Procjenjivanje rodne prilagođenosti moje škole utemeljene na ljudskim pravima

Osviještenost

Ravnopravnost spolova u samom je središtu načela ljudskih prava i vrijednosti Ujedinjenih naroda. Načela povezana s ljudskim pravima zabranjuju diskriminaciju na temelju spola, što znači da su države članice dužne promicati ravnopravnost spolova. Prema 5. UN-ovom cilju održivog razvoja ravnopravnost spolova nije samo temeljno ljudsko pravo, već neophodan temelj za miran, prosperitetniji i održivi svijet.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, spol i rod važne su odrednice zdravlja. Biološki spol i socijalno izgrađeni rod međusobno djeluju kako bi proizveli različite rizike i ranjivost na bolest – zdravlje i razlike u ponašanju u potrazi za zdravljem i zdravstvenim ishodima za žene i muškarce. „Rod” opisuje one karakteristike žena i muškaraca koje su u velikoj mjeri društveno stvorene, dok „spol” obuhvaća one koje su biološki određene. Međutim, ti se pojmovi često pogrešno koriste naizmjenično u znanstvenoj literaturi, zdravstvenoj politici i zakonodavstvu.
(https://www.who.int/genomics/gender/en/ 21. kolovoza 2020.)

Rod je sastavni aspekt svih područja obrazovanja kako bi se osiguralo ne samo zadovoljenje osnovnih potreba djevojčica i dječaka, već i mogućnost da, bez obzira na spol, ostvare svoj puni potencijal i ostvare svoja ljudska prava.

Nažalost, obrazovni stručnjaci često izjednačavaju rod s određenim „očekivanim” ponašanjima (ono što bi „dječaci trebali raditi” u odnosu na ono što „djevojčice trebaju raditi”). Ne uspijevaju vidjeti širu sliku društveno izgrađenih uloga i stereotipa koji dovode do takvih ponašanja.

Rodne uloge stvara društvo i uče se od generacije do generacije kao dio kulture društva. Budući da je rod društveno naučena konstrukcija (na primjer, naučena u obitelji ili u školi), sve što je povezano s njom može se promijeniti kako bi se postigla ravnopravnost i pravednost i za žene i za muškarce.

Što se tiče škole i učenja, stavovi i postupci obitelji i učitelja mogu dramatično utjecati na kognitivni razvoj djevojčica i dječaka. Obitelji eksplicitno ili implicitno definiraju različite uloge koje bi dječaci i djevojčice trebali igrati, a ovaj proces započinje rano. Međukulturno istraživanje pokazuje da djeca počinju biti svjesna rodnih razlika i stereotipa u dobi od oko dvije do tri godine. Do četvrte do pete godine djeca su često rigidnija i stereotipnija nego što će biti kasnije. Svatko odrasta među utjecajima svoje obitelji i škole koju pohađa dugi niz godina, puno sati dnevno.

Razlike zasnovane na spolu u institucionalnim obrazovnim pristupima vrsta su spolne diskriminacije u obrazovnom sustavu koja može utjecati na muško i žensko tijekom i nakon njihovog obrazovnog iskustva. Muškarci imaju veću vjerojatnost da će biti pismeni u globalnom prosjeku, iako su u mnogim zemljama zastupljeni viši rezultati pismenosti kod žena. Muškarci i žene uviđaju da imaju rodne razlike tijekom postizanja svojih obrazovnih ciljeva. Iako muškarci i žene mogu imati istu razinu obrazovanja, ženama je teže dobiti više rukovodeće poslove, a buduće zaposlenje i financijske brige mogu se pojačati. Muškarci su u prošlosti imali više obrazovanja nego žene, ali rodna se razlika u obrazovanju promijenila posljednjih desetljeća u većini zapadnih i mnogim nezapadnim zemljama.

Je li uobičajeno u Vašoj školi da se postavljaju ovakva pitanja: „Postoje li alternative za djevojčice koje čiste učionicu?” ili „Što bi se dogodilo kad bi dječaci čistili, dok bi djevojčice razmicale stolove?” Ova vrsta kritičkog razmišljanja mogla bi potaknuti ljude na razmišljanje, preispitivanje i pažljivije promatranje vlastitih pretpostavki.

Imaju li djevojčice i dječaci jednake mogućnosti da se upišu u Vašu školu? Komuniciraju li djevojčice i dječaci jedni s drugima kao ravnopravni u Vašoj školi? Ophode li se djevojčice i dječaci drugačije prema svojim učiteljima (muškim i ženskim)? Odražavaju li se rodni stereotipi u kurikulumu koji uče učenici, u udžbenicima koje koriste, kao i u klubovima i izvannastavnim aktivnostima u Vašoj školi koji su otvoreni i dostupni djevojčicama i dječacima?

Cilj procjene rodne osjetljivosti Vaše škole je promicanje rodne ravnopravnosti. Ovaj napor da se premosti jaz između djevojčica i dječaka u pogledu školske klime i procesa poučavanja i učenja zahtijeva iskrenost i korak po korak.

Priprema

Koje korake poduzeti?

1. Formirajte tim s kojim ćete raditi tijekom cijelog procesa. Započnite sa zajedničkom raspravom o odgovarajućem pristupu i pregledajte popis pokazatelja.
   a. Odaberite one koje smatrate važnima za svoju školu.
   b. Dodajte pokazatelje za koje smatrate da nedostaju.
   c. Ispunite obrazac s desetak pokazatelja za koje smatrate da su važni. Svakako odaberite neke pokazatelje za procese u kojima je škola jaka i neke za procese u kojima je potreban dodatni razvoj.
2. Pripremite akcijski plan tima i vremenski okvir za prvu procjenu, koji će biti polazna točka za daljnji razvoj. Uključite u procjenu:
   a. Učenike
   b. Učitelje
   c. Ostalo školsko osoblje
   d. Roditelje
   e. Školski odbor
   f. Članove zajednice s kojom možda surađujete
   g. …
3. Razvijte akcijski plan i vremenski okvir. Obavezno uključite:
   a. Profil škole nakon prvog ocjenjivanja.
   b. Korake koje ćete poduzeti (u sljedećih 6 – 12 mjeseci).
   c. Drugu procjenu za učenje o razvojnim procesima.

24 moguća pokazatelja za Vašu školu za procjenu rodno uravnoteženog obrazovanja i ponašanja u Vašoj školi:

1. Postoje i provode se misija škole i / ili izjava o viziji i politike protiv rodne diskriminacije prilikom upisa te poučavanja / učenja
2. Djevojke i dječaci imaju jednak pristup besplatnom i obveznom obrazovanju.
3. Djevojčice i dječaci ravnopravno sudjeluju u definiranju razrednih i školskih pravila i propisa te u određivanju disciplinskih mjera, posebno u smislu sprečavanja diskriminacije, nasilja i zlostavljanja.
4. Roditelji i vođe zajednice jednako vrednuju učiteljice i učitelje.
5. Djevojčice imaju pristup ženskim higijenskim proizvodima i objektima u školi.
6. Djevojčice imaju jednak pristup i mogućnosti za tjelesnu igru ​​i druge izvannastavne aktivnosti kao i dječaci.
7. Kurikulum odražava stvarnost i svakodnevne životne potrebe djevojčica i dječaka. Ako ne, savjetuju se korektivne prilagodbe kurikuluma što je više moguće.
8. Školski materijali za poučavanje i učenje prikazuju djevojčice i dječake različitog socijalno-ekonomskog podrijetla s jednakom istaknutošću, potencijalom i poštovanjem.
9. Materijali za učenje koje škola pruža ne uključuju spolne predrasude (npr. Izrazi poput „on” ili „ona” koriste se s jednakom učestalošću).
10. Uravnotežena je moć i donošenja odluka u ulogama, odgovornostima i aktivnostima djevojčica i dječaka.
11. Spolni su stereotipi obrnuti (npr. djevojčice mogu biti liječnice ili znanstvenice, dječaci mogu biti učitelji ili medicinske sestre).
12. Djevojčice i dječaci prikazani su na fotografijama, grafičkim prikazima i ilustracijama s jednakom učestalošću i jednakim statusom (bez rodnih stereotipa).
13. Djevojčice i dječaci prikazani su jednako na rukovodećim položajima i kao „heroji”.
14. Djevojčice i dječaci tretirani su jednako u smislu svog samopouzdanja, inteligencije i vještina rješavanja problema.
15. Svi učitelji očekuju i potiču djevojčice i dječake da jednako doprinose i sudjeluju u učenju i drugim aktivnostima.
16. Svi učitelji jednako vrednuju stavove djevojčica i dječaka.
17. Svi učitelji vjeruju da i djevojčice i dječaci mogu postići jednaku kompetenciju u svim predmetima, uključujući pismenost, računanje, prirodoslovlje i životne vještine.
18. Učitelji su osposobljeni za aktivno prepoznavanje rodne pristranosti u nastavnim materijalima, školskom okružju, vlastitom poučavanju i mogu ispraviti postojeće pristranosti.
19. Školska se uprava odnosi na isti način prema učiteljima i učiteljicama.
20. Žene i muškarci iz društvene zajednice sa specijaliziranim odgovarajućim znanjem ili vještinama pozvani su i dobrodošli na satove kao osobe s iskustvom.
21. Djevojčice i dječaci osjećaju se samouvjereno u odabiru predmeta koji se možda ne smatraju tradicionalnim muškim ili ženskim odabirom.
22. Djevojčice se podržavaju u svladavanju matematike i prirodoslovlja.
23. Djevojkama i dječacima jednako su dodijeljene glavne odgovornosti, kao što su vođenje razreda ili skupine u određenim aktivnostima.
24. Jednaka zastupljenost djevojčica i dječaka osigurana je u školskim vijećima ili drugim školskim aktivnostima.

Akcija

Timski selekcionirajte 10 pokazatelja s liste.

1. Na temelju gornjeg popisa, pripremite uručak koji će dobiti svi dionici uključeni u postupak procjenjivanja.
2. Formirajte okrugle stolove s različitim sudionicima (učenicima, učiteljima, zaposlenicima, roditeljima, članovima školskog odbora, itd.). Svi se mogu okupiti povodom velikog školskog događaja ili zakazanog sastanka, ovisno o njihovoj dostupnosti.
3. Neka razgovaraju o svojoj procjeni i komentiraju je.
4. Zadajte im da iznesu prijedloge za poboljšanje.
5. Prikupite sve komentare i prijedloge u vašem timu.
6. Osmislite jasan i učinkovit plan za narednih 6 do 12 mjeseci.
7. Izvijestite o planu sve ključne sudionike.
8. Planirajte sljedeće razdoblje procjene (Transparentnost je na prvom mjestu!).