Demokratsko upravljanje školom u praksi: odlučivanje o školskim pravilima

Ko odlučuje šta?

Prije nego što se raspravlja o školskim pravilima i donese odluka, od suštinskog je značaja da svi učesnici znaju svoja prava učešća. Po zakonu ili kroz dogovor vaše školske zajednice, morate imati školska pravila za učestvovanje – utvrđena internim aktima škole. Za više detalja pogledajt Priručnik za pripremu 3.1.

Primjer rada u demokratskom upravljanju školom: odlučivanje o školskim pravilima (prilagođeno modelu iz Akcijskog priručnika 3.1).

1. Analiza stanja: Zašto su nam potrebna nova školska pravila?

• Sa kojim se problemima susrećemo (npr. ponašanje učenika, primjena školskih pravila, efekti sankcija)?
• Zašto je ovaj problem toliko hitan da ga sada moramo riješiti?
• Koja su pravila dobro funkcionirala? Šta se može zadržati?
• Koja pravila treba mijenjati ili uvesti novo?
• …

2. Diskusija: Koja su rješenja moguća?

• Kako očekujemo ili želimo da se ponašaju članovi naše školske zajednice?
• Šta je dobro školsko pravilo?
• Kako možemo poboljšati ili promjeniti naša školska pravila? (Pismena, formalizovana školska pravila ili nepisana pravila, neformalni sporazumi, žalbe na zajedničke interese i vrijednosti)
• Koje vrijednosti nam pomažu da se pridržavamo pravila?
• Koje vrste sankcija s trebaju primjenjivati?
• Da li su naša nova školska pravila u skladu sa školskim zakonodavstvom? (Npr. da li smo preuzeli odgovornosti učitelja i direktora škole?)
• …

3. Zajednička odluka i primjena

• Koju opciju biramo? Rasprava među učenicima, zaposlenima i roditeljima.
• Većinu glasova čine učenici i nastavnici.
• Konačno odobrenje vijeća škole (vidi Priručnik 3.1).
• Glavni dokument potpisao direktor škole, glavni predstavnik učenika i roditelja.
• Novoprihvaćena verzija školskih pravila prikazana je na školskom web sajtu.
• Kopije ili plakati školskih pravila su izloženi u svakoj učionici.
• …

4. Evaluacija rezultata

• Prvi pregled rezultata odvija se nakon usaglašenog perioda.
• Je li problem riješen?
• Postoje li neočekivani efekti? Možemo li ih prihvatiti?
• Možemo li zadržati pravila? Ili bismo trebali započeti novi ciklus odlučivanja o prilagođavanju ili poboljšanju pravila?
• …

5. Evaluacija procesa odlučivanja; razmišljanja i naučene lekcije

• Osjećaju li učenici, nastavnici i roditelji da su bili adekvatno uključeni?
• Da li su imali priliku da iznesu svoje stavove i ideje?
• Je li njihov doprinos imao utjecaja na rezultat?
• Da li je način na koji je odluka donesena primjer demokratskog upravljanja školom?
• Zaključci šta je dobro funkcioniralo, a šta treba poboljšati? Možemo li, ili trebamo li pronaći načine da se učenici više uključe?
• Šta su naučili učenici? (Npr. demokratske zajednice su zajednice koje uče).
• Izvršenje pozivanjem na pravila bi trebalo biti izuzetak, a ne norma. Svi članovi zajednice trebali bi dijeliti stav uzajamnog poštovanja, odgovornosti i građanske svijesti, tako da nam nije potrebna stalna kontrola i nadgledanje.
• …

Ravnoteža između učešća i efikasnosti

Očito je da je proces donošenja odluka u cijeloj školi, u koji su uključeni svi učesnici, posebno učenici, glavni projekat koji zahtijeva vrijeme (vidi Akcijski priručnik 2.1). Ovdje navedeni model fokusira se na učešće svih učesnika i mogućnosti učenja za učenike.

Nerealno je vjerovati da se sve odluke u školskom životu mogu donijeti na takav način, jer ni direktori škole, ni učitelji, ni roditelji tako teško mogu ispuniti svoje profesionalne obaveze. Štaviše, većina učenika vjerovatno bi izgubila zainteresovanost. Stoga se mora naći ravnoteža između učešća učesnika u školi i njene efikasnosti kao obrazovne ustanove.

Ova ravnoteža se može postići sljedećim sredstvima:

• Nisu svi učesnici u školi aktivno uključeni u mnoge, ako ne i u većinu procesa donošenja odluka. Glavni dio školske administracije i nastavnih aktivnosti i dalje će ostati odgovornost direktora i nastavnika. Kvalitet demokratskog upravljanja školom očit je u razmjeni informacija i slušanju povratnih informacija.
• Institucionalizirani okvir predstavničke demokratije (vidi Priručnik o pripremi 3.1) smanjuje vremensko opterećenje za veliku većinu školske zajednice, dok su odluke direktora škole i osoblja otvorene za kritičko razmišljanje i raspravu.
• Projekti za učešće, velikih razmjera, koji uključuju sve zainteresovane su prikladni kad god neko pitanje direktno utiče na interese učenika i njihove potrebe. Tada učenici preuzimaju ulogu stručnjaka.
• Stoga bi se jedan ili više glavnih projekata učešća trebao provoditi svake školske godine. To bi moglo uključivati ​​verziju „odozgo prema dole“, poput diskusije između direktora škole, osoblja i glavnih predstavnika učenika i roditelja. To bi mogla biti i verzija „odozdo prema gore”, kao što je inicijativa za utvrđivanje dnevnog reda učenika (vidi Priručnik 3.2). U ovom slučaju, direktori i nastavnici trebali bi potvrditi i podržati inicijativu učenika za doprinos demokratskoj školskoj kulturi, bez obzira slažu li se sa idejama učenika ili ne.