljenje ili alate za anketiranje – kako bi se učenicima/cama pružila prilika da izraze svoje mišljenje i brige o važnim pitanjima škole i zajednice.
  4. Škola uključuje učenike/ce na sastanke i planiranje sesija koji se tiču ​​njihove dobrobiti.
  5. Škola ima aktivno vijeće učenika/ca.
  6. Svi učenici imaju jednaku priliku da učestvuju u upravljanju, i vodstvo školskih klubova, timova i udruženja.
  7. Škola ima Udruženje roditelja i učitelja/ca koje se redovno sastaje i ima pisani plan akcija.
  8. Škola pruža razumljive, pristupačne i dobro publicirane procese za uticanje na odluke, pokretanje pitanja ili nedoumica, žalbe na odluke i rješavanje problema.
  9. Škola širi informacije o školskim reformama, politikama, disciplinskom postupku, procedurama, alatima za procjenu i školskim ciljevima.
  10. Škola redovito šalje vijesti o školskim aktivnostima roditeljima i članovima/cama Školskog odbora.
  11. Roditelji se podstiču da postavljaju pitanja ili raspravljaju o pitanjima koja se tiču ​​njihovog djeteta / djece u školi.
  12. Škola roditelje potiče i pomaže im kako bi pomogli svojim učenicima/cama da utvrde znanje i uče kod kuće kada se to smatra potrebnim.
  13. Škole komuniciraju s roditeljima o pozitivnom ponašanju i postignućima učenika/ca, a ne samo u slučaju incidenata, lošeg ponašanja ili neuspjeha.
  14. Roditelji obavještavaju školu o svim većim promjenama u životu djeteta u kući, tako da po potrebi se može pružiti odgovarajuća pomoć.
  15. Škola ima veze s vođama zajednice i drugim sudionicima, reagira na potrebe zajednice i pruža mogućnosti za razmjenu ideja sa zajednicom u nastojanju da povećaju pristup i dobrobit svih učenika/ca bez obzira na njihovo porijeklo ili sposobnosti.
  16. Zajednica pomaže školi da dopre do svih učenika/ca koji su isključeni iz škole.
  17. Pozivaju se žene i muškarci iz zajednice sa specijalizovanim znanjem ili vještinama, te su dobrodošli da učestvuju u nastavi kao osobe sa iskustvom.
  18. Škola razvija partnerstva sa lokalnim preduzećima, grupama civilnog društva i nevladinim organizacijama kako bi unaprijedili učenje učenika/ca i tako pomogli porodicama.

Akcija

Unutar svojeg tima izaberite 10 indikatora sa liste.

Odabrani pokazatelji uključenosti Status ovog pokazatelja u mojoj
školi, na skali od 1 do 10
Koraci koje treba preduzeti (prikupljeni za vrijeme diskusije).
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
  1. Na osnovu gornje liste, pripremite brošuru koja će se dati svim učesnicima/cama uključenim u proces procjene.
  2. Formirajte okrugle stolove sa različitim učesnicima/cama (učenicima/cama, nastavnicima/cama, članovima osoblja, roditeljima, članovima odbora itd.). Članovi/ce odbora mogu se sastati povodom velikog školskog događaja, ili na zakazanim sastancima, prema njihovoj dostupnosti.
  3. Zamolite ih da razgovaraju o svojoj procjeni i komentarima.
  4. Zadajte im da iznesu prijedloge za poboljšanje.
  5. Prikupite sve komentare i prijedloge u svom timu.
  6. Osmislite jasan i djelotvoran glavni plan za narednih 6 do 12 mjeseci.
  7. Prikažite glavni plan svim uključenim strankama.
  8. Isplanirajte naredni period procjene (transparentnost je na prvom mjestu!).