Nastavnici

Living Democracy » Nastavnici

Nastavnici su ključne osobe kada se radi o demokratiji i ljudskim pravima. Tokom nastave učenici stiču bazična znanja o tome šta je demokratija i kako ona funkcioniše, uče kroz razgovor i nastavu ali i kroz praksu. Pored toga, nastavnici su i uzori. Kako slušaju i ohrabruju, kako se nose sa svojim i tuđim greškama? Kako pretvaraju učionicu u mjesto u kojem se zajedničkim snagama dolazi do rješenja? Materijali koji se nalaze ovdje, dotiču sva ta pitanja. Ponuđeni su prijedlozi za podučavanje i za učenje, kao i pitanja koja se tiču stavova i ponašanja.

Politika je proces po kojem ljudi odlučuju kako će da žive zajedno - bilo da je u pitanju porodica, škola ili država. Vlast je sistem koji donosi odluke. Ima više različitih sistema vlasti koje se prostiru od autokratije do demokratije. U demokratiji se svi podjednako pitaju i odluke se donose putem diskusije i glasanja. [...]

Identitet je osjećaj sopstvene spoznaje - kakva osoba mislimo da jesmo. Način na koji vidimo sebe, zavisi od okolnosti. Nije neobično, na primjer, da mladi ljudi budu dvije potpuno različite osobe kod kuće i u školi. Identitet je dijelom stvar ličnog izbora a dijelom refleksija onoga kako nas drugi vide i kategorišu, što je često problem sa osjetljivim (manjinskim) grupama [...]

Pravila postoje da ne bi došlo do prepirke i svađe, da bi se osiguralo poštenje i omogućilo da stvari teku lakše – bilo kod kuće, u školi ili pak u igri. Zakoni čine isto za društvo. Zakoni postoje radi zaštite naših prava i sloboda i radi uspostavljanja sigurnijeg društva. Ipak, nisu svi zakoni ni sva pravila dobra. Dobra pravila i zakoni poštuju ljudska prava [...]

Sloboda da se primaju i saopštavaju informacije i ideje bez miješanja autoriteta je važno ljudsko pravo. Ono je također značajno za demokratiju. Mediji (sredstva informisanja) omogućavaju ljudima da dođu do informacija i da razmjenjuju mišljenjai dešavanja u svijetu – što je posebno važno u procesu donošenja odluka. [....]

Sastavni dio života svakog društva su razgovor i diskusija o borbi oko prioriteta, potreba i interesa. Neka društva teže da sakriju konflikte ove vrste, misleći da će razgovori o njima podrivati društvenu harmoniju. U demokratskim društvima, pak, ljudi se ohrabruju da otvoreno govore i diskutuju o svojim razlikama. [...]

Ljudska prava i slobode postoje da bi omogućili ljudima da žive sretne i ispunjene živote. Odnose se na sve, bez obzira na porijeklo ili poziciju u društvu. “Apsolutna” prava i slobode se ne bi trebala nikada oduzeti ljudima, poput slobode na život bez torture. Sa druge strane su “ograničena” prava, koja mogu biti zabranjena u cilju zaštite prava i slobode ostalih [...]

U svakom društvu postoje različite vrijednosti i načini života. Neka društva obeshrabruju različitost – navode sve da prate “zvaničnu” nit /misao/ ideju. Ipak, osnovno polazište ljudskih prava je sloboda da se živi život po vlastitom izboru. Društvo koje poštuje ljudska prava mora biti pluralističko – sa jednakim poštovanjem se odnosi prema svim načinima / odabirima života. [...]

Ljudska prava i slobode uživaju svi i nije dovoljno da budu napisani u zakonima. Zakon ne može da učini sve sam – odgovornost je također na pojedincima. Ljudi treba da budu spremni da stanu u odbranu prava drugih, isto kao što bi stali u odbranu svojih prava, te da se odreknu dijela svojih sloboda ako bi to pomoglo drugima da dosegnu svoje. [...]

Sva ljudska bića su rođena sa jednakim osnovnim potrebama i htijenjima. Svi želimo da budemo bezbijedni, da nas poštuju i da nam se omogući da sami donosimo odluke. Zbog toga su ljudska prava i slobode primjenjiva na sve. Ali jednakost ne znači nužno da je odnos prema svima isti. Na primjer, ne bi bilo u redu očekivati da osoba koja [...]