Treća nastavna cjelina: RAVNOPRAVNOST – Manjine i većine

Treća nastavna cjelina: Ključni pojam –“Ravnopravnost” (za osnovnu razinu)

Polazišne informacije za učitelje: Kako podići svijest o manjinama i većinama u svakodnevnom životu učenika osnovne škole

“Svi različiti, svi ravnopravni” jest jako poznata krilatica u Europi. Krilatica odražava temeljne vrijednosti obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava koje se mogu izraziti na sljedeći način: „S nekim ljudima imamo puno toga zajedničko, dok s drugima dijelimo vrlo malo. Unatoč tome što s nekima imamo neke zajedničke karakteristike, druge karakteristike nam nisu zajedničke. Neki dijelovi moje osobnosti pripadaju većini, dok su drugi karakteristični za manjinu.” Kada na osnovnoškolskoj razini podižemo svijest o manjinama, potrebno je razjasniti određene pojmove. Općenito gledajući, manjina podrazumijeva grupu unutar određene države koja se razlikuje od većinskog stanovništva nekim svojim osobnim ili kulturalnim karakteristikama. U većini slučajeva, manjina podrazumijeva demografsku skupinu koja živi na određenom području zemlje (regija, na primjer), ali isto tako mogu biti raspršeni po cijeloj državi ili čak i preko granica države. Karakteristike manjina koje ih razlikuju od drugih skupina vrlo često su jezik, etničko podrijetlo ili vjera, ali ponekad različitosti mogu biti moralni stavovi, spolni identitet ili društveni status.

Pojam manjina općenito se koristi u slučaju kad je grupa dominirana od strane veće grupe te koja nije asimilirana u tu grupu. Stoga, općenito, manjine opisuju etničke ili nacionalne manjine.

Vijeće Europe, zemlje članice i druge međunarodne organizacije donijele su zakone o pravima manjina. Ta se prava poštuju do određenog stupnja. Vijeće Europe ima dva obvezujuća instrumenta: Okvirna konvencija o zaštiti nacionalni manjina  (ETS Br. 157, usvojena 1995 g.) i Europska povelja za regionalne i manjinske jezike (ETS Br. 148, usvojena 1992 g.).

Godine 1992, Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Deklaraciju o pravima osoba koja pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama. Međunarodni pokret protiv svih oblika diskriminacije i rasizma (IMADR) osnovan je 1988 g. u Tokiju kako bi se pokušalo skrenuti pozornost na probleme rasizma i diskriminacije protiv manjina. IMADR se zalaže za prava neprivilegiranih skupina.

U većini slučajeva, pojam manjina odnosi se na grupu ljudi koji su karakterizirani sljedećim elementima:

• maleni udio u cjelokupnoj populaciji države;
• nemaju vladajući položaj u zemlji;
• posjeduju zajednička obilježja kao što su etnicitet, religiju ili jezik;Imaju osjećaj solidarnosti ili identiteta kroz percipiranje samih sebe kao manjine.

Teško je kategorizirati manjine. Učestalo se koriste sljedeće kategorije:

• nacionalne i etničke manjine; grupe ljudi koje žive na određenom teritoriju države kojom dominira različita skupina ljudi.
• jezične manjine: grupa ljudi koja govori na drugačijem jeziku od onog kojeg govori većina u toj zemlji.
• vjerske manjine: oni koji imaju drugačiju religiju od one koju ima većina u državi, kao što su protestanti u Irskoj, kršćani u Saudijskoj Arabiji, ili muslimani u Danskoj ili Njemačkoj.
• spolne manjine.
• manjine starijih ljudi.
• manjine mlađih ljudi.

Kada se radi na osnovnoškolskoj razini, ključno je da se učenicima objasne ta obilježja i pojmovi manjine i većine. Samo se u tom slučaju funkcija i status manjina i većina može analizirati. Pojam manjina nije nešto nepoznato u svakodnevnom životu učenika na osnovnoškolskoj razini, učenici učestalo iskušavaju „pripadanje“ ili „ne pripadanje“ određenoj manjini.

Definicija manjine u ovom kontekstu se odnosi na sastav školske populacije. Sljedeće lekcije stoga započinju sa svakodnevnim životom učenika i njihovim vlastitim iskustvima s manjinama i većinama (Lekcija 1-3). U drugom koraku, lekcije se povezuju s manjinama i većinama u društvu i identificiraju se različite skupine (Četvrta lekcija). Do koje će se mjere status raznih grupa u društvu analizirati, uvelike će ovisiti o dubini rasprave, motivaciji učenika i sveopćem akademskom postignuću. Nisu sve manjine neprivilegirane. Postoje manje grupe u društvu koje su vrlo dominantne iz nekoliko razloga. Zadatak je učitelja da usmjeri proces rasprave.

Cilj obrazovanja za demokratsko građanstvo je da se podupire razvoj kompetencije u tri područja. Ova nastavna cjelina ima sljedeći profil kompetencija:

Treća nastavna cjelina: Ravnopravnost

Manjine i većine

Kako podići svijest o manjinama i većinama u svakodnevnom životu učenika osnovne škole