Lekcija 9 (osnovna škola, 9 razred) – Zašto trebamo poštovati pravila?

A   Plan nastavne cjeline

B   Polazne informacije i odgojno-obrazovni ciljevi

Važno načelo koje prolazi kroz sve nastavne jedinice s temom prava djeteta jeste “učenje iz iskustva – učenje kroz primjer”. Ovo se također odnosi i na školska pravila i zakone općenito. Škola je život, i može se posmatrati kao mala slika društva. Školska pravila djeluju na sličan način kao i zakoni u političkoj zajednici, koja služe zajednici i štite ljudska prava.

Paralelno se ispituju sličnosti i razlike između pravila u školi i zakona u političkoj zajednici.

Paralele između školskih pravila i zakona na nivou političke zajednice:

• Ni jedna zajednica ne može preživjeti bez dogovora njenih članova da se pridržavaju pravila.
• Zakoni štite slabe. Zakoni su instrumenti za primjenjivanje ljudskih i dječijih prava.
• Zakoni se moraju sprovoditi, ako treba i prisilno, ali ovo bi trebalo biti izuzetno rijetko. Oni mogu funkcionirati jedino ako su jasni i općeprihvaćeni. Stoga zakoni trebaju biti pravedni.

Razlike između škole i političke zajednice:

• Izrada i provođenje zakona je vježba moći. Snaga mora biti podložna kontroli.
• Zakoni se stoga moraju pridržavati načela ljudskih prava, a moć da se zakoni donose i provode mora biti podijeljena i podložna kontroli u demokratskoj zajednici.
• U političkoj zajednici postoje egzaktna pravila o tome koje tijelo ima pravo donijeti zakon.
• U školskoj zajednici odgovornost za utvrđivanje školskih pravila i njihovo provođenje se temelji na direktoru škole i osoblju. Ipak (kao i zakoni u zajednici), školska pravila trebaju biti otvorena za raspravu u svjetlu prava djece, a učenici trebaju razumjeti i poštovati potrebu za školskim pravilima.

Pedagoški pristup: Lekcija slijedi spiralno uzlazni obrazac. U Lekciji 1 razmatra se određena povreda pravila u školi, nakon što se povreda dogodila. Lekcija 2 bavi se pitanjem namjene školskih pravila i nudi odgovor da škola služi određenim pravima djeteta, a školska pravila važan su alat za dobro funkcionisanje škole. Lekcija 3 kreće se izvan horizonta školskog iskustva i gleda pravila u drugim sferama života. Lekcija 4 napokon upoređuje liniju od pravila do zakona i pita ko bi trebao imati moć donošenja zakona koje svi mi trebamo provoditi.

C   Ključna pitanja za razmišljanje o lekciji 9

D   Procedura

Priprema za Lekciju 1

Otprilike sedam dana prije prve lekcije, učitelj dodjeljuje sljedeći zadatak: učenici trebaju pribaviti informacije o slučaju kada su zadnji put u školi kršena pravila te je učenik bio ukoren ili kažnjen. Trebaju napraviti bilješke, vođeni kratkim setom standardiziranih pitanja. Srećom, primjeri kažnjavanja učenika su uglavnom rijetki, stoga bi se učenici trebali usaglasiti na koji slučaj će se usmjeriti.

Lekcija 1: Učenik u nevolji (studij slučaja)

Uvod (učenici sjede za stolovima koji su organizirani za grupni rad): Neki učenici izvještavaju o svojim istraživanjima o predmetu. Razred bi trebao odlučiti o slučaju koji bi željeli proučiti dublje (ako je moguće, slučaj iz neposredne društvene okoline, tako da učenici već razumiju kontekst i ne moraju učiti o tome).

Rasprava: Sada razred treba pokušati utvrditi problem koji je osnova istraživanog slučaja. Slučaj se neophodno povezuje sa školskim pravilima i interpretira se. Pretpostavimo, za potrebe demonstracije, slučaj je o učeniku koji je učestalo ujutro kasnio u školu, a nakon što su učitelji nekoliko puta s njim razgovarali, sad mu je dodijeljena dopunska nastava.

Učiteljica poziva učenike da iznesu svoje komentare (eventualno nakon prvog pisanja bilješki). Zavisno od  slučaju, njihova se gledišta mogu razlikovati, ili se mogu složiti (na primjer, “bilo je sasvim ispravno učiniti nešto”, ili “mislim da je ta kazna prilično nepravedna / previše teška”). Konačno, učitelj traži od učenika da sumiraju komentare.
Sažeta poruka učitelja: ako se suočimo s takvim slučajem, vrlo često se pojave zahtjevna i kompleksna pitanja, koja trebaju biti detaljno ispitana kako bi se razumio slučaj u svim aspektima.

Učitelj daje svakom učeniku radni list koji uključuje pitanja o kojima su  učenici već raspravljali i neka nova koja se fokusiraju na glavni problem i ulogu školskog pravila. Radi se u grupama od četiri učenika

Naravno, radni list može biti promijenjen ili dopunjen na skupnoj raspravi, ako je potrebno.

Grupe biraju glasnogovornika i eventualno daljnje uloge (mjerač vremena itd.). Zatim članovi grupe razgovaraju o slučaju i bilježe sve svoje ideje na listu papira. Konkretno, oni raspravljaju o pitanjima 4 i 7, jer se bave glavnim pitanjem o problemu.

U preostalom vremenu: Svaka grupa odlučuje o obliku i sadržaju njihovih odgovora na pitanja 4 i 7 kako bi izabrani glasnogovornik to predstavio razredu tokom naredne lekcije.

Lekcija 2: Zašto škola ima pravila? (trajanje: lekcija i po)

Prezentacije, zatim rasprava o zadnjem zadatku lekcije: glasnogovornik svake grupe predstavlja odgovore na pitanja 4 i 7. Nakon toga održava se rasprava.

Podsticaj:

• U čemu se grupe slažu? U čemu se mišljenja razlikuju?
• Šta mi se sviđa? S čim sam suglasan? Što me nije smetalo? Šta smatram neprihvatljivim? Zašto?

Općenito, nalaz učenika (uz podršku nastavnika) trebao bi biti: Svi uživamo osnovna ljudska i građanska prava koja se također moraju poštovati ​​u školi. Da bi se školi omogućilo poštovanje tih prava, moraju se stvoriti ​​određeni uslovi.
Učitelj ili učenik bi mogao sumirati ovu ideju kako slijedi: škola je mjesto gdje se mnogi ljudi, mladi i stari, upoznaju i rade zajedno. To mora biti organizirano, što zahtijeva pravila, kojih se svi u razredu trebaju pridržavati, uključujući i učitelja; na primjer, da lekcija treba započeti i završiti na vrijeme.
Uz to, škola je direktno odgovorna za neke od najznačajnijih prava djece: prije svega, pravo na obrazovanje.

Polazište i rasprava usmjerena na pravo na obrazovanje: Gdje je ovo pravo određeno?

Učitelj moderira raspravu dajući kratko obrazloženje o pravima djeteta i njihovoj važnosti za život škole. Može se koristiti sljedeći radni list, koji se također može povećati npr. na flipchartu ili na projektoru:

Polazište i rasprava o temi “Praćenje školskih pravila iz perspektive dječijih prava: zašto škola ima pravila?”

Učiteljica piše ovu temu na tabli: “Zašto škola ima pravila?” Učitelj distribuira kopiju školskih ili razrednih pravila, olovku, komad papira za flip chart- tablu. Učiteljica zatim objašnjava zadatak:

• Formiraju se grupe od četiri učenika. Isprva, svaki učenik radi samostalno. Pročitajte školska pravila. Pokušajte, gdje god je to moguće, uspostaviti veze između školskih pravila i prava djece.
• Potom radite kao tim. Razmijenite svoje ideje i pokušajte odlučiti o tome koja se pravila škole podudaraju s pravima djece. Zapišite svoje rezultate.
• Uzmite obrazac “Zašto škola ima pravila?” i povežite članove Konvencije o dječijim pravima s pravilima vaše škole ili vašeg razreda.
• Izaberite dva glasnogovornika da prezentiraju vaše rezultate u razredu.

Učenici predstavljaju svoje rezultate u razredu. Učitelj insistira na jasnom rasuđivanju, kako u prezentaciji tako u bilo kojoj raspravi koja se može pojaviti.

U zadnjih pet minuta lekcije, učitelj usmjerava pažnju razreda na temu lekcije i pitanje na tabli: Zašto škola ima pravila? (Očekuje se da će učenici sumirati rezultat lekcije u odgovoru kao što su: “Škola služi pravu svakog djeteta i adolescenta da se obrazuje” ili: “Postoje školska pravila koja osiguravaju da škola glatko i učinkovito ispuni svoju svrhu “itd.)

Kao zaključak ove lekcije mogu se dati zadaci: Napišite sažetak onoga što ste naučili u nekoliko rečenica

a) na temu “(Škola) bez pravila …” i
b) na pitanje “Zašto škola ima pravila? “.

Zadatak 2 (domaća zadaća, koju treba kopirati kao radni list zasebno ili na poleđini prethodnog radnog lista):

Lekcija 3: Ko stvara pravila u životu?

Učiteljica traži od učenika da kao stručnjaci pročitaju primjere iz njihove zadaće (vidi gore), uključujući primjere formalnih i neformalnih pravila.

Učitelj tada bira dva primjera i piše ih na tabli popunjavanjem tabele koja je pripremljena, npr.

Učitelji poziva učenike da iznesu svoje razmišljanje u  dvije prazne kolone, kao i sankcije za koje smatraju da su potrebne u slučaju da se pravilo prekrši.
(Pravilo za saobraćaj – zapravo zakon – bit će prilično jednostavno: postavlja ga  je Ministarstvo saobraćaja (nacrt) i Parlament (zakonodavstvo), čije sprovođenje kontroliše policija i, ako je potrebno, sudovi (npr. novčanim kaznama).

Teža, ali možda i zanimljivija zbog rasprave, su nepisana pravila npr. Ne podriguj za stolom; Sankcije u vezi toga su specifične s obzirom na porodicu i kulturu. Učitelj bi trebao dati učenicima priliku da postupaju kao stručnjaci tražeći mnoge učenike da učestvuju u plenarnoj raspravi. Zaključna informacija se potom upisuje u tabelu.

Učenici formiraju grupe od četiri ili pet učenika. Zadatak: Razmijenite primjere neformalnih pravila na svojim radnim listovima; saznajte kako se ova pravila primjenjuju i kako se sankcionira kršenja ovih pravila. Osim toga: Postoje li pravila, norme ili čak zakoni koji su specifični za spol?

Rezultati se sumiraju u plenarnoj raspravi. Moguće tačke za fokusiranje tokom rasprave:
Upišite i rangirajte nepisana pravila koja vrijede među  vršnjacima (uz primjere)

• Ko definiše ili modificira nepisana pravila i sankcije u slučaju da se pravilo prekrši?
• nepisana pravila za spol
• Koje mogućnosti moramo definisati ili modificirati pravila?
• Kada i gdje to možemo reći?

Lekcija 4: Kome treba biti dopušteno da donosi zakone? (Pravila za donošenje zakona)

U uvodnom dijelu lekcije započinje se pregledom utvrđenih zaključaka i spoznaja u posljednjim lekcijama, u kojima su učenici razmatrali neformalna pravila i zakone. U ovoj lekciji približavamo se uvidu na to kako treba donijeti zakone.

Podsticaj: Učitelj daje sljedeći “primjer” zakona (pisan ili projiciran na tabli):

Rasprava: učenici mogu slobodno komunicirati, po potrebi ih se podstiče s nekoliko otvorenih pitanja. Njihove se ideje mogu usredotočiti na tačke kao što su:

• Ovaj zakon je nepravedan, jer krši načelo nediskriminacije.
• Diskriminira različite grupe (sve žene, ne samo žene rođene u aprilu).
• služi interesima male grupe ljudi, naime muškaraca rođenih u aprilu.
• Zakoni trebaju služiti za dobrobit svih. Zakoni koji ne služe dobrobiti svih trebaju biti spriječeni.
• Nepravedni zakoni uzrokuju sukob u zajednici i možda čak i uništavaju zajednicu.

Učenici formiraju grupe od četiri ili pet učenika. Zadatak: Učenici trebaju raspraviti koja su pravila i načela nužna za zaštitu od nepoštenog zakonodavstva. Trebaju se usaglasiti oko najviše tri ključna elementa za naknadnu prezentaciju. Slijedi prezentacija, rasprava, upoređivanje i zaključci.

Ko zapravo donosi zakone u našoj zemlji? Prikupljanje prethodnih znanja učenika; sažeti unos / kratki prikaz učitelja. Glavna pitanja: Ustav obuhvata ljudska prava, uključujući načela jednakosti i lične slobode. Sadrži i dio koji definiše ko može donositi zakone; u većini država to je tijelo predstavnika naroda (npr., narodnih zastupnika u državnom Parlamentu) koji donose zakone većinom glasova. Ti predstavnici moraju se kandidovati na izborima i stoga su podložni kontroli od strane građana. Zakoni se donose direktnim glasanjem većine zastupnika. Možda zaključna rasprava s pregledom onoga što je naučeno u ovoj nastavnoj cjelini s pogledom na budućnost života mladih osoba u društvu oblikovanom normama i zakonima.