Potencijal učešća učenika na projektima

Historija slučaja

U gimnaziji u jednom evropskom gradu, učenici 9. razreda pokrenuli su projekat na nastavi geografije. Oni su bili nezadovoljni stanjem školskih objekata i željeli su dati prijedloge za poboljšanja. Nastavnik je omogućio učenicima neophodno dodatno vrijeme za rad na projektu. Učenici su radili sami ili u malim grupama. Procijenili su stanje školskih zgrada i vanjsko okruženje, a zatim svoja otkrića zabilježili na plakatima s njihovim analizama, fotografijama i arhitektonskim crtežima. Izrađivali su prijedloge za poboljšanje, plakate i trodimenzionalne modele kako bi iznijeli svoj stav.

U tom periodu općinska uprava je planirala veliko obnavljanje škole i područja oko nje. Tokom posjete školi, predstavnici ureda za urbanizam primjetili su plakate i modele koje su pripremili učenici, a koji su bili izloženi. Pozvali su grupu učenika da predstave svoje ideje uredu za planiranje. Planeri su cijenili napore učenika da stvore školsko okruženje koje bi zadovoljilo potrebe djece i mladih, a grad je usvojio neke od prijedloga. Direktor škole podržao je ovaj pristup, a zaposlenici su bili informisani tokom sastanka. Učenici su već položili završne ispite do trenutka kada su njihove ideje postale stvarnost.

Školske prostorije nalaze se pored male rijeke, čija je obala bila ružan prizor zbog grmlja koja su rasla i nisu održavana dugi niz godina. Grupa učenika predložila je očistiti obalu rijeke i osigurati prostor za rekreaciju sa prostorom za sjedenje sa lijepim pogledom na rijeku (vidi model iznad). Ured za urbanizam prihvatio je ovu ideju. Fotografija s desne strane pokazuje rezultat nekoliko godina kasnije – područje je očišćeno, a na sjedalima od grubog kamena može sjediti više učenika.

Analiza

Učenici su pokrenuli projekt, odabrali su temu jer je bila usko povezana sa njihovim interesima, te su željeli vidjeti poboljšanja ostvarena u njihovoj školi. Oni su sebi postavili zadatke koji su složeniji i zahtjevniji od onoga što učitelj obično zahtijeva. Primjetna je mnogo veća posvećenost radu u projektima koje vode učenici. Njihov se projekt fokusirao na stvarna pitanja školskog života, a njihov rad rezultirao je djelotvornim projektima koji bi se mogli predstaviti javnosti.

Učenici su svoj projekt provodili na času geografije, što je zahtijevalo promjenu u planiranju lekcija. Učitelj je prihvatio svoju ulogu. Pozitivno je reagovao na interese učenika, dao im vrijeme koje im je potrebno i pokazao je fleksibilnost u planiranju lekcija. Tako je učenicima osigurao potrebne vremenske resurse. Učitelj, kao i direktor škole, omogućili su učenicima da nastave sa svojim projektima, nudeći im podršku, smjernice, ohrabrenje i povratne informacije.

Projekt učenika ovisio je o spremnosti učitelja i direktora škole da to i dopuste. Ovo dovodi element bliskosti u fokus. Zamislite učitelja ili direktora sa drugačijim načinom razmišljanja. Vjerovatno bi inicijativa za ovim projektomi bila odbijena. Pozitivan odgovor ureda za urbanizam naredni izazov. Jednostavno rečeno, velika je sreća što su učenici privukli pažnju urbanista koji su prepoznali stručnost mladih. Bio je pravi trenutak. Godinu dana ranije ili kasnije, projekat učenika ne bi imao isti utjecaj. Međutim, slijedom pogodnih okolnosti, učenici su mogli utjecati na razvoj svog školskog okruženja mnogo više nego unutar formaliziranog okvira djelovanja učenika (vidjeti Priručnik za pripremu 3.1, DDijagram u akcijskom priručniku 3.1.b).

Možemo pretpostaviti da su projekat kao i pozitivno iskustvo učešća pružili učenicima priliku da steknu niz kompetencija za demokratsku kulturu (CDC):

• Stav: građanska svijest, posebno pažnja prema potrebama zajednice (CDC, str. 41)
• Samoefikasnost: osjećaj povjerenja u rješavanju novih izazova (CDC, str. 42)
• Vještine autonomnog učenja (CDC str.44)
• Vještine analitičkog i kritičkog mišljenja (CDC str.44)
• Sposobnost komuniciranja i pregovaranja (CDC str.48)

Zaključci

Inicijative učenika su kontingentne – spontane i nepredvidive. Nastavnici i direktori trebaju biti spremni reagovati na odgovarajući način kako bi se omogućila njihova dinamika.

Nastavnici trebaju ponuditi priliku za razmišljanje i procjenu, jer su bitni za održivo usvajanje znanja u projektnom i aktivnomučešću. Inače, pozitivne emocije i sjećanja mogu izblijediti, ostavljajući mali utjecaj na razvoj kompetencija za demokratsku kulturu.

Direktori škola i nastavnici trebaju biti svjesni u kojoj mjeri učešće učenika ovisi o njihovoj podršci. U našim svakodnevnim izborima i odlukama, mi smo ti koji upravljamo nepredvidivim situacijama.