Lekcija 4: Koji je dobar način upravljanja demokratskom zajednicom?
Living Democracy » Textbooks » Učestvovati u demokratiji » Drugi dio – Učešće u politici: Rješavanje sukoba, rješavanje problema » NASTAVNA JEDINKA 7: RAVNOPRAVNOST » Lekcija 4: Koji je dobar način upravljanja demokratskom zajednicom?Šta je pravedno i šta funkcioniše?
|
Ova tabela sažima informacije koje su nastavniku potrebne u svrhu planiranja i izvođenja časa. Razvijanje sposobnosti odnosi se direktno na obrazovanje za demokratiju i ljudska prava. Cilj učenja pokazuje šta učenici znaju i razumiju. Zadatak (zadaci) koji se daju učenicima, uz metodu, važni su sastavni dijelovi procesa učenja. Kontrolni popis materijala predstavlja pomoć u pripremi časa. Raspored nastavniku omogućuje okvirno planiranje vremena. |
|
| Razvijanje sposobnosti | Procjena: uravnotežiti kriterije |
| Cilj učenja | Dijalektika između demokratije, pravednosti i efikasnosti. |
| Zadaci za učenike | Učenici ocjenjuju nacrt statuta i objašnjavaju svoje zaključke. |
| Materijali i sredstva | Tabla ili stalak s papirom. |
| Metoda | Izlaganje, rasprava. |
| Raspored | 1. Učenici razmjenjuju i iznose svoje rezultate. (20 min) |
| 2. Rasprava. (10 min) | |
| 3. Zaključak. (10 min) | |
InformacijeUčenici međusobno razmjenjuju rezultate i sastavljaju zajedničku izjavu („sistem snježne lavine“). Ovakav pristup uključuje sve učenike pa tako izbjegavamo situaciju u kojoj čujemo samo nekolicinu, dok je većina sasvim zanemarena. |
Opis lekcije
1. Učenici razmjenjuju i iznose svoje rezultate
Nastavnik najprije traži da učenici glasaju za jednu verziju statuta (ili nijednu) dizanjem ruku. Potom učenici istog mišljenja formiraju grupe od četiri ili pet učenika. Razmjenjuju rezultate i sastavljaju izjavu. Nakon toga grupe kratko izvještavaju o razlozima svog izbora (vidi radni materijal 7.4).
2. Rasprava
Nakon što su učenici glasali za različite verzije statuta, izražavaju različite stavove o načinu ocjenjivanja modela za koji su se odlučile njihove grupe. U raspravi se kritički osvrću na svoj odabir konkretnog statuta.
Nastavnih rukovodi raspravom. Na kraju rasprave, učenici još jednom glasaju. Da li je jedna grupa uspjela uvjeriti neku drugu grupu? Je li većina učenika glasala za jedan konkretan statut?
3. Zaključak
Nastavnik najavljuje svrhu zaključne faze: učenici se osvrću na svoj proces razmišljanja i njegove rezultate iz različite perpektive kako bi postali svjesni njegove važnosti.
Nastavnik postavlja jedno pitanje: na koji način ovaj primjer malog sportskog kluba podsjeća na politiku?
Učenici međusobno i s nastavnikom razmjenjuju svoja mišljenja. Nastavnik sluša i naglašava ideje koje se međusobno podupiru ili suprotstavljaju.
Nastavnik sažima raspravu i dodaje sljedeće razmišljanje:
U politici, rasprave o ovako složenim pitanjima nisu akademske već praktične prirode. Svaka zajednica mora izabrati – potreban joj je statut kao ustavni okvir za postupanje. Prema tome, nakon razmatranja različitih mišljenja i alternativa sa svim njihovim prednostima i manama, treba donijeti odluku – u idealnoj situaciji jednoglasnu ili odluku što brojnije većine. U politici, rasprava o takvom problemu odgovara postupku donošenja zakona ili čak izglasavanju ustava.
Dodatak: istraživački zadatak
U ovoj jedinki, učenici su dobili model za analiziranje važnog dijela njihovog Ustava i zakonodavnog sistema, odgovarajući na pitanje o njihovoj uspostavi i provođenju u praksi. Provode istraživanje o sljedećem:
- Koji su primjeri većinskih/manjinskih problema u našem društvu?
- Proučavanje konkretnog slučaja: na koji način naš Ustav i zakoni rješavaju to konkretno pitanje?
- Kakav je naš sud o konačnom rješenju?
