Kakve veze ima demokratija sa školovanjem?

Osnovni pristup, efekti, kompetencije, paradoksi, ograničenja

a) Učiti i živjeti demokratiju

Demokratija se može i treba učiti od najranije dobi. Pristup učenja koji promoviše naša web stranica „Živjeti demokratiju“ može se sumirati na sljedeći način:

• Moramo učiti o demokratiji da bismo mogli živjeti u demokratiji;
• Moramo živjeti u demokratiji kako bismo mogli učiti o demokratiji.

Ove teze ukazuju na činjenicu da s jedne strane demokratija zavisi od obrazovanja koje će se provoditi u praksi, a s druge strane da je prakticiranje demokratije ključno za učenje o tome. Stoga obrazovanje mora osigurati da mladi ljudi uče o demokratiji ako društvo želi ostati ili postati demokratsko. Kako su škole zvanično odgovorne za obrazovanje mlade generacije, one moraju praktikovati demokratiju kako bi potaknule učenike da uče o demokratiji.

b) Efekti

Učešće ne samo da podstiče učenje o demokratiji već, kao što su pokazala istraživanja, ima i pozitivan efekat na zdravlje učenika, učenje i podučavanje uopšte: Redovna procjena povratnih informacija učenika o podučavanju i učešće porodica učenika kao i lokalnih zajednica u školovanju, dovela je do poboljšanja učenja i postignuća učenika i opšteg boljeg kvaliteta škola i nastave. Analiza podučavanja iz različitih perspektiva (učenika, nastavnika) izuzetno je efikasan način da se ona poboljša. Pored toga, učešće učenika pokazalo je da ima pozitivne efekte na samopoštovanje, odnos učenika i odraslih, učenika i učenika, kao i na etiku u školi. Uključivanje nastavnika ili učenika u školske reforme dovelo je do postizanja boljih rezultata.

c) Paradoksi

Institucionalni paradox

Škole podliježu normama, vrijednostima i zakonima određene države. Zadužene su za obrazovanje mladih generacija. Učenici ne mogu sami odlučivati da ne pohađaju školu, jer je školsko obrazovanje obavezno. Njihovi roditelji ih moraju poslati u školu. Nastavnici nisu slobodni da podučavaju ono što vole; oni se zapošljavaju da podučavaju ono što je država propisala nastavnim planovima. Od njih se traži da učenike ocjenjuju na osnovu njihovih rezultata u propisanim predmetima. Direktori se zapošljavaju kako bi osigurali da škole rade u skladu sa zvaničnim zakonima i propisima. Dakle, škole nisu mjesto gdje slobodni i ravnopravni ljudi komuniciraju kako bi postigli zajedničku osnovu. Odnos između grupa određen je hijerarhijom i raznim sredstvima kako bi se iskazala moć u svrhu pripreme mlađe generacije za savremeni život i raspoređivanja na različite, nejednake položaje u društvu.

Pedagoški paradox

Odnos nastavnik-učenik odražava činjenicu da iskusniji i obrazovaniji nastavnici prenose svoje znanje i iskustvo nepoznatim i neiskusnim učenicima. Nejednakost između nastavnika i učenika, kao i između roditelja i djeteta, definira potrebu za obrazovanjem, ali također predstavlja i prepreku demokratskoj praksi.

d) Pazite na ograničenja i zamke

• Započnite sa sobom! Saznajte koje su mjere i promjene unutar vašeg ličnog dometa. Vi predstavljate uzor za svoju školu. Samo ako pokažete i praktikujete demokratiju na djelu, možete očekivati demokratske prakse vaših nastavnik.
• Da li ste zaista spremni dati glas članovima školske zajednice? Niko ne želi otkriti da je njihovo angažovanje i učestvovanje bilo uzalud. Umjesto da praktikujete pseudodemokratski aktivizam, poželjno je da donosite odluke na osnovu provjerenih informacija i da ih komunicirate transparentno. Pseudodemokratija je kontraproduktivna i ima tendenciju da potkopa povjerenje za daljnju demokratsku praksu.
• Čak i ako pružite stvarnu i iskrenu priliku za demokratske prakse, nemojte očekivati da će ih ljudi odmah slijediti. Doista, neki ljudi im se čak mogu opirati. Stoga je demokratska praksa zahtjevna i zahtijeva strpljenje svih koji su uključeni. Nemojte se obeshrabriti. Nastavite! Na kraju će se isplatiti.
• Budite vrlo jasni o mogućnostima unutar kojih se odluke mogu slobodno donositi i ograničenjima koja se ne smiju prekoračiti (npr. finansijska ograničenja, zakon, prava manjina, vaše obaveze i odgovornost kao direktora škole, sukobljene uloge).