Lekcija 4: Kako možemo učestvovati?
Living Democracy » Textbooks » Učestvovati u demokratiji » Drugi dio – Učešće u politici: Rješavanje sukoba, rješavanje problema » NASTAVNA JEDINKA 6: VLAST I POLITIKA » Lekcija 4: Kako možemo učestvovati?Politički ciklus je instrument za političko učešće
|
Ova tabela sažima informacije koje su nastavniku potrebne u svrhu planiranja i izvođenja časa. Razvijanje sposobnosti odnosi se direktno na obrazovanje za demokratiju i ljudska prava. Cilj učenja pokazuje šta učenici znaju i razumiju. Zadatak (zadaci) koji se daju učenicima, uz metodu, važni su sastavni dijelovi procesa učenja. Kontrolni popis materijala predstavlja pomoć u pripremi časa. Raspored nastavniku omogućuje okvirno planiranje vremena. |
|
| Razvijanje sposobnosti |
Metode: imati i slušati izlaganja. Učešće: prepoznati mogućnosti za političko učešće. |
| Cilj učenja | Model služi kao instrument za analizu dijela složene cjeline. Politika ima dvije dimenzije: rješavanje problema i borbu za moć. Model političkog ciklusa stavlja naglasak na prvu. |
| Zadaci za učenike |
Učenici se međusobno obavještavaju o rezultatima. Učenici se osvrću na proces i rezultat njihova rada. |
| Materijali i sredstva | Radni materijal 6.2, s bilješkama učenika. |
| Metoda | Izlaganja na otvorenom, plenarna rasprava. |
| Raspored | 1. Izlaganja učenika. (15 min) |
| 2. Rasprava i osvrt. (25 min) | |
Opis lekcije
1. Izlaganja učenika
Lekcija započinje s učeničkim doprinosom. Grupe učenika sjede u školskim klupama koje su smještene uza zid, ostavljajući tako otvoreni prostor u sredini učionice. Svaka gurpa imenuje govornike koji se smjenjuju predstavljajući svoje grupe. Učenici tako mogu odlaziti do drugih grupa i čuti njihove rezultate.
Ovakav decentralizirani razmještaj omogućuje istovremenu aktivnost učenika. Nijedan učenik tako na kraju neće imati potpunu sliku. To bi zahtjevalo mnogo više vremena, a količina informacija bila bi prevelika da se upamti.
Nastavnik se pridružuje učenicima i sluša, ne postavlja pitanja i ne komentariše.
2. Rasprava i osvrt
Učenici se okupljaju za plenarnu raspravu. Sjede u krugu ili polukrugu kako bi bili okrenuti jedni prema drugima.
Najprije se učenici i nastavnik moraju dogovoriti o programu. Nastavnik predlaže da se fokusiraju na model političkog ciklusa, a ne na probleme koje su proučavali, a učenici bi se trebali dogovoriti prije nego što počne rad na lekciji, kao što je predloženo.
Nastavnik postavlja otvoreno pitanje i potom daje riječ učenicima:
„Šta je dobro funkcionisalo kada ste model političkog ciklusa primijenili na konkretan primjer, a što nije funkcionisalo?”
Učenici odgovaraju u ulozi stručnjaka i osvrću se na svoje iskustvo u istraživačkom zadatku. Mogu izvještavati o tehničkim problemima, kao što je pribavljanje informacija, ili nedostatak vremena. Mogu se, na primjer, pozivati na analitičke teškoće, odlučujući o tome kojoj fazi pripada neki konkretan događaj: utvrđivanje programa, rasprava o odlukama ili reakcija na ishod neke odluke. Mogu iznositi i svoja razmišljanja o samom modelu, pitajući se da li on tačno odražava stvarnost.
Nije potrebno komentarisati i odgovarati na svaku temu koju učenici pokreću, no naravno da učenici i nastavnik to mogu činiti i u skladu s tim planirati svoje vrijeme.
Postoje najmanje tri ključne konstatacije koje se tiču modela političkog ciklusa, a zaslužuju da se o njima razmisli (vidi nastavni materijal 6.2). Nastavnik ne treba nužno iznijeti sve; to je samo jedna mogućnost. Konstatacija može biti korisna kao odgovor na učeničke komentare. U protivnom, nastavnik odabire jednu ili više njih kao kratak doprinos zaključivanju rasprave.
