Druga nastavna cjelina: RAZNOLIKOST I PLURALIZAM – Kod kuće u Europi
Living Democracy » Textbooks » Odrastanje u demokraciji » Druga nastavna cjelina: RAZNOLIKOST I PLURALIZAM – Kod kuće u EuropiDruga nastavna cjelina: Ključni pojam – “Raznolikost i pluralizam” (za osnovnu razinu)
Polazišne informacije za učitelje: koji su dijelovi Europe prisutni u svakodnevnom životu učenika?
Učenici na osnovnoškolskoj razini imaju različitu percepciju vremena i prostornih odnosa nego odrasli. Stoga, kad se razgovara o Europi kao temi u osnovnoj školi, nužno je da se pronađu odgovarajuće dodirne točke gdje se didaktički pojam učenja o Europi može razviti. Pojam prostora i odnosa drugačiji su od onih koje imaju učenici na srednjoškolskoj razini. Učitelj treba uzeti u obzir i razmotriti prethodno znanje učenika, njihove trenutne stavove prema Europi i njihove interese, kao i drugačije načine na koje prikupljaju informacije. Kako mogu učenici u osnovnoj školi učiti o Europi? Pritom valja uzeti u obzir ključno pitanje obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava vezano za Europu: Što je to europski identitet? Obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava nije nacionalni pojam. To je pojam koji se nosi s pitanjem kako ljudi žive zajedno u različitim uvjetima: u uvjetima obitelji, susjedstva, razreda, škole, regije, zemlje i Europe.
Kada razmatramo stvarnost života učenika, postaje razvidno da današnji osnovnoškolci odrastaju s međunarodnom i stoga europskom dimenzijom u njihovom svakodnevnom životu. Učenici iskušavaju navedeno u okvirima međunarodnosti, interkulturalizma i višejezičnosti u raznim kontekstima:
- kroz zajednički život s djecom iz različitih naroda i kultura (u vrtiću, školi, mjestu u kojem žive);
- kroz međunarodne proizvode;
- kroz europske i međunarodne obavijesti u medijima koje učenici koriste (knjige, časopisi, televizija, CD-i, internet, itd);
- kroz putovanje.
Većinu tih konteksta učenici od malena uzimaju zdravo za gotovo te ih usvajaju nesvjesno. Na primjer, učenici nisu svjesni podrijetla jela kao što su spaghetti, pizza i croissant, jer još nisu aktivno iskusili spori postupak integracije prava potrošača unutar Europe. U isto vrijeme, stereotipi i simplificirani stavovi o raznim dijelovima našeg kontinenta konstantno se pojavljuju u medijima. U stvarnosti, to su stavovi i subjektivna uvjerenja prije nego stvarno znanje.
Stoga se osnovnoškolci ne mogu promatrati kao tabula rasa kad se govori o Europi. Ono što poučavanje o Europi može dodati jest dimenzija sortiranja, sistematiziranja, proširivanja i objektiviranja bilo kojeg prethodnog znanja. Poučavanje i učenje stoga treba biti usmjereno na razmišljanje o trenutnim stereotipima, predrasudama i mišljenjima, kao i fokusiranje na podizanje osviještenosti multikulturalnog, višejezičnog i u samom sebi raznolikog ali ravnopravnog Europskog društva.
U usporedbi sa srednjoškolskom razinom, poučavanje i učenje o Europi u osnovnoj školi treba se aktivno iskusiti i živjeti. Poučavanje treba obuhvatiti vrlo otvoren pristup koji naginje prema dvije disciplinarne dimenzije – objektivno-neutralnoj i idealnoj – i koji koristi vrlo konkretne primjere iz svakodnevnog života učenika. Za ovu dobnu skupinu, stvarna komunikacija i prijateljstvo su središnje didaktične dimenzije za učenje i poučavanje. Ako u razredu postoje učenici s migracijskim podrijetlom, može se koristiti kao polazište za poučavanje i učenje o Europi i njezinim ljudima.
Cilj obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava jest razvoj kompetencije u tri područja. Ova nastavna cjelina ima sljedeći kompetencijski profil:
| Kompetencija u … | ||
| … političkoj analizi i prosudbi | … korištenju metoda | … donošenju političkih odluka i djelovanju |
| ** | ** | *** |
| Intelektualni alati | ||
|
U ovoj nastavnoj cjelini koriste se sljedeći intelektualni alati za učenike. Učitelji trebaju odlučiti hoće li neki ili svi učenici zahtijevati dodatnu pripremu za rad s tim alatima. |
||
| X | Istraživanje u knjižnici | |
| X | Pretraživanje interneta | |
| 0 | Provođenje intervjua i anketa | |
| 0 | Tumačenje slika | |
| 0 | Umne mape | |
| 0 | Stvaranje plakata | |
| 0 | Održavanje izložbi | |
| X | Planiranje i održavanje prezentacija | |
| 0 | Pripremanje prozirnica za grafoskop ili powerpoint prezentacije | |
| 0 | Pisanje novinskih članaka | |
| X | Izvođenje predstava | |
| 0 | Održavanje rasprava i debata | |
Druga nastavna cjelina: Raznolikost i pluralizam
Kod kuće u Europi
Koji dijelovi Europe su prisutni u svakodnevnom životu učenika?
| Naziv lekcije | Odgojno- obrazovni ciljevi | Zadaci za učenike | Nastavni materijali | Metode |
|
Lekcija 1: Što je Europa? |
Učenici reaktiviraju svoje znanje o Europi i ponovno otkrivaju svoj pogled na kontinent. | Učenici rade s kartom Europe. Pokazuju iz koje zemlje dolaze, zapisuju koje sve gradove poznaju, koje su im zemlje poznate, i koje važne činjenice već znaju. | Kopije karte Europe, portreti zemalja, olovke, ljepilo, škare, atlas, knjige, internet (ako je moguće). | Individualni i grupni rad, plenarna rasprava. |
|
Lekcija 2: Ja sam kod kuće u Europi (raditi fizičku kartu Europe I) |
Učenici „glume“ kartu Europe na igralištu svoje škole. Razvijaju osjećaj za udaljenost i bliskost. | Učenici oblikuju kartu Europe na igralištu svoje škole. Započinju tako što iscrtavaju zemlje i granice. Pokazuju od kuda dolaze. | Kopije karte Europe kao uzorci, portreti zemalja, papiri u boji, atlas. | Rad u parovima i grupni rad. |
|
Treća lekcija: Ja sam kod kuće u Europi (izraditi fizičku kartu Europe II) |
Učenici postaju svjesni različitih karakteristika Europe kao kontinenta. Počinju shvaćati pojam prostornih odnosa tako što vide od kuda dolaze. | Nakon što su oblikovali zemlje i granice, učenici nastavljaju s karakteristikama reljefa. Oblikuju rijeke, planine i druge važne stvari na fizičkoj karti. Na kraju se fizička karta fotografira. | Kopije karte Europe kao uzorci, plavi materijali za oblikovanje rijeka (papir, tekstil itd.), obojeni materijal prikladan za postavljanje planina i oblikovanje ostalog reljefa (papir, tekstil, atlas, kamera itd.). | Rad u parovima i grupni rad. |
|
Četvrta lekcija: Europljani su različiti i ravnopravni |
U plenarnoj raspravi, učenici razumijevaju da Europa ima raznolike karakteristike. Razmišljaju o tome da europljani imaju mnogo toga zajedničko ali su različiti jedni od drugih. | Učenici gledaju na sliku fizičke karte. Učitelj ih potiče na raspravu oko sličnosti i različitosti u a) geografskom b) društvenom kontekstu. Učenici raspravljaju društvene razlike u Europi i pokušavaju naći rješenja za dijalog i uzajamno razumijevanje. | Slika fizičke karte, portreti zemalja, ploča ili preklopnik, komadići papira. | Plenarna rasprava, grupni rad. |
- Lekcija 1: Što je Europa?
What I know about Europe...
- Lekcija 2: Ja sam kod kuće u Europi (kreiranje fizičke karte I)
What I know about Europe...
- Treća lekcija: Ja sam kod kuće u Europi (kreiranje fizičke karte II)
Rivers, mountains and landforms in Europe...
- Četvrta lekcija: Europljani su različiti i ravnopravni
What we have in common and what not...
