Kontrola ili povjerenje? Kako osigurati disciplinu učenika

„Zapitajte se: ponašaju li se učenici drugačije kada odrasle osobe nisu prisutne? Ako je tako, zašto je to tako? ”

(Bäckman/Trafford, Demokratsko upravljanje školom, objavilo Vijeće Evrope 2007, str. 66)

Ako na ovo pitanje odgovorite sa „da“, možda ćete se suočiti sa problemom kako održati disciplinu u školi. Učenici se moraju pridržavati školskih pravila i odnositi se prema drugima s poštovanjem; inače škola ne može funkcionirati, a život u školskoj zajednici može ozbiljno biti narušen. Ali šta je adekvatno rješenje? Stavljanje učenika pod stalni nadzor teško je izvodivo ili poželjno, jer bi vaša škola naučila učenike da se pridržavaju pravila samo ako su pod nadzorom. Određena mjera kontrole bit će potrebna kako bi učenici ozbiljno shvatili školska pravila, ali stalni nadzor neće riješiti nijedan problem učeničke discipline. (Pogledajte Preispitivanje discipline i reda sa demokratskog aspekta, u Obrazovanju za demokratiju; http://www.living-democracy.com/bs/textbooks/volume-1/part-2/unit-1/chapter-2/lesson-5/)

Ako ste odgovorili na gornje pitanje sa „ne“, možete se složiti sa nama da se u vašem položaju direktora škole trebate osloniti na stavove učenika, jer školska zajednica, kao i svaka druga, ne može funkcionirati bez učeničkog pristanka i opredjeljenja. Različite heterogene grupe u ovoj zajednici – učenici, nastavnici, ostali zaposleni, roditelji – svi su zainteresirani za uspjeh škole, baš kao i vi, i oni doprinose uspješnosti škole na svoje specifične načine, baš kao i vi. Istovremeno, svaki učesnik ima na umu svoje lične interese i potrebe. Ne možete kontrolirati različite grupe u školskoj zajednici, ali možete utjecati na njihovo ponašanje.

Uspjeh učenika je direktno i uspjeh nastavnika i direktora škola. Stoga se svi članovi školske zajednice oslanjaju jedin na druge. Važno je da su učenici toga svjesni i da imate povjerenja u njih umjesto da ih zastrašujete i kontrolišete. Učenici moraju razviti stav građanske svijesti i odgovornosti – ne samo da bi igrali svoju ulogu u demokratskoj školskoj zajednici, već i u demokratskom društvu u cjelini. Građanska svijest uključuje osjećaj pripadnosti zajednici, kao i osjećaj građanske dužnosti. Odgovornost predstavlja razmišljanje o nečijim postupcima i razmatranje utjecaja tih postupaka na druge. (Vidi Kompetencije za demokratsku kulturu, str. 12 f., 41 f.).

Ako vaša škola uspije izgraditi ove stavove kod svojih učenika, možete biti puno sigurniji da će se vaši učenici znati ponašati „kad nema odrasle osobe u okolini“.