Poučavanje kao cjelovit školski pristup

Living Democracy » Principals » UČENJE » Akcija » Poučavanje kao cjelovit školski pristup

Timsko poučavanje (Živjeti demokraciju I. knjiga, Obrazovanje za demokraciju, str.)
http://living-democracy.com/hr/textbooks/volume-1/part-2/unit-5/chapter-2/lesson-10/

Osim timske nastave, nastavnici su sami u svojim razredima. S vremenom se mogu razviti slijepe točke u interakciji s učenicima, a to se može otkriti samo skupnim kolegijalnim savjetovanjem. Nastavniku će možda trebati podrška u obavljanju svog posla. Povratne informacije učenika uvijek su korisne, ali povratne informacije kolega imaju drugačiju kvalitetu jer kolege prihvaćaju profesionalnu perspektivu na ravnopravnoj razini. Iz tog razloga, učitelji se često ustručavaju otvaranju svoje nastave prema kolegama posjetiteljima. Sljedeća smjernica može potaknuti učitelje/nastavnike da iskušaju skupno kolegijalno savjetovanje (vidi Živjeti demokraciju, I. knjiga, Obrazovanje za demokraciju, str. 111 https://www.living-democracy.com/hr/textbooks/volume-1/part-2/unit-5/chapter-2/lesson-11/).

Veličina tima:	Tri nastavnika tvore skupinu za kolegijalne osvrte.
Organizacija:	Nastavnici se tijekom školske godine posjećuju dva puta u razredu. To znači da svakog nastavnika dva puta godišnje posjećuju dvije osobe i promatraju ih po četiri sata. Timovi su odgovorni za planiranje svojih posjeta, uzimajući u obzir njihov raspored i obveze. Nakon nastave učitelj/nastavnik daje svoj osvrt na sat, a gostujući učitelji daju svoje osvrte.
Predmetna relevantnost:	Učitelji jedan drugome promatraju lekcije ODG/OLJP. Pri tom nije nužno da oni sami izvode nastavu istog predmeta.
Sastav skupine:	Simpatija i povjerenje važni su prilikom formiranja timova za skupno kolegijalno savjetovanje. Treba biti jasno da je to što kolege vide u razredu povjerljivo.
Zadaća ravnatelja:	Glavna uloga ravnatelja je pratiti minimalni broj posjeta u timu. Ravnatelj se ne bi trebao uključivati u rasprave o pitanjima poučavanja.
Tematski fokus:	Pitanja koja mogu biti žarišta ovih skupnih kolegijalnih posjeta mogu se pojaviti iz različitih interesa ili odnosa: a) učitelj želi dobiti povratnu informaciju o određenom pitanju, b) uveden je novi kurikulum, metoda ili aktivnost i treba ga ocijeniti ili c) pedagoška načela trebaju biti vrednovana (na primjer, formulirana u kurikulumu ili profilu škole).