Podržite i ohrabrite! Prehrambene navike učenika

Living Democracy » Principals » ISHRANA » Svjesnost » Podržite i ohrabrite! Prehrambene navike učenika

Šta danas znamo o obrascima ishrane djece i mladih? Koliko smo preuzeli odgovornosti za njih? Kako se mijenja uobičajeno radno vrijeme i tradicionalne porodične uloge i životne navike? Kakva je uloga industrijalizacije i urbanizacije u obrascima ishrane? Koliko smo svjesni i spremni da se nosimo sa modernom prehrambenom industrijom i njenim strategijama? Kako se nositi sa generacijom za koju je brza hrana ne samo najprikladniji, lako dostupan izbor hrane, već se računa kao statusni pokazatelj/simbol, a istovremeno i dobro poznata društvena norma? Kako škola može odgovoriti na okruženje pretilosti u kojem živimo?

Na ponašanje djece i adolescenata u ishrani utiču mnogi faktori. Stručnjaci ih dijele u tri široko postavljene kategorije:

a. Lični (stavovi, vjerovanja, preferencije u hrani, samoprocjena i biološke promjene);
b. Okruženje (neposredna društvena okolina kao što su porodica, prijatelji, krug vršnjaka i drugi faktori kao što su škola, mjesta brze hrane i društvene i kulturne norme);
c. Makrosistemi (dostupnost hrane, sistemi za proizvodnju i distribuciju hrane, masovni mediji i oglašavanje)

Važno je podržati i ohrabriti djecu da usvoje navike zdrave ishrane i vježbanja, jer se one obično razvijaju rano i imaju tendenciju da traju tokom cijelog života. Među prevladavajućim obrascima zabilježeno je sljedeće:
1. Preskakanje obroka posebno doručka uglavnom zbog nedostatka vremena, želje za dužim spavanjem ujutro, nedostatak apetita i dijete.
2. Navika za grickanjem je izrazito uobičajena i budući da djeca i adolescenti često grickaju ono što je lako dostupno, ponuda zdravih grickalica je od velike važnosti.
3. Obroci izvan kuće i hrana za ponijeti. Savremeno radno vrijeme, kao i stil života i uloga porodice, rezultirali su pretjeranim konzumiranjem hrane izvan kuće i hrane za ponijeti.
Oboje, i grickalice i hrana koja ne uključuje domaće obroke rezultirali su:
– Neadekvatnim unosom vlakana, sirovog voća i povrća;
– Velikom potrošnjom ukupnih masti, zasićenih masti i dodanih šećera;
– Smanjenom potrošnjom mlijeka (s malo masnoće zamijenjeno visokim udjelom masti);
-Povećanom potrošnjom bezalkoholnih pića i sokova / pića bez citrusa.
4. Praktikovanje dijete i ponašanje koje se odnosi na kontrolu tjelesne težine adolescenata, posebno djevojaka.
5. Emocionalna povezanost sa hranom: Stres i emocionalni poremećaji mogu ozbiljno uticati na energetski bilans posebno kod adolescenata, što rezultira premalim ili prevelikim konzumiranjem hrane.

Dodatna literatura / web-adrese koje možete pronaći besplatno na internetu:

Print
Preuzimanje datoteka
Bookmark