Tjelesni trening – mentalni trening!?
Najnovija istraživanja podupiru pretpostavku da djeca i mladi uživaju širok spektar društvenih i akademskih prednosti kada se redovito bave razvojno prikladnom tjelesnom aktivnošću, Iako na akademsku uspješnost utječu mnogi čimbenici, postoje značajni dokazi da se povezuju s redovitom tjelesnom aktivnošću u najmanje tri široka područja:
- kognitivne funkcije (npr. pamćenje, pažnja/koncentracija, verbalna sposobnost, procjena i korištenje informacija, vještine rješavanja problema)
- akademsko ponašanje i školovanje (npr. ponašanje u učionici, prisutnost, sudjelovanje u nastavi, obavljanje domaćih zadaća, usredotočenost na zadatke)
- akademska postignuća (npr. školske ocjene, standardizirani testovi, formalne procjene).
Sudjelovanje u tjelesnoj aktivnosti može rezultirati kratkoročnim i dugoročnim uspjesima u akademskoj nastavi. Istraživanja pokazuju da su djeca lakše koncentrirana na svoj rad u razredu odmah nakon tjelesne aktivnosti, što im omogućava da budu koncentriraniji i pažljiviji. S vremenom djeca koja redovito sudjeluju u tjelesnim aktivnostima pokazuju poboljšanje svojih kognitivnih vještina i stavova, ne samo u osnovnim kognitivnim sposobnostima poput pažnje i pamćenja, već i stavova i vjerovanja koji utječu na akademsku uspješnost, kao što su motivacija, samoefikasnost, zadovoljstvo i samostalno učenje. Studije pokazuju da što su djeca aktivnija, bolji su im akademski uspjesi u području pisanja i računanja. Stoga je neophodno da školske politike i propisi osiguravaju da sva djeca uživaju blagodati redovitih tjelesnih aktivnosti.
Međutim, školska stvarnost je druga priča i pokazuje da istraživanja, teorija i preporuke često imaju malo utjecaja na obrazovne prakse. Školski se sustavi u cijelom svijetu suočavaju s ozbiljnim smanjenjem proračuna. Stoga, kada se u društvima „opsjednutima ocjenama“ odlučuje između ulaganja u akademske prioritete nasuprot ulaganju u tjelesni odgoj, potonji je često prikraćen. UNESCO-vo Izvješće o međunarodnom istraživanju školskog tjelesnog odgoja (2013.) navodi da, unatoč službenoj obvezi o provođenju tjelesnog odgoja još uvijek nije osigurana takva odredba na nacionalnim razinama, bilo kroz zakonodavstvo bilo kao opća norma (http://unesdoc.unesco.org/images/0022/002293/229335e.pdf).
Stoga, neusklađivanje akademskog postignuća i fizičke dobrobiti mladih ne samo da krši njihova ljudska i dječja prava, već je i ekonomski nerazumno. Dokazi su pokazali da je razina kondicije među mladima pala zbog sjedilačkog načina života i sve veće razine pretilosti. Situacija je u nekim zemljama još gora zbog nedovoljne i/ili neadekvatne koordinacije između škola i društvene zajednice, nedostatka mogućnosti za tjelesnu aktivnost, pitanja tjelesnog odgoja, uključujući nedovoljno raspoređenog vremena u nastavnom planu, status predmeta i nastavnika, nedostatak resursa (nastavno osoblje, sprave i oprema za tjelovježbu) itd. U roku od jednog ili dva desetljeća neće doslovno patiti samo mlada generacija zbog nepismenosti u području tjelesne aktivnosti, već i ekonomski rezultati. Visoki zdravstveni troškovi daleko će prerasti smanjenje troškova i uštede u današnjim kratkovidnim obrazovnim politikama.
Nakon što se škola ili nacionalni obrazovni sustav odluče angažirati na povećanju tjelesne dobrobiti učenika, mora se odgovoriti o nekoliko pitanja, među kojima su najprikladniji modalitet, optimalni intenzitet i trajanje tjelesne aktivnosti u odnosu na dob, spol i akademske sposobnosti učenika, kao i vrijeme za tjelesne aktivnosti i/ili tjelesnog odgoja i obrazovanja. Studije su savjetovale da su najveće kognitivne koristi od tjelesnog odgoja i obrazovanja nastale kada su sati tjelesnog odgoja bili planirani na početku ili u sredini školskog dana, a ne na kraju. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se u potpunosti odgovorilo na ova pitanja, ali već je dovoljno dokaza koji zahtijevaju više akcije i povećane mogućnosti tjelesne aktivnosti tijekom školskog dana za sve učenike.
Kao što je neuroznanstvenik elokventno rekao, ako želite djecu koja su intelektualno razvijena: „Srežite sate matematike kako biste plesali – ili hodali, preskakali, igrali se lovice … teorija kaže da sve što ispumpa srce dobije mozak!”
https://beta.theglobeandmail.com/news/national/education/how-physical-exercise-helps-to-get-students-intellectually-fit/article20284157/
Izvori literature
The Association Between School-Based Physical Activity, Including Physical Education, and Academic Performance. U.S. Department of Health and Human Services Centers for Disease Control and Prevention National Center for Chronic Disease Prevention and Health Promotion Division of Adolescent and School Health www.cdc.gov/HealthyYouth Revised Version — July 2010
