Demokratsko upravljanje školom u praksi: odlučivanje o školskim pravilima

Tko o čemu odlučuje?

Prije donošenja odluka i rasprave o školskim pravilima, od ključne je važnosti da svi dionici znaju svoja prava sudjelovanja. Ili putem zakona ili kroz dogovor školske zajednice, morate imati školska pravila za sudjelovanje – po mogućnosti u obliku stalnog okvira. Za više detalja pogledajte 3.1. Uručak za pripremu.

Model procedure u demokratskom upravljanju školom: Odlučivanje o školskim pravilima (prilagođeno modelu iz 3.1. Uručka za akciju).

1. Analiza stanja: Zašto su nam potrebna nova školska pravila?

• S kojim se problemima susrećemo (npr. ponašanje učenika, primjena školskih pravila, učinak sankcija)?
• Zašto je ovaj problem toliko hitan da ga moramo riješiti sada?
• Koja su pravila dobro funkcionirala? Što se može zadržati?
• Koja pravila moraju biti promijenjena ili ponovno uvedena?
• …

2. Rasprava: Koja su rješenja moguća?

• Kako očekujemo ili želimo da se ponašaju članovi naše školske zajednice?
• Što čini dobro školsko pravilo?
• Koje izbore moramo poboljšati ili promijeniti naša školska pravila (pisana, formalizirana školska pravila ili nepisana pravila, neformalni sporazumi, apeli za zajedničke interese i vrijednosti)?
• Kojih se vrijednosti pridržavamo u našim pravilima?
• Koje vrste sankcija trebaju biti na snazi?
• Jesu li naša nova školska pravila u skladu sa školskim zakonodavstvom? (Npr. Jesmo li smo uzeli u obzir odgovornosti učitelja i ravnatelja škole?)

3. Zajednička odluka i provedba

• Koju opciju odabrati? Rasprava među učenicima, zaposlenicima i roditeljima.
• Većinu glasova čine učenici i nastavnici.
• Konačno odobrenje vijeća škole (vidi 3.1. Uručak za pripremu).
• Glavni dokument koji potpisuje ravnatelj škole, glavni glasnogovornik učenika i roditelja.
• Novoprihvaćena verzija školskih pravila prikazana je na školskom mrežnom mjestu.
• Kopije ili plakati školskih pravila izloženi su u svakoj učionici.
• …

4. Evaluacija rezultata

• Prvi pregled rezultata odvija se nakon međusobno dogovorenog razdoblja.
• Je li problem riješen?
• Postoje li neočekivani efekti?
• Možemo li ih prihvatiti?
• Možemo li pravila ostaviti onakva kakva jesu? Ili bismo trebali započeti novi ciklus odlučivanja o prilagođavanju ili poboljšanju pravila?
• …

5. Evaluacija procesa odlučivanja; refleksija i naučene lekcije

• Osjećaju li učenici, nastavnici i roditelji da su bili uključeni na odgovarajući način?
• Jesu li imali priliku izraziti svoje stavove i ideje?
• Je li njihov doprinos utjecao na rezultat?
• Smatramo li način na koji je ta odluka donesena primjerenim demokratskom upravljanju školom?
• Zaključci budućeg odlučivanja: što je dobro funkcioniralo, a što treba poboljšati?
• Možemo li ili trebamo li pronaći načine da se učenici više uključe?
• Što su učenici naučili? (Npr. demokratske zajednice su zajednice koje uče. – Jačanje pravila trebalo bi biti iznimka, a ne pravilo.
• Svi članovi zajednice trebali bi dijeliti stav uzajamnog poštovanja, odgovornosti i građanske svijesti, tako da nam nije potrebna stalna kontrola i nadziranje jedni drugih).
• …

Ravnoteža između sudjelovanja i učinkovitosti

Očito je da je proces donošenja odluka u cijeloj školi, koji uključuje sve dionike, posebno učenike, glavni projekt koji zahtijeva vrijeme (vidi  2.1. Uručak za akciju). Ovdje navedeni model usredotočuje se na sudjelovanje svih dionika i mogućnosti učenja za učenike.

Nerealno je vjerovati da se sve odluke u školskom životu mogu donositi na takav način, jer ni ravnatelji škola, ni učitelji, ni roditelji nisu mogli ispuniti svoje profesionalne obveze. Štoviše, većina učenika vjerojatno bi izgubila interes. Stoga se mora naći ravnoteža između sudjelovanja dionika u školi i njezine učinkovitosti kao obrazovne ustanove.

Ta se ravnoteža može postići sljedećim sredstvima:

• Nisu svi dionici u školi aktivno uključeni u mnoge, ako ne i većinu procesa donošenja odluka. Glavni dio školske administracije i nastavnih aktivnosti ostat će odgovornost ravnatelja škole i nastavnika. Kvaliteta demokratskog školskog vodstva očita je u dijeljenju informacija i slušanju povratnih informacija.
• Institucionalizirani okvir predstavničke demokracije (vidi 3.1. Uručak za pripremu) smanjuje vremensko opterećenje za većinu školske zajednice, dok su odluke ravnatelja škole i osoblja otvorene za kritičko promatranje i raspravu.
• Projekti za sudjelovanje velikih razmjera koji uključuju sve dionike prikladni su kad god neko pitanje izravno utječe na interese i potrebe učenika, a učenici preuzimaju ulogu stručnjaka.
• Stoga se svake školske godine treba provoditi jedan ili više glavnih projekata sudjelovanja. To bi moglo uključivati ​​verziju „odozgo prema dolje”, poput rasprave između ravnatelja škole, osoblja i glavnih glasnogovornika učenika i roditelja. To bi mogla biti i verzija „odozdo prema gore”, poput inicijative za postavljanje dnevnog reda učenika (vidi 3.2. Uručak o podizanju svijest). U ovom slučaju, ravnatelji škola i nastavnici, trebali bi pozdraviti i podržati inicijativu učenika za njihov doprinos demokratskoj školskoj kulturi, bez obzira slažu li se s idejama učenika ili ne.