Druga lekcija: Kako se sve osoba može opisati?…
Living Democracy » Textbooks » Živjeti u demokratiji » Prvi dio: Pojedinac i zajednica » NASTAVNA JEDINKA 1: Stereotipi i predrasude » Druga lekcija: Kako se sve osoba može opisati?…Kako dobiti što bolju sliku o osobi?
Obrazovni ciljevi | Učenici shvaćaju da se različiti opisi mogu odnositi na jedan isti identitet. |
Učenički zadaci | Učenici vježbaju i glume scene i predstavljaju svoj pisani rad. Raspravljaju o scenama koje su vidjeli. |
Sredstva | Rezultati prve lekcije postaju osnovni materijal druge. Učenici shvataju da se bez njihovog učešća i njihovog doprinosa nastavna jedinka ne može nastaviti. |
Metode | Gluma po ulogama, prezentacija i plenarna rasprava. |
Lekcija
Prvi dio
Nastavnik objašnjava tok časa. Daje grupama još pet minuta da izvježbaju svoje scene. Scene se tada prezentiraju.
Prvo jedan član grupe čita razredu dio iz dnevnika koristeći plakat iz prve lekcije. Tada grupa odglumi scenu. Savjetuje se da se sve scene odigraju bez prekidanja. Ako je više grupa dobilo isti dio iz dnevnika, trebale bi prikazati scene, s malim razlikama, jedna nakon druge.
Nakon što su grupe završile, nastavnik daje pozitivne povratne informacije i opet daje sažetak o tome koji je bio cilj ovih scena. Ako je razred naviknut na ovaj oblik nastave tada će učenici lako moći preći na sljedeći korak. Ako ne, savjetuje se da nastavnik učenicima da priliku da razmisle o nizu scena tražeći aspekte sadržaja i forme.
Evo nekih primjera kako nastavnik može ubrzati razmišljanje o glumi:
- Kakvo je naše iskustvo kao grupe?
- Jeste li otkrili nešto novo o sebi?
- Kako smo uspjeli prikazati likove onakvima kakvi su bili?
Drugi dio
Tokom drugog dijela lekcije, učenici slažu svoje stolice u dva polukruga oko table. Tada nastavnik na tabli izloži plakate jedan pokraj drugog. Učenici gledaju kako se prezentacija razvija:
Evo kako ga drugi vide:
U naknadnoj raspravi učenici bi trebali shvatiti da je potpuno normalno da različiti ljudi ili grupe različito doživljavaju osobu. Trebali bi shvatiti da ne mogu koristiti kategorije poput „tačno“ i „netačno“ kako bi opisali svoja stajališta. Zapravo, da bi bili pravedni prema dječaku, bilo bi krivo dopustiti samo jedan ugao gledanja kako bi ga opisali.
Moguće natuknice za nastavnika kako bi potakao kritičko razmišljanje u razredu:
- Kada vidim ove različite opise pomalo sam zbunjen.
- Pa šta je sada tačno?
- Ko je Max zapravo?
Nastavnik čeka dok nekoliko učenika ne digne ruku i onda ih pušta da daju različite odgovore. Zapisuje odgovore na popis na tabli ili, što je još bolje, na stalku s papirom.
Šta možemo reći o dječaku?
- Kako ga možemo primjereno opisati?
- Prva izjava
- Druga izjava
- Treća izjava
- Četvrta izjava
- Peta izjava
Na kraju časa nastavanik daje sažetak svih učeničkih uvida tokom prve dvije lekcije. Prednost je ukoliko postoji stalak s papirom na koji bi se bilježile te tačke koje se mogu prezentirati na sljedećim časovima. Sljedeće se tačke mogle bi se pokazati kao korisne:
Identitet
|
Na kraju časa, nastavnik traži povratnu informaciju od učenika, pazeći da ne komentira učeničke primjedbe.
Postoje različiti načini na koje se to može napraviti. Nije uvijek najbolje rješenje pitati razred kao cjelinu, jer je puno češći slučaj da će istih nekoliko učenika odgovarati i povratna informacija će ostati nedefinirana. Zato se ovdje preporučuje model table za pikado. To je metoda dobivanja brze povratne informacije koja dopušta svakom učeniku da precizira svoj odgovor. U dodatku se daje detaljan opis tog oblika povratne informacije.
Nastavnik tada daje kratki uvid u sljedeće dvije lekcije, u kojima učenici neće promatrati pojedince nego grupe unutar društva i cijele države.