Vrijednosno utemeljena školska zajednica potiče učeničku samodisciplinu

Hodate hodnikom u školi. Buka iz učionice govori Vam da je nastava izvan kontrole, a učitelj se nije u stanju nositi sa situacijom. Tijekom ili ubrzo nakon nastave učitelj kuca na Vaša vrata i moli Vas da intervenirate. Učenici koje je učitelj odredio kao problematične izjasnit će se nevinim, dovodeći Vas u neugodan položaj „suca s visoka”. U takvim incidentima nastavnik će izgubiti poštovanje od učenika.

Ovaj scenarij ukazuje na slabost autoritarnog stila upravljanja školom. Učenici moraju biti prisiljeni da poštuju postavljena pravila, a ako to ne čine, od učitelja/nastavnika se očekuje da osigura njihovo provođenje. Zbog toga se učitelji/nastavnici osjećaju nelagodno, suočavajući se s brojnim osobama koje remete i maltretiraju okolinu. Stalna kontrola, pohvale i kažnjavanja sredstva su za učitelje/nastavnike kako bi provodili red i disciplinu.

Disciplina učenika doista je nužna za kvalitetnu suradnju u školi. Štoviše, škola je prva ustanova kroz koju djeca i mladi ulaze u život, a ovdje učenici moraju naučiti poštovati zakon, ne zato što su na to prisiljeni, već zato što bi trebali razumjeti i cijeniti nužnost vladavine prava. Međutim, sustav trajnog nadzora i sankcija nije ni izvediv niti poželjan jer takva škola uči učenike poslušnosti, ostavljajući ih nesposobnima da preuzmu odgovornost za školsku zajednicu.

Ako pitate učenike što očekuju od škole, njihovi odgovori pokazuju da oni često očekuju više nego što škola može pružiti. Žele dobro provoditi svoje vrijeme i žele da njihova škola pravilno funkcionira, iako njihovo ponašanje ponekad može biti ometajuće. Stoga je potrebno uvjeriti učenike da nijedna zajednica ne može funkcionirati bez pravila i da se to odnosi i na demokratske zajednice. Pogledajte „Preispitivanje discipline i reda s demokratskog stajališta”. http://living-democracy.com/hr/textbooks/volume-1/part-2/unit-1/chapter-2/lesson-5/ .

Ako učenici dijele vrijednosti koje promiču školska pravila, bit će ih voljni prihvatiti i cijeniti. U kompetencijama za demokratsku kulturu koje je objavilo Vijeće Europe, ove vrijednosti uključuju „podršku za vladavinu prava i jednak i nepristrasan odnos prema svim građanima pred zakonom kao sredstvo osiguranja pravde” (više: Kompetencije za demokratsku kulturu, str. 38, br. 7).

O pravilima koja se temelje na vrijednostima potrebno je razgovarati i komunicirati u razredu, pri čemu ODG/OLJP igra važnu ulogu.
Odrastanje u demokraciji, II. knjiga u serijalu priručnika za učitelje za ODG /OLJP, opisuje male projekte u kojima učenici procjenjuju školska pravila koja postoje u njihovoj školi, identificiraju temeljne vrijednosti i načela na kojima se temelje, raspravljaju o prijedlozima za reviziju i poboljšanje pravila. Naslovna slika ove knjige prikazuje učenike kako se potpisuju na školska pravila koja su usvojila većinom glasova te ističe potencijal učenja kroz ovaj projekt koji omogućava učenicima da sudjeluju u odlučivanju u školi. Tema je smislena i stvarni je dio života u školi. Odgoj za demokratsko građanstvo i vrijednosti demokratske kulture moguć je sa svim dobnim skupinama. Knjiga Odrastanje u demokraciji obraća se učiteljima osnovne škole, tako da se projekt za sudjelovanje u odlučivanju u školi može prilagoditi starijim učenicima. Pogledajte http://living-democracy.com/hr/textbooks/volume-2/unit-5/

Učenici su svjesni da njihovo ponašanje treba nadzirati i ako netko prekrši pravilo, ono će se zaštititi i provoditi. To ostaje odgovornost ravnatelja i osoblja, u skladu sa školskim propisima. Oni učenici koji su razvili stav građanske svijesti, „osjećaj odgovornosti prema drugim ljudima unutar zajednice i prihvaćanje toga da je netko odgovoran prema sebi i drugima za svoje odluke i postupke” (više: Kompetencije za demokratsku kulturu, str. 41), stvorit će manje disciplinskih problema, ukoliko su razvili samodisciplinu i mogu preuzeti odgovornost za svoje ponašanje.