NASTAVNA JEDINKA 3: RAVNOPRAVNOST – Manjine i većine

Nastavna jedinka 3: Ključni koncept – „Ravnopravnost ” (za nivo osnovne škole)

Osnovne informacije za nastavnike: Kako podići svijest o manjinama i većinama u svakodnevnom životu učenika osnovne škole

„Svi različiti, svi ravnopravni” jeste jako poznata krilatica u Evropi. Krilatica odražava temeljne vrijednosti obrazovanja za demokratiju i ljudska prava koje se mogu izraziti na sljedeći način: „S nekim ljudima imamo puno toga zajedničkog, dok s drugim dijelimo vrlo malo. Unatoč tome što s nekima imamo neke zajedničke karakteristike, druge karakteristike nam nisu zajedničke. Neki dijelovi moje ličnosti pripadaju većini, dok su drugi karakteristični za manjinu.” Kada na nivou osnovne škole podižemo svijest o manjinama u većinama, potrebno je da razjasnimo određene pojmove. Općenito gledajući, manjina podrazumijeva grupu unutar određene države koja se razlikuje od većinskog stanovništva po nekim svojim ličnim ili kulturalnim karakteristikama. U većini slučajeva, manjina podrazumijeva demografsku skupinu koja živi na određenom području zemlje (regija, na primjer), ali isto tako mogu biti razasuti po cijeloj državi ili čak i preko granica države. Karakteristike manjina koje ih razlikuju od drugih skupina vrlo često su jezik, etničko porijeklo ili vjera, ali ponekad različitosti mogu biti moralni stavovi, rodni identitet ili društveni status.

Pojam manjina općenito se koristi u slučaju kad je grupa dominirana od strane veće grupe, a koja ju nije asimilirala u svoju grupu. Stoga, općenito, manjine opisuju etničke ili nacionalne manjine.

Vijeće Evrope, zemlje članice i druge međunarodne organizacije donijele su zakone o pravima manjina. Ta se prava poštuju do određenog stepena. Vijeće evrope ima dva obavezujuća instrumenta: Okvirna konvencija o zaštiti nacionalni manjina (ETS br. 157, usvojena 1995 g.) i Evropska povelja za regionalne i manjinske jezike (ETS br. 148, usvojena 1992 g.).

Godine 1992., Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Deklaraciju o pravima osoba koja pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama. Međunarodni pokret protiv svih oblika diskriminacije i rasizma (IMADR) osnovan je 1988. g. u Tokiju kako bi se pokušalo skrenuti pažnju na probleme rasizma i diskriminacije protiv manjina. IMADR se zalaže za prava neprivilegovanih grupa.

U većini slučajeva, pojam manjina odnosi se na grupu ljudi koji su karakterizirani sljedećim elementima:

• maleni udio u cjelokupnoj populaciji države;
• nemaju vladajući položaj u zemlji;
• posjeduju zajednička obilježja kao što su etnicitet, religiju ili jezik;
• imaju osjećaj solidarnosti ili identiteta kroz percipiranje samih sebe kao manjine.

Teško je kategorizirati manjine. Često se koriste sljedeće kategorije:

• Nacionalne i etničke manjine: grupe ljudi koje žive na određenom teritoriju države kojom dominira različita grupa ljudi.
• Jezične manjine: grupa ljudi koji govori na drugačijem jeziku od onog kojeg govori većina u toj zemlji.
• Vjerske manjine: oni koji imaju drugačiju religiju od one koju ima većina u državi, kao što su protestanti u Irskoj, kKršćani u Saudijskoj Arabiji, ili muslimani u Danskoj ili Njemačkoj.
• Spolne manjine.
• Manjina starijih ljudi.
• Manjina mlađih ljudi.

Kada se radi na osnovnoškolskom nivou sa pojmovima manjine i većine, ključno je da se učenicima objasne ta obilježja. Samo se u tom slučaju funkcija i status manjina i većina može analizirati. Koncept manjina nije nešto nepoznato u svakodnevnom životu učenika, na osnovnoškolskom nivou, učenici učestalo doživljavaju „pripadanje ili „nepripadanje“ određenoj manjini.

Definicija manjine u ovom kontekstu odnosi se na sastav školske populacije. Sljedeće lekcije stoga započinju sa svakodnevnim životom učenika i njihovim vlastitim iskustvima sa manjinama i većinama (Lekcija 1-3). U drugom koraku, lekcije se povezuju s manjinama i većinama u društvu i identificiraju se različite skupine (Lekcija 4). Do koje će se mjere status raznih grupa u društvu analizirati, uvelike će ovisiti o dubini rasprave, motivaciji učenika i sveopćem akademskom postignuću. Nisu sve manjine neprivilegovane. Postoje manje grupe u društvu koje su vrlo dominantne iz nekoliko razloga. Zadatak je nastavnika da usmjeri proces rasprave.

Cilj obrazovanja za demokratiju i ljudska prava je da se podupire razvoj sposobnosti u tri područja. Ova nastavna jedinka ima sljedeći profil sposobnosti:

Nastavna jedinka 3: Ravnopravnost

Manjine i većine

Kako podići svijest o manjinama i većinama u svakodnevnom životu učenika osnovne e osnovne škole