Okvir za učešće i odlučivanje u školi

Brojevi 1 – 5 odnose se na donje napomene.

Napomene

Prije nego što započne rasprava o pitanjima i odlukama, moraju se uspostaviti pravila za rješavanje pitanja „Ko odlučuje o čemu?“. Kao i zajednica na državnom nivou, školskoj zajednici je potreban formalni institucionalni okvir koji učenicima, roditeljima i nastavnicima omogućava da izraze poštovanje prema zakonskim ovlastima koje ima direktor škole. (Vidi Referentni okvir za CDC, svezak 1, str. 27 f.). Širom Evrope prava učenika, roditelja i nastavnika u odlučivanju razlikuju se od zemlje do zemlje. U nekim zemljama škole imaju određenu slobodu u postavljanju okvira za učešće i odlučivanje, dok je u drugim zemljama ovaj institucionalni okvir zakonom regulisan. (Pogledajte priručnik EDC / HRE za nastavnike Vol. III, Živjeti u demokratiji koji uključuje lekciju o upravljanju školama. Pogledajte :http://www.living-democracy.com/bs/textbooks/volume-3/part-4/unit-9/lesson-4/)

Koji god pristup bude usvojen, školom treba upravljati na demokratski način:

• Kako svi nastavnici, učenici i roditelji mogu dobiti priliku da učestvuju?
• Kako se donošenje odluka može organizirati i na demokratski i efikasan način?
• Koje su odgovornosti osoblja?
• Koja je uloga i odgovornost direktora škole?

Dijagram prikazan na prethodnoj stranici zasnovan je na usvojenom zakonskom okviru. To je primjer kako se mogu riješiti gore spomenuta pitanja. Alternativni institucionalni modeli takođe postoje, ali pitanja na koja moraju odgovoriti su ista.

Sljedeće napomene odnose se na dijagrame

Nivo razreda/učionice

(Br. 1) Demokratsko učešće započinje na nastavi u kojoj mogu učestvovati svi učenici i može se provoditi u okviru školskog časa. U nižim i nešto višim razredima učenici biraju dva predstavnika za svoj razred ili predmet. Ti predstavnici nastavnicima predstavljaju interese učenika. U prvim razredima, djeca ne birajupredstavnike, već prisustvuju sedmičnim vijećima učenika. Vođeni svojim nastavnikom oni uče da izraze svoje interese i stavove i međusobno se slušaju.

Nivo škole

Br. 2) U većini zemalja naći ćete odredbe u nastavnom programu ili zakonodavstvu o pravu učenika da učestvuju u donošenju odluka. U primjeru koji je ovdje prikazan i učenici i roditelji biraju predstavnike koji će zastupati njihove interese na nivou škole. Ovaj aranžman je istovremeno i demokratski i efikasan, jer za učešće u upravljanju školama je potrebno vrijeme i stručnost. Kao direktor škole, igrate važnu ulogu u poticanju i podržavanju učešća učenika i roditelja u vašoj školi. (Vidi Demokratsko upravljanje školama, izdanje CoE 2007, str. 37).

Sve razrede i predmete predstavljaju njihovi predstavnici u učeničkom parlamentu. Ovo tijelo se redovno sastaje najmanje jednom mjesečno. Na dnevnom redu su sva ta pitanja iz školskog života sa aspekta učenika, kao što su kvaliteta nastave i učenja, školska hrana, školski objekti, odmor i slobodno vrijeme ili sigurnost. Učenički parlament može imenovati školski kabinet sa posebnim predstavnicima ili ministrima, kako bi razvio aktivnosti sa minimalnom podrškom nastavnika, kao što su organizovanje diskusija sa predstavnicima stranaka ili nevladinih organizacija, organizovanje učeničkog kafića, školskih događaja ili filmskih prikazivanja. Kao impresivan primjer onoga što učenički parlament može postići, pogledajte web stranicu jedne škole u Velikoj Britaniji https://pentrehafod.school.

sta struktura postoji i za roditelje. Oni biraju predstavnike na nivou razreda kako bi komunicirali sa nastavnicima u svom razredu (Br. 1). Predstavnici roditelja prisustvuju vijeću roditelja na nivou škole (Br. 2). Ovdje predstavnici roditelja dijele svoja iskustva i viđenja po pitanju kvalitete podučavanja, ocjenjivanja, dobrobiti i sigurnosti njihove djece i drugih pitanja.

(Br. 3) Učenički parlament bira dva predstavnika, glavnog dječaka ili djevojčicu i zamjenika, za vođe učeničkog kabineta i kao predstavnike učenika na nivou škole. Isto tako, vijeće roditelja bira dva predstavnika. Predstavnici učenika i roditelja redovno se sastaju sa direktorom škole. Važno je da direktor škole bude informisan o atmosferi i dešavanjima u školskoj zajednici koja se i njega tiču. Predstavnici roditelja i učenika pokušati će dobiti podršku direktora i nastavnika za njihov dnevni red.

(Br. 4) Očito je da se nastavnici moraju redovno sastajati kako bi razmotrili širok spektar pitanja upravljanja školom, razvijanjem i usavršavanjem nastave i učenja, provođenjem nastavnog plana i programa i novih zakona i mnogih drugih. Od zakonodavstva u obrazovanju se može očekivati ​​da precizira dužnosti osoblja i direktora škole i njihova prava odlučivanja. Direktor škole predsjedava sastancima osoblja, takođe igra važnu ulogu u određivanju dnevnog reda, pružanju informacija ili predlaganju rješenja. U značajnoj mjeri demokratsko upravljanje šklolom zavisi od toga kako direktor škole i osoblje dijele odgovornost i ovlasti za donošenje odluka (vidi Demokratsko upravljanje školama, str. 36).

(Br. 5) U mnogim zemljama, zakonskim propisima obavezno je da postoji školsko vijeće ili školski odbor. U primjeru koji je ovdje prikazan, učenici, roditelji i nastavnici biraju predstavnike koji će sjediti u školskom vijeću/odboru. Glavni predstavnici učenika i roditelja pripadaju tom vijeću/odboru prema njihovoj funkciji. Ovo upravljačko školsko tijelo razlikuje se od zemlje do zemlje. Može uključivati ​​predstavnike lokalne zajednice pored učenika ili umjesto njih. Članovi mogu biti privremeno izabrani, umjesto dugoročno. Školsko vijeće/odbor se sastaje najmanje dva puta u školskoj godini. U našem primjeru, školsko vijeće/odbor, kojim predsjedava direktor škole, odlučuje o važnim pitanjima, poput odobravanja pravila škole ili školskog programa. Takođe može procijeniti kandidate za položaj novog direktora ili zamjenika direktora škole i odobriti budžet škole. Odluke školskog vijeća/odbora obavezujuće su za osoblje i direktora. Ako se direktor škole ne slaže s odlukom, školsko vijeće/odbor donosi odluku. Sastanci nisu otvoreni za javnost, a dnevni red i