2. Dječja prava – dio procesa ljudskih prava

Konvencija o pravima djeteta je historijski instrument ljudskih prava koje je naišao na najveće prihvatanje širom svijeta. To su ratificirale sve zemlje (osim dvije), i time postavili djecu i njihova prava u centar nastojanja da se uspostavi univerzalna sprovedba ljudskih prava. S ratifikacijom ovog instrumenta, nacionalne Vlade su se obavezale na zaštitu i osiguravanje prava djece. U isto vrijeme, one su izrazile želju da se drže same odgovornima prema sebi i prema međunarodnoj zajednici.

Konvencija o pravima djeteta zasniva se na različitim kulturnim tradicijama i pravnim sistemima.

To je univerzalno priznat skup standarda i obaveza o kojima se ne može pregovarati. To određuje – bez ikakvog oblika diskriminacije – osnovna ljudska prava za svu djecu širom svijeta.

• pravo na život
• pravo na razvoj nečijeg punog potencijala
• pravo na zaštitu od štetnih uticaja, zlostavljanja i
• eksploataciju
• pravo da u potpunosti učestvuju u porodičnom,
• kulturnom i društvenom životu

Svako pravo koje je zapisano u Konvenciji nerazdvojivo je od ljudskog dostojanstva i skladnog razvoja svakog djeteta. Konvencija štiti dječija prava postavljajući standarde u zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju te pravnim, društvenim i socijalnim uslugama. Ti standardi su mjerilo na temelju kojih se može ocijeniti napredak. Države koje su članice ove Konvencije su obavezne razviti i poduzeti sve akcije i politike u svjetlu najboljeg interesa djeteta.

Konvencija o pravima djeteta je prvi pravno obavezujući međunarodni instrument koji je inkorporirao cijeli opseg ljudskih prava – građanska i politička prava kao i ekonomska, socijalna i kulturna prava. Dva dodatna protokola, o učestvovanju djece u oružanim sukobima i o prodaji djece, dječijoj prostituciji i pornografiji, usvojena su kako bi osnažila odredbe Konvencije u tim područjima. Stupili su na snagu 12. februara i 18. januara 2002. godine.

Razvoj modernih društava ukazuje na jedno drugo pitanje: pravo slobode podržava razvoj pluralističkih društava podstičući visoki stepen sekularizacije i individualizacije životnog stila. Na koji način će ta društva održati minimalni konsenzus osnovnih vrijednosti obavezujući za sve građane ?

Ljudska prava i dječija prava uveliko su doprinjela tome da se svijet čini sigurnijim i humanijim mjestom za život te su modernizirali političke, ekonomske i kulturne sisteme širom svijeta. Međutim, nikad se ne smiju uzimati zdravo za gotovo, i svaka generacija mora doprinijeti njihovom razvoju, nanovo pregovarajući i boreći se za njih kako bi ispunila očuvanje ljudskih i dječijih prava u budućnosti.

Ljudska prava, na kojima se temelje dječija prava, imaju dugu tradiciju, s mnogo prethodnika i paralelama u velikim svjetskim religijama i filozofijama. Suvremena ljudska prava su deklarisana u doba prosvjetiteljstva te su inspirisali američku i francusku revoluciju. Danas su ona unutar država.