Pojmovni okvir ovog priručnika

1. Osnovna načela obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava

Aktivno građanstvo najbolje se uči kroz aktivno učenje a ne samim govorenjem o njemu – pojedincima se treba pružiti mogućnost da samostalno istražuju pitanja demokratskog građanstva i ljudskih prava, a ne da im se govori kako trebaju misliti i kako se ponašati. Obrazovanje za aktivno građanstvo nije samo apsorpcija činjeničnog znanja, već ono podrazumijeva praktično razumijevanje, vještine, sposobnosti i stavove. Medij je poruka – učenici mogu puno toga naučiti o demokratskom građanstvu putem primjera koje su postavili učitelji i u načinu na koji je organiziran školski život, na jednak način kao što mogu dobiti kroz formalne metode poučavanja.

Načela učenja i poučavanja imaju višestruke i važne implikacija za proces učenja u građanskom odgoju i obrazovanju, i to:

a) Aktivno učenje

Poučavanje u građanskom odgoju i obrazovanju trebalo bi naglašavati aktivno učenje. Aktivno učenje je učenje činjenjem. To je učenje kroz iskustvo i samostalno rješavanje problema, umjesto da im drugi serviraju odgovore. Aktivno ućenje se ponekad naziva „iskustveno“ učenje.

Aktivno učenje je od izuzetne važnosti za Obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava jer biti građanin je praktična aktivnost. Ljudi uče o demokraciji i ljudskim pravima kroz iskustvo, a ne kroz puko govorenje o njima. U formalnom obrazovanju, to iskustvo počinje u učionici, ali se nastavlja kroz etiku i kulturu ponašanja u školi ili fakultetu. Ponekad se to naziva poučavanje kroz demokraciju ili ljudska prava.

Aktivno učenje može biti više stimulirajući i motivirajući oblik učenja nego formalno predavanje te može dovesti do dugotrajnog učenja – i to za roditelje i mlade ljude – zato što su učenici osobno uključeni. Ujedno, pomaže učenju jer se usredotočuje na konkretne primjere, a ne na apstraktna načela. U aktivnom učenju učenici se potiču da izvuku osnovna načela iz konkretnih slučajeva, a ne obrnuto; na primjer, razmatrajući različite tipove prava koja se temelje na specifičnim „pravnim“ slučajevima u školi – kao što su pravila ponašanja – a ne kroz apstraktnu raspravu o pojmu ljudskih prava.

b) Aktivnosti usmjerene na zadatke

Učenje u demokratskom građanstvu trebalo bi se osloniti na zadatke koje učitelji trebaju provoditi tijekom nastave. Ova se knjiga stoga pridržava načela poučavanja usmjerenog na zadatke.

Poučavanje usmjereno na zadatke važno je iz nekoliko razloga:

• Ono je odlična forma aktivnog učenja, a to je učenje kroz činjenje.
• Koristi strukturu za različite oblike učenja.
• Maksimira raspoloživo vrijeme za učenje jer učenici rade na zadacima koji se trebaju odmah riješiti.
• Koristi životne probleme za rješavanje i originalan materijal za analizu.
• Pridonosi da učenje postaje višestruko i stoga stimulirajuće.
• Pruža učenicima osjećaj vlasništva i uspjeha.

c) Timski rad

Obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava trebao bi naglasiti suradničke oblike učenja kao što je rad u parovima, malim grupama ili većim grupama i/ili grupama za pomoć. Rad u grupama važan je zbog toga jer:

• Pruža učenicima modele suradničkog grupnog rada koje mogu primijeniti u razredu.
• Podupire učenike da razmjenjuju svoja iskustva i mišljenja, da razmjenjuju svoje probleme i tako povećaju šansu za njihovo rješavanje.
• Ono postaje protuteža iskustvu samoće u razredu.

d) Interaktivne metode

Obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava trebao bi naglašavati interaktivne metode, kao što su rasprave i debate. Interaktivne metode su važne zbog toga jer:

• Pomažu učiteljima da nauče kako koristiti interaktivne metode u svom poučavanju.
• To je način poticanja učitelja da postanu aktivni sudionici u svom vlastitom treningu.

e) Kritičko razmišljanje

Kvalitetno obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava znači da se učenici potiču da sami razmišljaju o pitanjima obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava, umjesto da im učitelji serviraju „unaprijed pripremljene“ odgovore. Ta činjenica je važna zbog toga jer:

Pomaže učenicima da razmišljaju sami za sebe – esencijalno svojstvo demokratskog građanstva.

Pruža im osjećaj vlasništva i osnaživanja: osjećaju se da su sposobni preuzeti odgovornost za svoje živote.

f) Sudjelovanje

Obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava pruža mogućnost učenicima da doprinesu procesu učenja. Koliko je god to moguće, trebali bi biti poticani da budu aktivni u svojem učenju, a ne samo pasivni primatelji golih činjenica – na primjer, odabirući zadatke na kojima žele raditi, procjenjujući vlastite snage i slabosti te postavljajući područja koja mogu unaprijediti.

Element sudjelovanja važan je zbog toga jer:

• Pomaže učenicima da nauče kako ugraditi sudjelovanje u svoj život izvan škole.
• Osnažuje ih i daje im osjećaj vlasništva.

2. Tri dimenzije kompetencije

Cilj odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava je da se podupire razvoj kompetencija u tri područja: politička analiza i prosudba, korištenje metoda te donošenje političkih odluka i djelovanje, pri čemu su sva područja tijesno povezana i stoga ih se ne treba posebno tretirati.

U svakom okružju učenja – bilo svjesnom ili nesvjesnom – trebali bi biti elementi svih triju dimenzija kompetencije, ali ne treba se svih dotaknuti na istoj razini. Takvo nešto nije potrebno. Moguće je da se ponekad treba koncentrirati više na metode, ponekad više na djelovanje, a ponekad više na analizu.

U svakoj nastavnoj cjelini pružamo grubu procjenu do koje mjere će se svaka od tri dimenzije kompetencije razviti, koristeći tabelu koja je slična primjeru prikazanom malo niže. Tri zvijezde indiciraju visoku razinu, dvije srednju razinu, a jedna nižu razinu. Ipak, navedeno će uvelike ovisiti o metodama poučavanja i odabiru situacija učenja pri čemu se može dogoditi da  neke dimenzije kompetencije postanu važnije od predviđenog.

Dolje je kratki pregled triju dimenzija kompetencije u građanskom odgoju i obrazovanju. Ovakav pojam triju dimenzija kompetencije uvelike je raspravljan u političkoj znanosti i još nema konačnog rješenja te diskusije.²

A. Kompetencija u političkoj analizi i prosudbi

Cilj je da se razvije kompetencija analiziranja političkih događaja, problema i kontroverznih pitanja koja omogućuju učenicima da objasne razloge za svoje osobne prosudbe. Škola može doprinijeti ovom procesu tako što podupire učenike u korištenju strukturnih pristupa prema ključnim pojmovima da dosegnu visoku razinu kritičkog razmišljanja.

Da bi učenici razvili ovu razinu prosudbe  koja bi trebala biti pomno razvijana, potrebne su sljedeće kompetencije:

• Sposobnost razumijevanja važnosti političkog odlučivanja za vlastiti život.
• Sposobnost razumijevanja i prosuđivanja rezultata političkog odlučivanja – bilo namjernih ili nenamjernih – koje utječu na sudionike i nesudionike.
• Sposobnost da se razumije i prezentira vlastito osobno stajalište i stajališta drugih.
• Sposobnosti razumijevanja  i primjenjivanja trodimenzionalnog modela politike; a) institucionalni, b) proceduralni – usmjerenost na sadržaj, c) procesualni – dimenzija orijentirana na proces.
• Sposobnost da se analizira i procijeni različite faze političkog procesa na mikro razini (školski život), srednjoj razini (zajednici), i na makro razini (nacionalna i međunarodna politika), primjenjujući istodobno načela demokratskog upravljanja i ljudskih prava.
• Sposobnost prezentiranja činjenica, problema i odluka uz pomoć analitičkih kategorija, identificiranje ključnih aspekata i povezivanje istih s temeljnim vrijednostima ljudskih prava i demokratskih sustava.
• Sposobnost identificiranja društvenih, pravnih, gospodarskih, okolišnih i međunarodnih uvjeta, kao i interesa i kretanja rasprava o tekućim kontroverznim pitanjima.
• Sposobnost razumijevanja i procjene načina na koji se politički događaji prezentiraju u medijima.

B. Kompetencija u korištenju metoda

Kako bi bili sposobni sudjelovati u raznim političkim procesima nije dovoljno posjedovati osnovno znanje o političkim problemima, ustavnim i pravnim okvirima i postupku donošenja odluka, već je potrebno steći opće kompetencije koje su potrebne kao dio drugih predmeta (kao što su komunikacija, suradnja, nositi se s informacijama, podatcima i statistikom). Specijalne sposobnosti i vještine, kao što su biti sposoban raspravljati za ili protiv određenog pitanja, od posebne su važnosti za sudjelovanje u političkim događajima te se moraju trenirati i promovirati u sklopu odgoja za demokratsko građanstvo i ljudska prava. Navedeno stavlja naglasak na poučavanje usmjereno na zadatke, jer je davanje zadataka izuzetno važno za razvoj kompetencija. U građanskom odgoju i obrazovanju jako su važne metode prikladne za stimuliranje ili potporu kontroverzi poznatih u javnosti (na primjer, rasprave i debate). Kako bi to bilo moguće provesti, potrebne su sljedeće vještine:

• Sposobnost da se radi neovisno i na kritički i usredotočeni način (koristeći statistiku, karte, dijagrame, grafikone, crteže i sl.) u traženju, odabiranju, korištenju i prezentiranju informacija koje nam pružaju masovni mediji i/ili novi mediji.
• Sposobnost kritičkog korištenja medija s time da se razviju vlastiti medijski proizvodi.
• Sposobnost da se provodi istraživanje, npr. da se pronađu informacije iz originalnih izvora kroz ankete i intervjue.

C. Kompetencija u demokratskom donošenju odluka i djelovanju

Cilj je steći mogućnost sigurne i odgovarajuće interakcije u političkom okruženju i javnosti. Kako bi bili sposobni to učiniti, potrebno je osigurati sljedeće sposobnosti i stavove:

• Sposobnost jasnog iznošenja vlastitog političkog mišljenja na odgovarajući i samouvjeren način te da se ovlada raznim formama dijaloga, debate i rasprave.
• Sposobnost da se sudjeluje u javnom životu i da se politički djeluje (raspravljanje, debatiranje, vođenje diskusije; ili pripremanje pisane prezentacije i vizualnih tehnika za plakate, novinske naslovnice, zabilješke sastanka, pisma urednicima, pisanje peticija, itd).
• Biti sposoban prepoznati vlastite mogućnosti kako bi se ostvario politički utjecaj i imati sposobnost formirati koalicije s drugima.
• Sposobnost da se nametne vlastiti stav, ali isto tako sposobnost kompromisa.
• Voljnost i sposobnost da se prepoznaju anti- demokratske ideje i njihovi nosioci, da se na njih prikladno odgovori.
• Voljnost i sposobnost da se ponaša otvoreno i u duhu razumijevanja u interkulturnom kontekstu.

3. Ključni pojmovi kao srž devet nastavnih cjelina

Razmišljanje i učenje imaju veze s povezivanjem konkretnog s apstraktnim. Ključni pojmovi u ovom priručniku su se razvili koristeći konkretne primjere koji se usredotočuju na interaktivne situacije učenja. Isti pristup koristi se i u ostalim knjigama demokratskog građanstva i ljudskih prava za više razrede osnovne škole (Knjiga III: Živjeti u demokraciji) i za srednjoškolsku razinu (Knjiga IV: Sudjelovanje u demokraciji).

Umjetnik koji je dizajnirao naslovnu stranicu nacrtao je devet komadića slagalice, jednu za svaku nastavnu cjelinu. Zajedno, one tvore cijelu slagalicu. To ukazuje da su devet pojmova povezani na nekoliko načina i tvore smislenu cjelinu. Također je podjednako važno znati da se svaka nastavna cjelina može koristiti kao samostalna nastavna cjelina i na taj način svaki komad slagalice ima unutarnju vrijednost. Svih devet cjelina zajedno imaju potencijal da ispune jednu školsku godinu obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava.

Slika vrijedi više ngo tisuću riječi, tako nam govori poslovica. Ova slagalica može čitaću reći mnogo toga o ključnim pojmovima u ovom priručniku, o implikacijama donošenja didaktičkih odluka, i konstruktivističkom učenju.

2. Za daljnje čitanje, vidjeti publikaciju Vijeća Europe Kako svi učitelji mogu poduprijeti odgoj za demokratsko građanstvo i ljudska prava: okvir za razvoj kompetencija (2009). Priručnik se može skinuti i naručiti na web stranici www.coe.int/edc.