3.4 Model učeničkih kompetencija u odgoju i obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava

Razvoj učeničkih kompetencija ocjenjujemo kroz našu percepciju učeničkog ponašanja. Kompetencije su nevidljive i možemo im pristupiti tek oblikovanjem modela koji nas podržavaju u određivanju ciljeva učenja i usmjeravaju naše ocjenjivanje  postignuća učenja.

U ovom izdanju odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava usvojili smo sljedeći model kompetencija. On odgovara ključnim načelima odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava – poučavanje kroz, o i za demokraciju i ljudska prava.

U Odgoju i obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava, učeničke kompetencije uključuju sljedeće:

• političku analizu i prosuđivanje;
• vještine (vidi treći dio ovog priručnika);
• aktivnost i političku participaciju;
• osobne i društvene kompetencije.

3.4.1 Kompetencija političke analize i prosuđivanja

Demokratsko građanstvo iziskuje od građana da razumiju problematiku o kojoj se raspravlja, što od građana zahtijeva informiranost i sposobnost analiziranja problema i procesa rasprave i sukoba. To je kognitivna dimenzija razvoja kompetencija (učenje “o” političkim pitanjima).

Bez te razine razumijevanja građani postaju lak plijen za demagoge, lobiste i populiste, te nisu u stanju prepoznati i zagovarati svoje ili zajedničke interese. Ovisimo o medijima kao izvoru informacija i trebamo biti sposobni kritički ih primjenjivati.

Aktivno djelovanje u politici, kao i u bilo kojem drugom području života, moguće je samo ako znamo što želimo postići. Trebamo biti u stanju definirati svoje interese i ciljeve, usklađujući želje i potrebe, vrijednosti i odgovornosti. Politika je proces donošenja odluka u rješavanju problema i smirivanju sukoba; ne postoji mogućnost nedonošenja odluke, a odluke je nemoguće donijeti bez prosudbe.

Sve izraženija složenost naših modernizirajućih društava učestalo postavlja prevelike zahtjeve na kompetenciju analize i prosuđivanja “običnih građana”. Personaliziranje – povjerenje ili nepovjerenje u političke vođe – je jedan od načina ublažavanja te kompleksnosti. Odgoj i obrazovanje je, ne samo u okviru odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava, ključ za osposobljavanje građana koji drže korak s odlukama koje na njih utječu.

3.4.2 Vještine

Učenicima je potreban set mentalnih pomagala – vještina ili tehnika – za primanje i korištenje informacija te neovisno i sistematično oblikovanje mišljenja. Ta pomagala omogućavaju učenicima da:

• primaju informacije kako putem medija tako i kroz vlastito iskustvo i istraživanje – tehnike korištenja tiskovnih i elektroničkih medija, intervjuiranje, istraživanje, razmatranje, itd.;
• selektiraju i proučavaju informacije (konstruktivističko učenje) – tehnike planiranja, upravljanja vremenom, čitanja, razmišljanja, zabilježavanja;
• utvrđuju, prezentiraju, razmjenjuju i argumentiraju svoje stavove – tehnike izvođenja radnih listova, plakata, radova, PowerPoint prezentacija, predavanja, rasprava, debata, itd. (udružen konstruktivistički i dekonstruktivistički pristup);
• procjene rezultate i procese učenja te njihovu primjenu.

U znatnoj mjeri, te su vještine neophodne ne samo za odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava, već i za školstvo u cjelini. One pripremaju učenike za naprednije akademsko obrazovanje i primjerena zanimanja. Kroskurikularno usavršavanje tih formalnih vještina neovisnih o sadržaju je slijedom toga neophodno i moguće.

3.4.3 Aktivno djelovanje

U formalnom odgoju i obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava, podržava se učenje i razvoj vještina za demokraciju i ljudska prava, no to nije dovoljno. Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava poima školu kao mikro-zajednicu u kojoj učenici uče kako sudjelovati u društvu i politici kroz praktično iskustvo. Kompetencije koje učenici stječu u školi uključuju sljedeće:

• razmatranje želja i potreba, jasno formuliranje i promicanje svojih interesa;
• glasovanje, sudjelovanje u izborima kao glasači i kandidati (predstavnici razreda);
• pregovaranje i donošenje odluka;
• utjecanje na proces donošenja odluka podizanjem razine svijesti, lobiranjem i kolektivnim djelovanjem;
• razumijevanje i uvažavanje potrebe za okvirom pravila i sankcija.

Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava, i škola u cjelini, igraju odlučujuću ulogu u pružanju mogućnosti obrazovanja svojim učenicima pomoću kojih oni mogu pridonijeti razvoju i dobrobiti društva u kojem žive. Međutim, škola ima svoje granice u pogledu procjenjivanja njihovih postignuća i kompetencija. Presudno prijelazno područje se nalazi van granica škole, u društvu kao cjelini, i proteže se do odraslog života. Tek tada postaje teško, ako ne i nemoguće, povezati rezultate učenja s informacijama dobivenih u školi.

3.4.4 Osobne i društvene kompetencije

Možda je pojam kompetencije pomalo prenategnut ako ga se proširi na dimenziju vrijednosti i stavova. S druge strane, upravo je način na koji se učenici ponašaju od izuzetne važnosti, stoga se sklonost uzornom ponašanju može shvatiti kao kompetencija. Ova dimenzija razvoja kompetencija odgovara učenju “kroz” demokraciju i ljudska prava. Tu pripadaju:

• samosvijest i samopouzdanje;
• empatija;
• uzajamno poštovanje;
• uvažavanje nužnosti kompromisa;
• odgovornost;
• poštivanje ljudskih prava kao zajedničkog sustava vrijednosti u podržavanju mira, pravde i društvene kohezije.