Vježba 7.9. – Politički ciklus

Postupak

1. Nastavnik upoznaje učenike s modelom političkog ciklusa, koristeći pritom jedan od sljedećih pristupa:
   • Nastavnik koristi deduktivni, sistematski pristup: nastavnik drži predavanje⁷ i onda učenici primjenjuju alat koji su dobili.
   • Nastavnik dozvoljava induktivni pristup: nastavnik započinje primjerom ili se osvrće na znanje i iskustvo koje su učenici već stekli. Ovo može biti neki aktuelni javni problem, odluka koju učenici podržavaju ili su protiv nje ili pak problem oko kojeg su zabrinuti. Odluka koja je donesena u školi također može biti polazna tačka. Zatim slijedi predavanje nastavnika u kojem se pažljivo osvrće na kontekst koji su mu pružili učenici.

Kojigod od spomenutih pristupa bude korišten, učenici će dobiti primjerak materijala za učenike“ Model političkog ciklusa“.

2. Učenici primjenjuju model. Mogu se zadati različiti zadaci:
   • Učenici koriste model kao alat za aktivno i strukturisano  čitanje novina. Radeći u grupama od četiri do šest, učenici proučavaju novine objavljene u posljednjih nekoliko dana i identificiraju primjere za svaki od šest stadija. Učenici lijepe članke na plakate i prezentiraju ih u plenumu.
   • Učenici slijede postupak donošenja odluka na određenom problemu. Ovo će zahtijevati materijale koji pokrivaju duži vremenski period i stoga starija izdanja novina  mogu biti korisna. Knjige i Internet također mogu biti važni izvori. Ovaj zadatak može se razviti u istraživački projekt.
3. Model može služiti kao polazišna tačka za raspravu: u kojem stadiju postupka donošenja odluke možemo intervenisati? Nastavnik bi također trebao objasniti da su dva stadija „odluka“ i „realizacija“ ograničeni na  politički sistem (osim ako odluku nije donio plebiscit). Građani mogu intervenirati u bilo kojem drugom stadiju.

Materijali

Politika kao postupak rješavanja problema.

Model političkog ciklusa: dodatne informacije za nastavnike

Politički ciklus je model. On djeluje kao karta, što znači da bira određene dijelove iz stvarnosti a ostale zanemaruje. Na taj način slika postaje jasnija ali korisnik nikad ne bi trebao brkati model sa stvarnošću. U ovom slučaju, model političkog ciklusa se usredotočuje na politiku kao proces donošenja odluka i rješavanja problema. Njegov fokus nije na politici kao borbi za moći, iako se taj aspekt pojavljuje. Šest kategorija se vode ključnim pitanjima koja nam pomažu analizirati političko donošenje odluka. Učenici se potiču da iznose nova pitanja koja se vežu za specifičniji kontekst.

Ovaj model pruža idealan tip opisa političkog donošenja odluka. Prvo, politički problem mora postati javni prioritet. Pitanje postavljanja prioriteta ima puno veze s političkom moći.  Problemi ne postoje kao takvi, oni se moraju definirati i prihvatiti. Suprotstavljeni interesi i vrijednosti imaju važnu ulogu, jer definicija problema snažno utiče na ishod donošenja odluke. Na primjer, siromaštvo se može definirati kao napad na ljudska prava ili kao poticaj da se uzme sudbina u vlastite ruke. Prvo stajalište implicira da siromašni ljudi trebaju zaštitu, dok drugo prešutno implicira da se siromašnim ljudima ne pomaže previše, zato što ih to može ulijeniti. Ključno pitanje postavljanja prioriteta naznačeno je dvostrukim strelicama između kategorija problemi i debata.

Debata se odvija pod određenim uslovima. Ovdje je važan okvir modela: socijalni, privredni i međunarodni tokovi obezbjeđuju informacije za raspravu, dok ustavni i zakonodavni okvir određuju pravila. Ko može učestvovati u debati? Ko o čemu odlučuje? Ovaa pitanja pomažu da razumijemo ishode debate, konačnu odluku. Ko učestvuje u debati? Koji su interesi u igri? O čemu se treba pregovarati? Je li moguće doći do kompromisa?

Realizacija: Kako se realizuje odluka? Jesu li se pojavile određene poteškoće ili sukobi? Da li je realizacija odluke u skladu sa ciljevima onih koji su tu odluku donijeli?

Mišljenja: Kako je odluka “primljena” u javnosti? Na čije interese je odluka pozitivno uticala a na čije negativno? Koje su vrijednosti u pitanju?

Reakcije: Jesu li reakcije na odluku reakcije pojedinaca i/ili su to kolektivne/organizovane reakcije grupe? Podržavaju li ili se protive odluci? Primjeri mogu biti protesti, demonstracije, pisma urednicima novina, odluke sudova, iseljavanje, povlačenje investitora, kršenje zakona itd.

Problem: U konačnici, da li je riješen osnovni problem? Da li su se ostvarili neki nepoželjni i nepredviđeni rezultati? Da li je nastao novi problem kroz reakcije na odluku i reakcije na njihovu provedbu? Politički ciklus se prekida ako se problem riješi. Vrlo često, novi ciklus započinje sa novim naknadnim ili nepredviđenim problemom.

Učenici bi trebali shvatiti da politički ciklus pokazuje gdje i kako građani mogu učestvovati u politici. Možemo dati našu definiciju problema koji traže političku pažnju a za čije rješavanje su potrebna javna sredstva. Možemo učestvovati u debati, stvoriti naš stav o odluci i podržati ili se protiviti načinu na koji se odluka o problemu bude primijenila. Pri tome, koristimo naša ljudska i građanska prava. Demokratija zavisi od aktivnih demokrata.

7. vidjeti “opće informacije za nastavnike” (u odjeljku o radnim materijalima ove vježbe).