Prva lekcija: Razlike i sličnosti
Living Democracy » Textbooks » Živjeti u demokratiji » Prvi dio: Pojedinac i zajednica » NASTAVNA JEDINKA 2: Ravnopravnost – Jesi li ti ravnopravniji od mene? » Prva lekcija: Razlike i sličnostiJesam li jednak? Jesam li drugačiji
| Obrazovni ciljevi | Učenici znaju objasniti jednakost i razlike među ljudima. Učenici cijene i ravnopravnost i različitost. |
| Učenički zadaci | Učenici otkrivaju razlike i sličnosti među ljudima. Učenici raspravljaju o posljedicama toga kad je neko drukčiji. |
| Sredstva | Bilježnice ili listovi papira i olovke za individualni rad. Dodatna aktivnost nije obvezna, ali grupe će trebati velike listove papira i flomastere ako nastavnik ovo odluči iskoristiti. |
| Metode | Individualni rad te rad u malim grupama. Plenarna rasprava. |
Lekcija
Učenici se rasporede u grupe od četvero ili petero. Svaka grupa treba list papira i olovku. Nastavnik objašnjava da će postaviti nekoliko pitanja na koja učenici moraju odgovoriti sa da ili ne. Kao priprema za ovo učenicima se kaže da zapišu vodoravno slova od A do R, abecednim redom, ostavljajući ispod njih dovoljno mjesta. Nastavnik može isto napraviti i na tabli.
|
Primjer Pitanja: A B C D E F …………………………………. Odgovori: 1 0 1 0 1 ……………………………………… |
Nastavnik zatim postavlja niz pitanja (od A do R) iz liste A, a učenici pojedinačno bilježe odgovore u obliku 1 („da“) odnosno 0 („ne“). Nastavnik kaže učenicima da se, ako nisu sigurni u neki od svojih odgovora, svejedno od njih očekuje da zabilježe odgovor koji smatraju najtačnijim.
| Lista A | Lista B |
|
A. Jesi li žena? B. Jesi li posjetio više od jedne strane države? C. Voliš li igrati neki sport? D. Voliš li svirati neki instrument? E. Imaš li smeđe oči? F. Jesu li ti obje bake još žive? G. Nosiš li naočale? H. Voliš li biti u prirodi? I. Jesi li poprilično tiha osoba? J. Jesi li poprilično visok (više od prosjeka)? K. Jesi li poprilično tužna osoba (više od prosjeka)? L. Jesi li zimogrozan? M. Voliš li putovati? N. Voliš li ići kod frizera? O. Voliš li raditi na računaru? P. Bojiš li se visine? Q. Je li ti smeđa draža od plave? R. Voliš li crtati/slikati? |
A. Jesi li uvijek sretan? B. Imaš li nokte na prstima? C. Možeš li malo misliti? D. Je li te rodila majka? E. Možeš li letjeti bez opreme (kao što ptica može)? F. Možeš li živjeti da ne piješ tečnost? G. Dišeš li? H. Živiš li stalno ispod vode? I. Imaš li ikakve osjećaje? J. Je li ti krv zelena? K. Jesi li ikad pao? L. Možeš li vidjeti kroz zidove? M. Možeš li komunicirati s drugima? N. Voliš li lijepo vrijeme? O. Bi li ti bilo draže da ne moraš upoznavati ljude? P. Imaš li jezik? Q. Možeš li hodati po vodi (poput nekih insekata)? R. Jesi li ponekad umoran? |
Nastavnik pita jednog predstavnika iz svake grupe da zapiše njihove odgovore s liste A na tablu. Zatim nastavnik kaže učenicima da pogledaju date odgovore i uporede ih kratko sa svojim. Vide li razlike u odgovorima? Mogu li sažeti neke razlike među njima?
Nastavnik im onda kaže da odgovore na sljedeću grupu pitanja, ovoga puta one s liste B. Ponovo predstavnik svake grupe zapisuje njihove odgovore na tablu, ispod slova abecede.
Zašto ovog puta gotovo nema razlike među grupama? Nastavnik pita učenike da dodaju još neke stvari koje su im zajedničke.
Za proširenu aktivnost nastavnik svakoj grupi daje veliki list papira i flomaster. Zadatak im je sljedeći:
- Pronađite tri primjera situacija u kojima je ugodno biti sličan drugim ljudima. Dajte razloge zašto mislite da je ugodno biti sličan drugima.
- Pronađite tri primjera situacije u kojima je ugodno biti drukčiji od drugih ljudi. Dajte razloge zašto mislite da je ugodno biti drukčiji.
Ako je potrebno, nastavnik pokazuje kako okvir razmišljanja daje strukturu učeničkim rezultatima.
| Situacije u kojima je ugodno biti sličan | Zašto? |
| a) | a) |
| b) | b) |
| c) | c) |
| Situacije u kojima je ugodno biti drukčiji | Zašto? |
| a) | a) |
| b) | b) |
| c) | c) |
Tada nastavnik traži od grupa da pronađu tri situacije u kojima je neugodno biti drukčiji od drugih. Učenici bi ponovo trebali bi dati razloge zašto misle da bi to moglo biti tako. Koje vrste osjećanja to izaziva?
| Situacije u kojima je neugodno biti drukčiji | Zašto? |
| a) | a) |
| b) | b) |
| c) | c) |
Zatim nastavnik pita učenike prema kojim grupama „drukčijih“ ljudi se ponekad drugi loše ponašaju i ko to radi.
| Grupe ljudi prema kojima se drugi loše ponašaju | Ko? |
| a) | a) |
| b) | b) |
| c) | c) |
Nastavnik traži od svake grupe da prezentira svoje odgovore. Razred će dalje istraživati koja prava se krše u prikazanim slučajevima. Za ovu svrhu grupama će se podijeliti kopije materijala za učenike 5.2: Popis ljudskih prava.
