Uvod

Škola je mjesto poučavanja i učenja. Tako je uvijek bilo i nadajmo se da će tako i ubuduće biti. Doduše, ono što se je promijenilo jest gradivo koje se uči u školi i način na koji se ono poučava. Društvo se brzo mijenja u smislu gospodarskog i socijalnog života te su škole pod pritiskom da se prilagode na najbolji mogući način novim uvjetima.

Nešto što se promijenilo u stavovima mnoštva ljudi jest da škola više nije samo mjesto gdje se učenici pripremaju za odrasli život; već je i mjesto u kojem učenici provode dosta vremena zajedno. Ovo samo po sebi pruža mogućnost za učenje iz druženja s drugima, ali istodobno obvezuje učenike da razviju socijalne vještine.

Ukoliko škola odluči integrirati  u svoj sustav obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava– to znači da je donijela odluku da aktivno dizajnira školski život i kreira model učenja iz prakse. Cijela škola – ne samo jedan razred, postaje mikro zajednica. Ovo nije samo idealizirana slika već stvarnost. Nitko ne tvrdi da je zajednički život lagan i bez sukoba te u tom pogledu škola nije iznimka. Ovo ne mora predstavljati cilj. Doduše, mora biti moguće prepoznati različite interese, da se ti interesi razjasne i da se iz njih nešto može naučiti, s obzirom da su takve vještine ključne za život građanina.

Ovaj priručnik je prvenstveno namijenjen učiteljima. Iskustvo je pokazalo da isto pomaže trenerima nastavnika, tvorcima kurikuluma, urednicima knjiga i prevoditeljima u zemljama članicama Vijeća Europe, a možda i šire.

Ovaj priručnik sadrži devet nastavnih cjelina o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava. Nastavne cjeline sadrže po četiri lekcije namijenjene učenicima u osnovnoj školi; otprilike za učenike starosti 10 i 11 godina. Svaka nastavna cjelina usredotočuje se na ključni pojam povezan s demokratskim građanstvom ili ljudskim pravima: identitet – pluralizam – jednakost – konflikt – pravila i pravo – vlast – odgovornost – sloboda – komunikacija. Slijed predloženih koraka u poučavanju i učenju detaljno je opisan za svaku lekciju, naravno koliko je razumski moguće.

Deveta nastavna cjelina u ovom priručniku može se koristiti u lekcijama iz zemljopisa, povijesti, društvenih predmeta, etike, likovnog i drugih. U dogovoru s različitim stručnjacima iz zemalja članica Vijeća Europe, autori su razvili nastavne jedinice koje se usredotočuju na elemente obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava  koje se vrlo lako mogu integrirati u već postojeći kurikulum škole. Osobito u razrednoj nastavi gdje učitelji pokrivaju veliki dio  različitih predmeta. Iskustvo je pokazalo da je u takvim uvjetima uvođenje dodatnog predmeta samo kontraproduktivno i da će stvoriti dodatni pritisak na učitelje. Teme obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava nisu teme koje se zasebno mora proučavati, već fokus treba biti na različitim perspektivama poznatih tema koje se uobičajeno poučavaju u osnovnoj školi. Autori su to integrirali u sastav ovog priručnika i dizajnirali nastavne cjeline na način da one počivaju na postojećim kompetencijama nastavnika i učitelja i na složenosti poučavanja različitih predmeta. Da sumiramo, s gledišta korisnika ovog priručnika, važno je odgovoriti na pitanje je li je obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava novi predmet ili ne?

Odgovor mora biti da za većinu škola u većini zemalja obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava nije novi predmet u osnovnim školama, već on dodaje novu perspektivu učenju i poučavanju unutar postojećeg kurikuluma. To znači da se učitelji i učenici potiču da rade na drukčiji i poticajniji način.

Obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava usredotočuje se na osnaživanje učenika da postanu aktivni građani koji su voljni i sposobni sudjelovati u oblikovanju budućnosti svojih zajednica. U isto vrijeme, obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava slijedi osnovna načela dobrog poučavanja. Sudjelovanje u demokraciji može se i treba poučavati u školama te se može integrirati u svaki predmet i to u svakom godištu.

Razvoju kompetencija se, stoga, daje prioritet u odnosu na tradicionalni pristup učenju i poučavanju usmjerenom na sadržaj.

Da budemo sigurni, obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava ima dimenziju poučavanja usmjerenog na sadržaj – poučavanje o demokraciji i ljudskim pravima. Takvi elementi mogu se integrirati u predmet poput građanskog odgoja i obrazovanja, politike i gospodarstva ili se mogu uključiti i u povijest, sociologiju.

Ključni elementi poučavanja i učenja obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava jest poučavanje u duhu, ili kroz demokraciju i ljudska prava te se ova nova perspektiva očituje prema cijeloj školi. Ovaj priručnik pokazuje da perspektiva obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava pruža nove metode poučavanja i učenja u razredu i na taj način obogaćuje uloge učitelja i učenika. Učenici dobivaju veliki udio u vremenu učenja, dok učitelj djeluje kao promatrač i podupiratelj, zajedno sa svojom tradicionalnom ulogom  poučavatelja. Modeli poučavanja podupiru učitelja da se usredotočuje na odabrane teme, i da omogućava učenicima dosta vremena kako bi te teme temeljito prošli – drugim riječima „učinite manje ali učinite to kvalitetno“.

Intelektualni alati i  materijali – priručnik za učenike

Glavno načelo svih nastavnih cjelina jest aktivnost učenika. Ova ideja počiva na činjenici da je poučavanje aktivan proces stjecanja znanja i da nije samo proces pasivnog slušanja.  Nastavne cjeline stoga postaju trenutci komunikacije, potrage za informacijama, propitkivanja i objašnjavanja. Učitelji podupiru te procese u stjecanju znanja koji čine da je učenje o demokraciji kontinuirani proces i da su pogreške prirodne. Neovisno učenje poduprto je putem takozvanih „intelektualnih alata“. Dvanaest izabranih metoda koje podupiru neovisno učenje usmjereno na vlastiti razvoj – istraživanje u knjižnicama, pretraživanje na internetu, provođenje intervjua i anketa, tumačenje slika, izrada umnih mapa, kreiranje plakata, održavanje izložbi, planiranje i iznošenje prezentacija, pripremanje pozornica ili powerpoint prezentacija, pisanje novinskih članaka, glumljene i održavanje rasprava i debata.

Priručnici za učenike pružaju dodatnu potporu. To su jednostavni radni listovi koji su dio nastavne cjeline i dijele se učenicima. Svi priručnici za učenike nalaze se na kraju ovog priručnika. Kompletni set priručnika može se jednostavno izvaditi i kopirati za svakog učenika. Svaki priručnik je numeriran prema nastavnoj cjelini i lekciji u kojoj se koristi (npr. treća nastavna cjelina, druga lekcija). Učitelji odlučuju kako i gdje će se priručnici dijeliti učenicima i kako će se sakupljati nakon korištenja. U nekim slučajevima praktično bi bilo da se listovi stave u jednu mapu, dok u nekom drugom slučaju učitelji mogu odlučiti da sve stave u odvojenu knjigu ili koristiti ih kao brošuru.

Iskustvo u korištenju materijala podobnih za kopiranje pokazuje da je glavni uvjet za učitelje da materijali budu praktični i samorazumljivi. Priručnici moraju biti komplementarni i uslužni, a ne teški za razumijevanje i dugotrajni za objašnjavanje. Priručnici prikazani u ovoj knjizi su stoga jednostavni za upotrebu, jednostavni za modificiranje i prilagođavanje specifičnim potrebama razreda u raznim metodama poučavanja. Osim uobičajene formativne procjene učeničkog sudjelovanja u razrednim aktivnostima, bilježenje njihovog sudjelovanja i motivacije, priručnici također predstavljaju sredstava pomoću kojih se mogu dati pisane procjene.