NASTAVNA JEDINKA 6: VLAST I POLITIKA

Living Democracy » Textbooks » Učestvovati u demokratiji » Drugi dio – Učešće u politici: Rješavanje sukoba, rješavanje problema » NASTAVNA JEDINKA 6: VLAST I POLITIKA

Model političkog ciklusa

Uvod za nastavnike

Dvije dimenzije politike

Politika, prema klasičnoj definiciji Maxa Webera, ima dvije dimenzije: ona je, s jedne strane, težnja i borba za moć, a s druge, snažno i polagano, „bušenje tvrdih dasaka sa strašću i mjerom istovremeno.”15 To je poređenje koje simbolizira rješavanje političkih problema. Te probleme treba rješavati zbog toga što su hitni i imaju posljedice za društvo u cjelini, te su stoga složeni i teški.

U ovoj jedinki naglasak je na načinu „bušenja tvrdih dasaka“ i na tome kako građani koji žele učestvovati u demokratiji mogu učestvovati u donošenju odluka o tome koji problemi zaslužuju prioritet i koji su najbolji načini njihova rješavanja.

Model političkog ciklusa

Učenici uče kako upotrijebiti instrument kojim se opisuju i najlakše razumiju procesi donošenja političkih odluka – model političkog ciklusa (vidi Radni materijal za učenike 6.1). Politika je proces definisanja problema te potom raspravljanja o njima i odabira i provedbe najboljih rješenja. Javno mnijenje i reakcije osoba i grupa čiji su interesi u pitanju pokazuju da li će izabrana rješenja najbolje riješiti njihove probleme i biti prihvaćena. Ako je pokušaj rješavanja problema uspio, završen je politički ciklus (kraj konkretnog političkog djelovanja); ako je propao, ciklus počinje iznova. U nekim slučajevima, rješavanje jednog problema stvara nove probleme koje je potom potrebno rješavati u novom političkom ciklusu.

Model političkog ciklusa naglašava važne vidove političkog odlučivanja u demokratskim sistemima:

  • heuristički (konstruktivistički) koncept političkih problema i zajedničko dobro;
  • konkurentni politički programi; u pluralističkim društvima politički argumenti su često povezani s interesima;
  • političko odlučivanje kao proces kolektivnog učenja; nepostojanje sveznajućih igrača (kao što su vođe ili stranke s ideologijom spasa);
  • snažan uticaj javnog mnijenja i medijskog izvještavanja; mogućnost da građani i interesne grupe interveniraju i učestvuju.

Kako model funkcioniše – šta prikazuje, a šta propušta

Politički ciklus je model – nacrt koji funkcioniše kao geografska karta. Mnogo toga prikazuje i nudi logiku razumijevanja. Zbog toga se modeli često koriste u obrazovanju i nauci jer bez njih bismo jako malo toga u ovom složenom svijetu mogli razumjeli.

Priručnik za učenike sadrži materijale koji su organizovani kao modeli:
Radni materijali za učenike:

  • 1.2 Tri mogućnosti koje oblikuju našu budućnost;
  • 3.4 Kako se demokratski politički sistem odnosi prema različitosti i pluralizmu?
  • 3.5 Pojam zajedničkog dobra;
  • 3.6 Karta društvenih podjela i političkih stranaka;

Karta nikada nije u potpunosti odraz pejzaža kojeg prikazuje – karta mnogo toga pokazuje, ali samo zbog toga što mnogo toga i ispušta. Kartu koja bi sve prikazivala ne bi niko razumio jer bi bila prekomplikovana. Isto vrijedi i za modele kao što je politički ciklus. Takav model također se ne bi smio brkati sa stvarnošću. Njegov naglasak je na procesu političkog odlučivanja – „polaganom bušenju tvrdih dasaka“ – a manje pažnje posvećuje drugoj dimenziji politike, težnji i borbi za ostvarivanje moći i uticaja.16

U demokratskim sistemima dvije dimenzije politike su povezane: donositelji političkih odluka se hvataju u koštac s teškim problemima, ali i međusobno, kao politički suparnici. U modelu političkog ciklusa faza utvrđivanja programa pokazuje kako obje ove dimenzije idu zajedno. Mogućnost razumijevanja političkog problema koji postoji jeste pitanje moći i uticaja.

Evo primjera. Jedna grupa ljudi tvrdi, „porezi su previsoki, oni odvraćaju ulagače“, dok druga tvrdi, „porezi su preniski budući da su obrazovanje i socijalna zaštita nedovoljno finansirani.“ Iza svake definicije problema oporezivanja stoje interesi i osnovna politička stajališta, a rješenja podrazumijevaju suprotne stavove: smanjite poreze za one s većim prihodima – ili ih povećajte. Prva definicija je neoliberalna, a druga socijademokratska (vidi Radni materijal za učenike 3.6).

Građani trebaju biti svjesni obje definicije. Model političkog ciklusa je instrument koji građanima pomaže da prepoznaju i ocijene napore donosilaca političkih odluka da riješe društvene probleme.

Mogućnost učenja u svrhu savladavanja modela političkih ciklusa

Mogućnosti ove jedinke u smislu razvijanja sposobnosti uključuju sljedeće:

Sposobnosti analize i procjene:

  • Učenici uče kako mogu postati aktivni korisnici medijskih informacija.
  • Učenici razvijaju kritičko mišljenje pri raspravljanju o problemima koji su na dnevnom redu, ili su u raznim fazama političkog odlučivanja.
  • Učenici cijene važnost postizanja kompromisa oko različitih interesa (heuristički koncepti političkih problema i zajedničkog dobra).

Sposobnosti političkog učešća:

Učenici su u stanju prepoznati faze procesa političkog odlučivanja u kojima mogu intervenisati i vršiti uticaj (faze prije i poslije odluke).

Didaktički okvir jedinke

Učenici se upoznaju s modelom političkog ciklusa kao instrumentom i primjenjuju ga u projektnom istraživačkom zadatku. U zadnjoj lekciji učenici razmjenjuju i razmatraju svoje konstatacije i rad u projektu. Prva lekcija nudi naprednu organizaciju koja osvjetljava ključni element političkog ciklusa – pitanje utvrđivanja političkog programa. Učenici će bolje razumjeti model nakon što su prošli kroz simulaciju rasprave o sastavljanju programa u učionici. Nastavna jedinka omogućuje veliki stupanj učeničkih aktivnosti.

Jedinka nudi instrument za analizu procesa političkog odlučivanja, ali ne sadrži konkretan slučaj za analizu. To omogućuje, ali i nalaže nastavniku i/ili učenicima da izaberu odgovarajuću temu. Kriteriji za odabir teme uključuju relevantnost, sveobuhvatnost i dostupnost medijskog izvještavanja. Konkretan slučaj se obrađuje kroz početne faze modela političkog ciklusa, no medijsko izvještavanje je mnogo dostupnije. S druge strane, slučaj iz prošlosti također daje uvid u historiju provedbe i ocjenu rješenja nekog problema. Ustavni, zakonski i institucionalni okvir također se moraju uzeti u obzir.

Preporučuje se i neobavezni dio časa namijenjen povratnim informacijama radi ocjenjivanja rezultata učenja i iskorištavanja mogućnosti učenja koje nude povratne informacije učenika – za učenike i nastavnike. Međutim, petu lekciju treba u tu svrhu izdvojiti.

Razvijanje sposobnosti: povezanost s ostalim jedinkama iz ovog priručnika

Šta pokazuje ova tabela

Naslov priručnika, „Učestvovati u demokratiji“ stavlja naglasak na sposobnosti aktivnog građanina u demokratiji. Donja tabela pokazuje mogućnost sinergijskih učinaka jedinki u ovom priručniku. Tabela također prikazuje koje sposobnosti se razvijaju u 6. jedinki (označeni red u tabeli). Masno uokvirena kolona pokazuje sposobnosti političkog odlučivanja i djelovanja – masno je uokvirena zbog njihove tijesne povezanosti sa učešćem u demokratiji. Redovi u nastavku pokazuju povezanost s ostalim jedinkama ovog priručnika: koje sposobnosti se razvijaju u tim jedinkama, a podrška su učenicima u radu u sklopu 6. jedinke?

Kako možemo upotrijebiti ovu tabelu

Nastavnici mogu upotrijebiti ovu tabelu kao instrument za planiranje nastave obrazovanja za demokratiju i ljudska prava na različite načine.

  • Tabela pomaže nastavnicima koji samo nekoliko lekcija posvećuju obrazovanju za demokratiju i ljudska prava: nastavnik može izabrati samo ovu jedinku i preskočiti ostale, budući da zna da se u ovoj jedinki, u izvjesnom smislu, razvijaju i neke ključne sposobnosti – na primjer, analiza problema, ocjenjivanje učinaka utvrđenih pravila, istraživanje važnosti lične odgovornosti.
  • Tabela pomaže nastavnicima da iskoriste sinergijske učinke koji učenicima nude trajnu obuku u cilju razvijanja važnih sposobnosti, u različitim kontekstima koji su višestruko povezani. U tom slučaju nastavnik odabire i kombinuje nekoliko jedinki.
Jedinke Dimenzije razvijanja sposobnosti Stavovi i vrijednosti
Politilka analize i procjena Metode i vještine Političko odlučivanje i djelovanje
6 Vlast i politika Javna rasprava i pregovaranje: ostvarivanje ljudskih prava, suština demokratskog odlučivanja. Kriteriji za odabir informacija. Strateški pristup intervenisanju u procese odlučivanja. Uvažavanje pregovaranja i nadmetanja različith interesa.
3 Različitost i pluralizam

Pluralizam.

Nadmetanje različitih interesa.

Pregovaranje o zajedničkom dobru. Dvije dimenzije politike.

Davanje kratkih izjava/

Izražavanje stavova

Pronalaženje kompromisa i dogovor oko privremenog pojma zajedničkog dobra. Međusobno uvažavanje.
4 Sukob Pojam političkog problema. Prepoznavanje problema, pokušaj pronalaženja rješenja.
5 Pravila i propisi Važnost zajedn ičkog prihvaćanja institucionalnog okvira, uključujući političku kulturu u demokratskim sistemima Stvaranje institucionalnog okvira za mirne procese. Uvažavanje pravičnosti u pronalaženju kompromisa.
8 Sloboda Raspravljanje Javni govor Promoviranje ideja i interesa u javnosti Uvažavanje nenasilnog načina rješavanja sukoba
9 Mediji Selekcija programa
i uloga cenzora
kroz medije i medijske korisnike
Dekonstrukcija
informacija
transformisanih u
medijima.

Kriteriji za odabir informacija.

Prihvaćanje
cenzorske
perspektive medija:
definisanje političkih problema

NASTAVNA JEDINKA 6: Vlast i politika – Model političkog ciklusa

Kako demokratska zajednica rješava svoje probleme?

Tema lekcije Razvijanje sposobnosti/ ishodi učenja Zadaci za učenike Materijali i resursi Metoda

Lekcija 1

„Naš najurgentniji problem je…“

Procjena: odabir, objašnjavanje razloga.

Učešće:

Međusobno uvažavanje ličnog iskustva, interesi i vrijednosti.

Politički problem je spor, a ne činjenica.

Učenici vode raspravu o utvrđivanju političkog programa. Stalak s papirom i flomasteri različith boja, ljepljiva traka.

„Zid tišine” – grupni rad.

Izlaganje i rasprava.

Lekcija 2

Politika – kako demokratska zajednica rješava probleme.

Raditi uz pomoć modela.

Politika služi za rješavanje problema koji pogađaju zajednicu.

.

Učenici primjenjuju model političkog ciklusa na konkretne primjere koje su izabrali (istraživački zadatak).

Nastavni materijali 6.1 i 6.2.

Stalak s papirom i flomasteri.

Novine.

Predavanje.

Grupni rad.

Lekcija 3

Primjena modela političkog ciklusa (istraživački zadatak)

Analiza i procjena: Opisivanje i procjenjivanje procesa političkog odlučivanja.

Razumijevanje modela političkog ciklusa.

Učenici primjenjuju model političkog ciklusa na konkretan problem.

Radni materijali za učenike 6.1 i 6.2.

Novine.

Rad na projektu.

Lekcija 4

Kako možemo učestvovati?

Metode: održati i slušati izlaganja.

Učešće: prepoznavanje mogućnosti političkog učešća.

Model služi kao instrument za analiziranje složene cjeline.

Učenici se međusobno informišu o svojim rezultatima.

Osvrću se na proces i ishod svoga rada.

Radni materijal 6.2, s učeničkim bilješkama. Izlaganja na otvorenom prostoru. Plenarna rasprava.

Lekcija 5

Vrijeme za povratne informacije (neobavezno)

Osvrt na proces ličnog učenja i razvijanje sposobnosti.

Davanje konstruktivnih povratnih informacija.

Osvrt na zajedničku odgovornost razreda i nastavnika za uspjeh nastave obrazovanja za demokratiju i ljudska prava .

Učenici se osvrću na svoj rad (proces i ishod učenja).

Radni materijal za učenike 6.3 (povratne informacije učenika).

Stalak s papirom i flomasteri različitih boja.

Jedan papir sa stalka s papirom s uvećanim radnim materijalom 6.3.

Individualni rad, plenarno izlaganje i rasprava.

 

15. Max Weber, „Politika kao poziv“ (Politik als Beruf), Reclam: Stuttgart, 1997, str. 82.
16. Uporedi nastavni materijal 6.2.