NASTAVNA JEDINKA 8: PRAVA I SLOBODE – Moja prava – tvoja prava

Općenito gledano, ljudska prava možemo definisati kao ona prava koja su neraskidivo povezana s našom prirodom i bez kojih ne možemo postojati kao ljudska bića.

Ljudska prava i temeljne slobode dozvoljavaju nam da u potpunosti razvijemo i koristimo naše ljudske kvalitete, našu inteligenciju, naše talente i našu svijest, i ujedno nam dozvoljavaju da zadovoljimo naše duhovne i druge potrebe. Ona su utemeljena na povećanoj potražnji čovječanstva za životom u kojem se dostojanstvo i vrijednosti svakog ljudskog bića brane i poštuju.

Ova nastavna jedinka pruža osnovne informacije za nastavnike u osnovnoj školi koji žele poticati osviještenost i znanje o vrijednostima ljudskih prava, kao i osjećaj reciprociteta i univerzalnosti na kojima se standardi ljudskih prava temelje. To je samo polazna tačka koja bi trebala biti nadopunjena daljnjim istraživanjem i proučavanjem i/ili korištenjem nacionalnih materijala i audio-vizualnih materijala koji su nam dostupni. Nadajmo se da će se koristiti za pokretanje trajnog procesa adaptacije i razvoja na svim nivoima podučavanja unutar mnogobrojnih i različitih svjetskih kultura.

Desetljeće Ujedinjenih naroda za obrazovanje o ljudskim pravima (1995-2004.) definisalo je ljudska prava kao „edukaciju, širenje i informativne napore usmjerene na izgradnju opće kulture ljudskih prava kroz pružanje znanja i vještina i oblikovanje vrijednosti koje su usmjerena na:

(a)  Osnaživanje poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda;

(b) Cjelovit razvoj ljudskih kvaliteta i osjećaja dostojanstva;

(c) Promociju razumijevanja, tolerancije, spolne jednakosti i prijateljstva među svim narodima i plemenima te rasnim, nacionalnim, etničkim, vjerskim i jezičkim grupama;

(d) Omogućavanje da sve osobe efektivno učestvuju u slobodnom društvu;

(e) Daljnju promociju aktivnosti Programa održavanja mira Ujedinjenih naroda (Usvojenog iz Akcionog plana Ujedinjenih naroda za obrazovanje o ljudskim pravima (1995-2004.), paragraf 2)

Procesi u lokalnim obrazovnim sistemima uvelike se razlikuju u i to ne samo u stepenu diskrecije koju nastavnici imaju u smislu ostvarivanja svojih tehničkih ciljeva. Unatoč tome, nastavnik će biti ključna osoba u sakupljanju novih inicijativa te imati veliku odgovornost u komunikaciji i promociji principa ljudskih prava u razredu. Samo podučavanje o ljudskim pravima nije dovoljno. Vrijednosti ljudskih prava trebale bi prožimati cijeli razred zajedno s vrijednostima demokratskog donošenja odluka i djelovanja. Učenici neće samo učiti o ljudskim pravima, već će učiti i kroz njih.

Činjenica da Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima³ ima svjetsku vrijednost i primjenljivost vrlo je važna za nastavnike. Radeći na temeljima pravila koja su se godinama veoma široko podupirala, nastavnici mogu sada iskreno reći da promoviraju normativni sistem koji je prihvatila međunarodna zajednica i njene vlade. Obrazovni sistemi su jako raznoliki. Međutim kad nastavnici podučavaju o ljudskim pravima, onda imaju drugačiju zaštitu – to jeste, podučavaju na način koji bi poštivao ljudska prava u razredu kao i u samom školskom okruženju.

Navedeno podrazumijeva izbjegavanje bilo kakvog licemjerja. U svojoj osnovi, licemjerje se odnosi na situacije u kojima su stvari koje nastavnici podučavaju u čistoj suprotnosti s načinom na koji nastavnici podučavaju. Na primjer: „Danas ćemo govoriti o slobodi govora – hej šuti ti tamo u zadnjem redu“! Na ovaj način učenici će puno toga naučiti o moći, ali mnogo manje o ljudskim pravima i poštivanju ljudskog dostojanstva, što je srž ljudskih sloboda. Jer učenici provode mnogo vremena proučavajući nastavnike i mogu razviti dobro razumijevanje nastavnikovih ličnih uvjerenja. Takvo ponašanje može predstavljati prepreku da nastavnik ostvari bilo kakav pozitivni učinak. Zbog želje da se ugodi, mogu se, na primjer, oponašati nastavnikova lična uvjerenja, a da učenici sami o njima i ne promisle. Navedeno može biti razlog, barem na početku, zašto učenici ne izražavaju vlastita uvjerenja. Na višoj razini, licemjerje nameće duboka pitanja o tome kako štiti ljudsko dostojanstvo nastavnika, ali i učenika u razredu, u školama i na nivou društva. To zahtijeva od nastavnika da istražuju načine i sredstva kako da uključi druge učesnike u proces odlučivanja o tome šta raditi, kako raditi, i zašto; to znači uključiti ne samo učenike, školsku upravu, obrazovne službenike, roditelje, već, ako je prikladno, i članove zajednice u kojoj žive i rade.

Cilj obrazovanja za demokratiju i ljudska prava je potpora u razvoju sposobnosti na tri područja. Ova nastavna jedinka ima sljedeći profil sposobnosti: