Sedmo poglavlje – Učestvovanje u politici

Uvod

Slika prikazuje muškarca i ženu koji zagovaraju svoje stavove u javnosti a podršku im pružaju dječak i djevojčica. Plakat muškarca prikazuje globus kao simbol svijeta, dok pritom žena na svom posteru, kojeg drži dječak, skreće pažnju na zvijezdu petokraku. Možda taj simbol odražava površinu na kojoj stoje. Njihovi izrazi lica su prijateljski i ne pokazuju nikakve znakove neprijateljstva. Odrasli i djeca učestvuju u politici. Koriste se svojim demokratskim pravom da mirno protestvuju u javnosti. Spolovi su jednako zastupljeni, stoga se ne radi o spolnom pitanju. Ove dvije grupe se nadmeću za pažnju i podršku većine. Nalaze se u direktnom sukobu, tako da ne učestvuju mediji, političke stranke i interesne grupe.

Četvoro ljudi stoji na podlozi koja liči na zvijezdu s nepravilnim vrhovima. Taj simbol se može protumačiti na razne načine. Zvijezda može predstavljati zajednicu koja pruža svojim pripadnicima osjećaj zajedništva i okvir za prava, odgovornosti i dužnosti. Zvijezda bi isto tako mogla simbolizirati „binu“ na kojoj stoji građanin kada govori u javnosti. Neće se moći čuti onaj ko izabere da ne stane na tu binu i morat će prihvatiti odluke koje se u konačnici donose. Građani mogu učestvovati u politici na razne načine. Obrazovanje za demokratiju se fokusira na načine aktivnog, direktnog učestvovanja. Učestvovanje u političkom životu je i pravo djece, a ne samo odraslih. Kako bi to proveli u djelo potrebno nam je razumijevanje problema i pažljiva procjena. Političko učešče u demokratiji treba se učiti u školama, što zahtijeva od škola da funkcionišu kao mikro društva koja omogućavaju učenicima da učestvuju u upravljanju školskim poslovima.

U demokratskim školama i demokratskom društvu, rasprave i polemike, čak i svađe i sukobi, nisu nešto čega se trebamo bojati već ih trebamo smatrati nečim normalnim i korisnim za donošenje demokratskih odluka. Rješavanje sukoba ideja i interesa je osnovna metoda rješavanja problema i donošenja odluka. Ako interesi i ciljevi nisu jasno iskazani, onda se ne mogu uzeti u obzir. U otvorenom društvu harmonija – „zajedničko dobro“ – ne smije se nametati, već se o njemu treba dogovarati. Polemika i sukob nisu štetni ako su dio kulture raspravljanja, rješavanja sukoba i kompromisa.

Vježbe se usredotočuju na okvirne uslove i modele političkog učestvovanja. Ovo pomaže učenicima da cijene svoje mogućnosti učestvovanja u svojoj zajednici.