U našem suvremenom svijetu postoji opća suglasnost da je komunikacija ključ za živu i dobro funkcionirajuću zajednicu. Učinkoviti kanali komunikacije mogu podržati i poboljšati međusobno razumijevanje, ravnopravnost i poštovanje ljudskih i demokratskih vrijednosti.
Unutar školske zajednice, ravnatelji škola imaju ključnu ulogu u tom pogledu. Stoga bi trebali biti svjesni prvog takozvanog aksioma Paula Watzlawicka koji tvrdi da „Pojedinac ne može komunicirati sam sa sobom.” Ravnatelji to uvijek shvaćaju i tumače onima koji ih okružuju kao poruku, bilo artikuliranu ili ne. Čak i ako bi ravnatelj izbjegao slanje poruke, npr. šutnjom na sastanku, to bi bilo podložno tumačenju drugih. Izrazi lica, geste i govor tijela također će se razumjeti i analizirani kao čin komunikacije. Ravnatelj škole odgovoran je za ustanovu u kojoj mogu biti poučavane i prakticirane demokratske vrijednosti i oblici sudjelovanja. Način na koji komunicira ili prenosi verbalne ili neverbalne poruke unosi promjenu. Učinkovita komunikacija može učiniti učenje lakšim, može pomoći učenicima u postizanju ciljeva i povećati mogućnosti za bolje učenje. Jača vezu između učenika i nastavnika i stvara sveukupno pozitivno iskustvo. Ljudi žele da ih se čuje. Ako odrasla osoba pokaže zanimanje za mišljenja učenika, učenici će osjetiti kako se njihove misli i ideje cijene. To povećava njihovo samopoštovanje i samopouzdanje. Samouvjereni učenik ima veću vjerojatnost da će govoriti u razredu, a češće sudjelovanje učenika u nastavi poboljšat će učenje i pozitivno utjecati na interakciju u skupini, razredu te u školi kao cjelini.
Fokus ovog nastavka
Upravljanje u demokratskoj školskoj zajednici, baš poput poučavanja, sastoji se u znatnoj mjeri od komunikacije. Stoga je način komuniciranja glavnog ravnatelja od presudne važnosti za sve. Komunikacijsko ponašanje ravnatelja može poboljšati ili ometati transparentnost u školskim poslovima. Transparentno upravljanje je preduvjet za sposobnost školske zajednice da se identificira sa svojom školom, podijeli odgovornost i sudjeluje u institucijskom odlučivanju.
Ovaj se nastavak teksta za ravnatelje usredotočuje na komunikaciju ravnatelja škole u formalnom kontekstu, npr. kad drži sastanak sa zaposlenicima škole ili kad uređuje i distribuira školski bilten dionicima unutar i izvan školske zajednice. Ne bavi se time kako se nositi s komunikacijskim procesom u cjelini ili s komunikacijskim ponašanjem učitelja, učenika, roditelja ili drugih dionika, niti uzima u obzir neformalne svakodnevne situacije komuniciranja u školi, npr. u hodniku ili za vrijeme odmora – koliko god oni bili važni.
Ograničavanjem opsega i složenosti nastavka teksta za ravnatelje, želimo ga učiniti što korisnijim i učinkovitijim. U tekstu ćemo razmotriti mogućnosti i alate unutar Vašeg djelokruga rada koji pružaju podršku Vama, ravnatelju/ravnateljici, da udovoljite formalnim profesionalnim zahtjevima prilikom komuniciranja sa školskom zajednicom i vanjskim dionicima. Vašim postupanjem te izborom modela i načina komuniciranja, možete poslužiti kao model Vašim učenicima te poboljšati njihovo učenje i doživljavanje demokracije u školskom životu.
Kompetencije
Cilj ovog nastavka je unaprijediti one kompetencije koje podupiru Vaš profesionalni učinak ravnatelja i pomoći Vam pretvoriti školu u demokratsku zajednicu. Vijeće Europe je opisalo ove kompetencije u dokumentu Competences for democratic culture (2016). (Preuzimanja su dostupna na nekoliko europskih jezika među kojima i na hrvatskom jeziku). Suvremena demokracija ne ovisi samo o institucionalnom okviru, npr. zakonima o održavanju izbora, već podjednako i o vrijednostima i stavovima koje dijele građani i članovi zajednice te o
njihovim vještinama u međusobnom komuniciranju i međusobnom poznavanju i razumijevanju njihove uloge. Svojim komunikacijskim ponašanjem kao ravnatelj škole možete pružiti učenicima svoje škole prigodu za učenje kompetencija koje su od vitalnog značaja za napredak i razvoj demokracije u Vašoj zemlji.
Stav poštovanja (str.12, 39 f.)
Model kompetencija za demokratsku kulturu Vijeća Europe uključuje stav poštovanja, definirajući ga kao priznanje „Unutarnjeg dostojanstva i jednakosti svih ljudskih bića” i njihovih specifičnih načina ponašanja, potreba i interesa. Poštovanje je više od tolerancije koja u osnovi znači odricanje od svega. Poštovanje omogućuje čovjeku da održati kritičnu distancu, a završava kad naiđete na ljude koji se, primjerice, zalažu za nasilje, rasizam ili seksizam i time uskraćuju poštovanje drugima. Stav poštovanja ključan je za demokratsku zajednicu u školskoj ili nacionalnoj razini; olakšava otvorenu i demokratsku interakciju s drugim ljudima i preduvjet je za konstruktivnu komunikaciju u školi. Pokazujući poštovanje svakom članu školske zajednice, Vi dajete primjer svojim učenicima i članovima školske zajednice.
Komunikacijske vještine (str. 14, 48 f.)
Svrha ovog nastavka je vježbanje vlastitih komunikacijskih vještina. Prema modelu kompetencija za demokratsku kulturu, ova kompetencija znači „Sposobnost jasne komunikacije u raznim situacijama – to uključuje izražavanje svojih uvjerenja, mišljenja, interesa i potreba, objašnjavanje i pojašnjenje ideja, zagovaranje, promoviranje, raspravljanje, obrazlaganje, zastupanje, promoviranje, argumentiranje, uvjeravanje i pregovaranje (…) sposobnost izražavanja svojih argumenata bez agresije (…) i sposobnost izražavanja (…) neslaganja s drugom osobom na način koji poštuje dostojanstvo te osobe i njezina prava.”
Čini se očitim da komunikacijske vještine ne samo da poboljšavaju Vaš profesionalni učinak kao ravnatelja škole, već omogućuju učenicima i djelatnicima sudjelovanje u demokratskoj školskoj zajednici.
Znanje i kritičko razumijevanje jezika i komunikacije (str.14, 51 f.)
Osim što je važno da možete komunicirati učinkovitije, važno je biti svjestan zašto i u koje svrhe mi biramo određeni stil, način ili oblik. Tada ćemo možda razumjeti „društveni utjecaj i učinke na druge različitih stilova komuniciranja” i kako oni mogu potaknuti otvorenost, spremnost za suradnju te pomoći u rješavanju, a ne pojačavanju sukoba.
