Kao direktor, ne možete svojoj školi nametati kulturu učenja, ali je ključno kakav primjer vi dajete i koliko ste posvećeni poslu. Dakle, vaš izbor je jedna od najvažnijih odluka koju direktor mora donijeti: Kakvu kulturu učenja želite da prihvati vaša škola? Da li su vaši nastavnici svjesni da učenici moraju biti uključeni u njihov proces podučavanja i da ih kolaborativne metode učenja podstiču na kritički pristup i zanimanje za sve moguće aspekte teme, pozivajući ih, da razgovaraju, oponiraju izneseno, oblikuju vlastito mišljenje, zagovaraju, pregovaraju i čak ih mijenjaju.
Štaviše, takva kultura učenja ne služi samo vašim učenicima, već ima i mnogo toga zajedničkog s kulturom demokratije. Školu možemo zamisliti kao mikro zajednicu koja mladim ljudima nudi mogućnosti da preuzmu odgovornost za probleme u školskom životu i iskuse procese donošenja odluka i suočavanja sa njima. Demokratske zajednice, kako na mikro tako i na makro nivou, su zajednice koje uče, jer ni jedan pojedinac ne može prosuditi šta je dobro za sve. Većina je ta koja odlučuje, ali njihove odluke možda neće uspjeti riješiti problem ili se ispostavi da nisu korektne. Zajednica koja uči može izvući zaključke iz takvih odluka i ispraviti ih.
Kako nastava može podstaći i omogućiti učenicima da aktivno učestvuju u svojim društvima?
Naučna metoda
Nemoguće je postići uspjeh u podučavanju ako polaznici nisu zainteresirani. U didaktici je prihvaćeno mišljenje da je suština učenja u motivaciji. Učenici moraju biti u mogućnosti da dotično pitanje povežu sa svojim postojećim znanjem i ono mora odgovarati njihovim interesima. U procesu učenja treba njegovati znanje i interese. U procesu istraživanja primjenjuje se „naučna metoda“. To je postupak koji korak po korak uključuje promatranje, ispitivanje, hipotezu, eksperiment, analizu, zaključak i ponavljanje postupka. Proces nastave zahtijeva da nastavnici uzimaju u obzir karakteristike, interese i potrebe učenika prilikom planiranja ili predavanja nastavne jedinice. Omogućavanje učenicima da ovladaju procesom naučnog istraživanja pruža dobar odgovor na svako pitanje „Zašto?“ koje se pojavljuje na nastavi.
Pristupite pažljivo
Ključni element demokratskog građanstva je ono što nazivamo „kritičkim pristupom“. To je proces koji slijedi korake naučne metode. To zahtijeva da građanin bude zainteresiran za opće dobro i upoznat sa načinom prikupljanja informacija o različitim aspektima prije nego što formira mišljenje o nekom pitanju. Učenici se mogu obučiti kako kritički razmišljati i prosuđivati u školi, ali to zahtjeva napor čitave škole. Učenicima je potrebno obilje zadataka i mogućnosti učenja iz različitih predmeta u nastavnom planu i programu. Dobra nastava se preklapa sa EDC / HRE. Model kompetencija Vijeća Evrope za demokratsku kulturu uključuje vještine koje se također oslanjaju na naučnu metodu, „autonomno učenje“ i „analitičko i kritičko mišljenje“. Pogledajte Kompetencije za demokratsku kulturu, p. 49.
Okruženje za učenje
U školi su odjeljenja male zajednice u kojima mladi građani mogu biti osnaženi i ohrabreni da aktivno učestvuju. Nastava može mladima pružiti osnovne vještine koje su im potrebne za razvijanje kompetencija u naučnom istraživanju, kritičkom razmišljanju, učešću i odlučivanju. Učenici koji su obogatili svoje iskustvo u takvim načinima učenja spremni su postati demokratski građani koji aktivno učestvuju u društvu.
Nisi sam
Možda vam se ovo shvatanje vaše uloge direktora u razvoju kulture učenja u školi čini nepoznatim, a zadaci koji se od vas očekuju izgledaju priličnozahtjevni. Potpuno smo svjesni raspona vaših obaveza i odgovornosti, koje trebate izvršiti u okviru vašeg mandata, međutim, uvjeravamo vas da niste sami. Vijeće Evrope ima dugu historiju promoviranja i razvoja obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava (EDC / HRE), u toku procesa u koji su uključeni direktori škola širom Evrope. Ako želite saznati više o historiji EDC / HRE, posjetite http://living-democracy.com/textbooks/bs/volume-1/part-1/unit-4/ on this website.
