Inkluzivnost u školi, zasnovana na ljudskim pravima

Living Democracy » Principals » ŠKOLA BAZIRANA NA LJUDSKIM PRAVIMA » Inkluzivnost u školi, zasnovana na ljudskim pravima

Svjesnost

Kao i drugi direktori/ce škola, i vi ste to čuli i pročitali stotinama puta: Obrazovanje je prepoznato kao ljudsko pravo u brojnim važnim međunarodnim konvencijama. Konvencija UN-a o pravima djeteta (eng. Convention on the Rights of the Child; te CRC, CROC, ili UNCRC) posebno se poziva na prava djece mlađe od 18 godina. Prepoznaje obrazovanje kao zakonsko pravo i jednake mogućnosti za svako dijete. Njegov član 28. garantuje besplatno obavezno osnovno obrazovanje za sve, progresivno besplatno srednje obrazovanje, koje bi u svakom slučaju trebalo biti dostupno svima, kao i pristup visokom obrazovanju po pitanju kapaciteta. Navodi se obaveza države da usvoji mjere u vezi sa školom, prisustvom na nastavi i disciplinom, uz zaštitu dostojanstva djece. Ohrabruje međunarodnu saradnju u pogledu obrazovanja, posebno uklanjanje neznanja i nepismenosti i promoviše pristup naučnom i tehničkom znanju. Član 29. definira ciljeve obrazovanja, prepoznajući individualnost djece, preporučuje da obrazovanje treba usmjeriti prema razvoju ličnosti i talentima svakog djeteta i njegovoj sposobnosti.

U cjelini, osim odredbi koje se odnose na pristup, pravo na obrazovanje obuhvata obaveze država da se suzdrže od diskriminacije na svim nivoima obrazovnog sistema i da postave minimalne obrazovne standarde za poboljšanje kvaliteta obrazovanja.

A sada: vi ste vođa svoje škole. Imate ograničene resurse i suočeni ste sa dnevnom rutinom i svakodnevnim problemima koje treba riješiti. Ogroman je zadatak osigurati osnovno funkcionisanje škole. Pored toga, morate održavati ugodno i prijateljsko okruženje i educirati sve učenike/ce bez obzira na spol, fizičke, intelektualne, socijalne, emocionalne, lingvističke ili ostale pojedinačne karakteristike. Vaša škola mora biti inkluzivna institucija, što je regulisano zakonom u mnogim zemljama. Kakav zadatak!

Odgovorni ste da osigurate da svo školsko osoblje poštuje i promoviše različitost i jednakost prilika za sve. Štaviše, želite da svi tretiraju različitost kao priliku, a ne kao prepreku kvalitetnom obrazovanju.

Ali gde ste vi u cijelom procesu? Koja su vaša lična sjećanja kada je u pitanju inkluzija? Jeste li ikada lično doživjeli trenutak neinkluzivnosti? Jeste li uvijek bili uspješan učenik/ca, učitelj/ica i direktor/ica škole koji/a je podizao/la svijest kad drugi nisu uključeni? Vrijedilo bi kritički razmotriti ovo pitanje i samostalno procijeniti svoju situaciju, iskustvo i vrijednosti. Hoćete li nešto poduzeti samo kada se u potpunosti slažete da podržite sve koji su uključeni u akciju zajedno s vama? Na taj način pružate drugima iskustvo inkluzivnosti iz prve ruke i dokaze o tome koliko intenzivno je HRBS uključen u praktičnim promjenama tako da svi učenici mogu uspjeti – bez obzira na njihovo porijeklo, vještine i kompetencije.

Iskustvo pokazuje da će ove promjene ići na ruku svim učenicima/ama vaše škole u kojoj podržavaju kvalitetnu nastavu i učenje za sve. Štaviše, nisu samo učenici/e ti koji će imati korist – svi ostali će se osjećati uključeno. U inkluzivnom mikro-društvu koje obuhvata roditelje, nastavnike/ce, školsko osoblje i administraciju, odbor i svi u zajednici će sarađivati sa vašom školom. Jeste li spremni za ovu avanturu?

Što je još važnije, vaši nastavnici/ce trebaju imati ili razviti široko razumijevanje inkluzije. Na sastanke sa svojim stručnjacima (školskim pedagogom/icom, psihologom/injom ili učiteljima/cama sa dodatnom obukom u ovoj oblasti) morate pronaći načine da podržite ostalo nastavno osoblje u tom razvoju.

Prvo, svi navedeni moraju imati osnovno razumijevanje inkluzivnosti. Sljedeći link bi mogao pomoći u razjašnjavanju ovog koncepta.

Uključenost u obrazovanje je više od onoga što mnogi misle!

https://inclusiveeducation.ca/about/what-is-ie/ 21. avgusta 2020.

Od svoje početne koncepcije početkom 20. stoljeća, pa sve do nedavno, “inkluzivno obrazovanje“ protumačeno je kao „inkluzija učenika/ca s invaliditetom“ ili„ posebnim obrazovnim potrebama“ u redovnoj nastavi u učionici. Mnogi i dalje razumiju pojam u tom smislu.

Međutim, inkluzivno obrazovanje znači da svi učenici pohađaju nastavu i da su dobrodošli u škole, u redovnim odjeljenjima prilagođenim uzrastu gdje ih podržavaju da uče, doprinose i učestvuju u svim aspektima školskog života.

Inkluzivno obrazovanje govori o tome kako razvijamo i dizajniramo svoje škole, programe i aktivnosti, tako da svi učenici mogu zajedno učiti i učestvovati.

Inkluzivno obrazovanje je osiguravanje pristupa kvalitetnom obrazovanju za sve učenike/ce, te efikasno zadovoljavanje njihovih različitih potreba na način koji odgovara, prihvata, poštuje i podržava. Učenici učestvuju u obrazovnom programu u okviru zajedničkog učenja s podrškom za smanjenje i uklanjanje prepreka koje mogu dovesti do isključenja.

Inkluzivno obrazovanje se provodi u zajedničkom obrazovnom okruženju, u kojem učenici uče iz različitih sredina i sa različitim sposobnostima, zajedno u inkluzivnom okruženju. Uobičajena okruženja za učenje većinom se koriste tokom redovnog nastavnog vremena i mogu uključivati ​​učionicu, biblioteku, salu za sport, pozornicu i muzičku sobu, kafeteriju, igralište i lokalnu zajednicu. Dakle, zajedničko okruženje za učenje je mjesto u kojem učenici s intelektualnim poteškoćama ili drugim posebnim potrebama mogu učiti zajedno sa svojim vršnjacima, a ne odvojeno.

Efikasna uobičajena okruženja za učenje:

  • Omogućavaju svakom učeniku/ci da u potpunosti učestvuje u okruženju za učenje koje je dizajnirano za sve učenike/ce i koje se dijeli s ostalim vršnjacima u odabranom obrazovnom okruženju.
  • Osiguravaju pozitivnu klimu, promoviraju osjećaj pripadnosti i osiguravaju učeniku/ci napredak ka odgovarajućim ličnim, socijalnim, emocionalnim i akademskim ciljevima.
  • Reaguju na individualne potrebe za učenjem pružajući dovoljan nivo podrške i primjenjujući nastavnu praksu i principe usmjerenih na učenike/ce.
  • Uobičajeno okruženje za učenje: inkluzivno okruženje u kojem je nastava kreirana tako da bude omogućena učenicima/ama različitih sposobnosti zajedno sa njihovim vršnjačkim grupama u lokalnoj školi, istovremeno odgovarajući na njihove individualne potrebe kao učenika/ca i koja se koristi za većinu nastavnih sati.

Omogućiti da svako dijete ima jednake mogućnosti za obrazovni napredak, ostaje izazov širom svijeta. Cilj Održivog razvoja 4 o obrazovanju i Akcionog okvira za obrazovanje 2030 naglašava inkluzivnost i jednakost kao temelje za kvalitetno obrazovanje.

Kako biste uspješno ispunili ovaj zadatak, tj. učinili vašu školu inkluzivnijom, morate imati podršku vaših kolega od samog početka. Sa svojim timom trebali biste razvijati plan o tome kako bi svi mogli učestvovati, te da biste bolje razumjeli situaciju u svojoj školi i zainteresovane strane u ovom procesu.


Priprema

Koje korake poduzeti?

  1. Formirajte tim sa kojim ćete raditi tokom cijelog procesa. Započnite sa svojim timom raspravljajući o pristupu i razmotrite listu pokazatelja.
    a. Izaberite najvažnije za svoju školu.
    b. Dodajte indikatore za koje smatrate da nedostaju.
    c. Ispunite obrazac sa desetak pokazatelja koji su vam važni. Obavezno odaberite neki pokazatelji gdje se dobro snalazite, a neki gdje trebate dodatni razvoj.
  2. Sa svojim timom pripremite akcioni plan i vremenski okvir za prvu procjenu, koja će biti osnova za dalji razvoj. U procjenu trebate uključiti:
    a. Učenike/ce
    b. Nastavnike/ce
    c. Ostalo školsko osoblje
    d. Roditelje
    e. Školski odbor
    f. Članove zajednice sa kojima možda sarađujete
    g. …
  3. Razviti akcioni plan i vremenski okvir. Obavezno uključite:
    a. Profil škole nakon prvog ocjenjivanja.
    b. Korake koje treba preduzeti (u narednih 6 meseci).
    c. Druga procjena, kako bi naučili više o razvoju događaja..

25 mogućih indikatora za procjenu inkluzivnosti u vašoj školi:
  1. Škola ima misiju / viziju i pravila o inkluzivnom obrazovanju zasnovanu na ljudskim pravima, uključujući politiku protiv diskriminacije.
  2. Nastavnici/ce mogu razumjeti i objasniti puno značenje „inkluzivnog obrazovanja“ (dalje učenici/ce sa invaliditetom ili sa posebnim potrebama za učenjem).
  3. Svi učenici/ce koji imaju prebivalište u nadležnosti škole pohađaju školu, osim ako su roditelji odlučili poslati svoje dijete u privatnu ili drugu školu (tamo gdje je to primjenjivo).
  4. Svi učenici/ce idu u razred koji odgovara njihovoj dobi.
  5. Škola i njeni objekti su fizički dostupni svim učenicima/cama.
  6. Škola zna koje profesionalne organizacije, paraprofesionalci, zagovaračke grupe, i organizacije u zajednici mogu ponuditi resurse za inkluzivno obrazovanje, od kojih će imati koristi učenici/ce različitog porijekla i sposobnosti.
  7. Škola koristi nekoliko načina ocjenjivanja učenika/ca, te ne ocjenjuje učenike/ce na osnovu testova, performansi niti objavljuje njihove rezultate.
  8. Škola ima predviđene mjere za pomoć učenicima/cama sa invaliditetom i / ili posebnim potrebama, posebno u pogledu njihove zaštite i osiguranja njihovog učenja (npr. Brajevo pismo, materijali, višejezični izvori).
  9. Nastavnici/ce posjećuju „uzorne škole“ i / ili pohađaju radionice o razvoju inkluzivnih učionica i škola. Stoga se redovno stručno usavršavaju da razviju potrebna znanja, vještine i stavove za zadovoljavanje potreba svojih učenika/ca u učionicama, na inkluzivan način.
  10. Roditelji i grupe u zajednici upoznati su sa inkluzivnim obrazovanjem i nude ideje i resurse koji pomažu školi da postane inkluzivnija.
  11. Škola demonstrira na specifične načine kako njeni administratori i nastavnici/ce razumiju važnost inkluzivnog obrazovanja (takvi načini uključuju mehanizme garancije pristupa školi svim učenicima bez obzira na njihovo porijeklo ili sposobnost).
  12. Škola ima (ili planira da angažuje) raznoliko školsko osoblje (koje čine žene i muškarci) različitog porijekla u pogledu rase, etničke pripadnosti, fizičke sposobnosti, religije, jezika, socijalno-ekonomskog statusa itd.). U zemljama u kojima su imenovani nastavnici/ce u školama od strane države, na osnovu rezultata ispita, itd, škole iskorištavaju različitih elemenate koje njihovo osoblje donosi sa sobom.
  13. Škola pokazuje poštovanje prema učenicima/cama svih religija; učenici/ce imaju mogućnosti za učenje o različitim religijama i sistemima vjerovanja, prema potrebi, u svojoj školi.
  14. Škola ima stalnu opskrbu čistom vodom za piće i služi ili prodaje zdravu, hranjivu i visokokvalitetnu hranu / grickalice, istovremeno prilagođavajući i poštujući dijetetsku ishranu i pravila različitih religija.
  15. Nastavnici/ce postavljaju velika očekivanja svim učenicima/cama, bez obzira na njihovo porijeklo ili sposobnosti, i ohrabruju ih da završe školu.
  16. Nastavnici/ce su svjesni resursa koji su im na raspolaganju, kako bi pomogli učenicima/cama sa posebnim potrebama, uključujući posebnim obrazovnim potrebama.
  17. Svi učenici/ce imaju udžbenike i materijale koji odgovaraju njihovim potrebama za učenjem.
  18. Aktivnosti učenja odvijaju se u više formata kao što su pojedinačni, parovi, male grupe i nastava u cijelom razredu, u kojoj su osigurane heterogene učeničke grupe.
  19. Učenicima/cama se pruža prilika da nauče svoj maternji jezik, dok istovremeno savladavaju službeni jezik(e) nastave.
  20. Svi učenici/ce doprinose razvoju smjernica i pravila za svoju učionicu i školu koja njeguje inkluziju, nediskriminaciju i sprječavanje nasilja i zlostavljanja.
  21. Procesi učenja i poučavanja, kao i materijali za učenje uključuju učenikece/ na uravnotežen i nediskriminatoran način, bez obzira na njihovo porijeklo ili sposobnost.
  22. U materijalima za učenje koje pruža škola, djeca različitog porijekla i sposobnosti su prikazana na pozitivan način. Učenici razumiju koncept inkluzije u obrazovanju i mogu prepoznati kulturne, vjerske, etničke, rodne i druge pristranosti u materijalima za učenje.
  23. Učenici/ce sa fizičkim invaliditetom imaju mogućnosti za fizičku igru ​​i razvoj.
  24. Školska kultura potiče saradnju i timski rad među nastavnicima/cama i ostalim školskim osobljem, učenicima/cama, roditeljima i članovima zajednice, kada je to potrebno.
  25. Učenici/ce i roditelji učestvuju u donošenju odluka.

Akcija

Unutar svojeg tima izaberite 10 indikatora sa liste.

Odabrani pokazatelji za inkluzivnost Status ovog pokazatelja u mojoj
školi, na skali od 1 do 10.
Koraci koje treba preduzeti (prikupljeni za vrijeme diskusije).
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

  1. Na osnovu gornje liste, pripremite brošuru koja će se dati svim učesnicima/cama uključenim u proces procjene.
  2. Formirajte okrugle stolove sa različitim učesnicima/cama (učenicima/cama, nastavnicima/cama, članovima osoblja, roditeljima, članovima odbora itd.). Članovi/ce odbora mogu se sastati povodom velikog školskog događaja, ili na zakazanim sastancima, prema njihovoj dostupnosti.
  3. Zamolite ih da razgovaraju o svojoj procjeni i komentarima.
  4. Zadajte im da iznesu prijedloge za poboljšanje.
  5. Prikupite sve komentare i prijedloge u svom timu.
  6. Osmislite jasan i djelotvoran glavni plan za narednih 6 do 12 mjeseci.
  7. Prikažite glavni plan svim uključenim strankama.
  8. Isplanirajte naredni period procjene (transparentnost je na prvom mjestu!).