Deveta nastavna cjelina -Priručnik za učitelje 2: Raditi s televizijom
Living Democracy » Textbooks » Odrastanje u demokraciji » Deveta nastavna cjelina: MEDIJI – Mediji u upotrebi: Htio bih, kad bih smio » Deveta nastavna cjelina -Priručnik za učitelje 2: Raditi s televizijomPolazišne informacije za učitelje
1. Zašto su djeca toliko fascinirana televizijom?
Televizija pruža kontinuiranu promjenu, opuštanje i avanturu. Pritiskom na dugme, dostupan vam je svijet – bilo stvarni ili izmišljeni – na dohvat ruke, a da ne morate uložiti bilo kakav napor, bilo fizički ili emocionalni. S obzirom da imate daljinski upravljač i bezbroj programa, može se preletjeti od jednog interesantnog događanja do drugog. Djeca se često identificiraju s likovima i osobama iz raznih televizijskih programa: koriste televiziju za informacije i koriste to dok nemaju nešto pametnije za raditi.
2. Koliko vremena provode djeca svaki dan ispred televizora?
U Zapadnoj Europi, dnevno korištenje televizora za djecu u dobi između 3 do 13 godina iznosi 90 minuta. Doista, samo 60% djece će ugasiti televiziju. Štoviše, televizija je upaljena dok djeca rade druge stvari. Roditelji bi trebali postaviti neka pravila za gledanje televizije i trebali bi pokušati natjerati svoju djecu da budu usredotočena na ono što gledaju. Općenito se preporuča da TV ne treba biti kontinuirano uključen i da bi djeca trebala gledati isključivo programe koji su prikladni njihovom uzrastu i koji su zanimljivi i važni.
3. Ima li puno djece koji prekomjerno gledaju televiziju?
Takozvani “TV ovisnici” provode više vremena ispred TV-a nego što provode vremena na drugim aktivnostima (škola, igre, upoznavanje prijatelja, itd. ). Međutim, vrlo je malo djece koja spadaju u tu kategoriju. Nije problem ako dijete jedan dan više gleda televiziju nego drugi. Problem nastaje, doduše, kad je gledanje nasumično ili kad nešto nije u redu s djetetom ili obitelji. U takvim slučajevima gledanje televizije može biti svojevrsni bijeg iz stvarnosti.
4. Što djeca različitih godina vole gledati?
Mala djece općenito vole gledati programe iz kojih mogu nešto naučiti, poput crtića o vilama i pustolovnim svjetovima. Nakon šeste godine, djeca se počinju interesirati za rodne uloge. Dječaci gledaju akcijske filmove u kojima se mogu identificirati s muškim herojima; djevojčice razvijaju interes za raznolikost i glazbene programe, kao i serije u kojima obitelji i životinje igraju važnu ulogu. Otprilike oko dvanaest godina glazbeni spotovi najnovijih hitova te serije o ljubavi i mladeži postaju jako važne. Skoro sva djeca gledaju takve programe, ali uskoro počinju gledati programe za odrasle. Ovdje bi se roditelji trebali pobrinuti za sadržaj programa kako bi mogli izbjeći one koji nisu prikladni za djecu.
5. Koji su učinci televizije?
Televizija može opuštati ali ih i može frustrirati, a može ih i „nabrijati“. To je zbog činjenice da se slike brzo mijenjaju i da se koriste glasni zvukovi, osobito u crtićima i akcijskim serijama. Neki programski sadržaji prenose ideje o tome kako izgleda stvarni svijet i kako funkcionira. Štoviše, TV utječe na emocije djeteta i djeca reagiraju na jednaki način kao i odrasli kad vide radost, strah ili agresiju. Nedostatak izbalansiranih usporedbi može postati problem i stoga je korisno da se izbjegne gledanje samo jednog specifičnog žanra.
6. Koji su informacijski programi osobito dobri za djecu?
Većina kanala nude specijalne programe za djecu koji pružaju informaciju i prenose znanje o svijetu. Neki kanali imaju vijesti za djecu, koje su prezentirane na način da ih djecu mogu razumjeti. Štoviše, vijesti za odrasle koje su prikazane za vrijeme ručka ili za vrijeme večere većinom izbjegavaju slike koje nisu prikladne za djecu. Međutim, odrasli bi trebali biti spremni objasniti ono što djeca ne razumiju.
7. Koliko je televizija važna u usporedbi s drugim medijima?
Za mladu djecu, televizija je najčešći oblika medija. S vremenom druge vrste medija također postaju važne (CD, MP3s, glazbeni spotovi, internet, televizija), iako tv ekrani ostaju glavi izvor informacija i rasprave.
Roditelji mlade djece još se uvijek brinu da njihova djeca iskuse raznolike medije: TV za sadašnje događaje i opuštanje, radio za slušanje glazbe tijekom dana i za slušanje malo vijesti; knjige za poticanje mašte i govorničkih vještina; računala i internet tako da djeca mogu postati neovisni učenici i mogu komunicirati jedni s drugima.
8. Za što je TV dobra čak i kad nije idealna?
Djeca koja gledaju raznolike programe (vijesti, talk show, serije, itd.) znaju jako puno o sadašnjim događanjima i znaju mnogo činjenica o životu danas. Televizija, međutim, nije dobra za pomoć u rješavanju problema. Na primjer, kad netko ima sukob s nekim drugim, pokušava naći najbolji način djelovanja da ga prevlada ili riješi. Same informacije po sebi tu neće pomoći. Iz tog razloga, televizija ne može zamijeniti obrazovanje u školi ili kućni odgoj.
9. Jesu li odrasli uzori?
Mlađa djeca imitiraju odrasle u načinu korištenja televizije. Ako odrasli čitaju novine, onda će njihova djeca biti sklonija čitanju novina. Ukoliko odrasli provode puno vremena pred ekranom, i njihova će djeca to također raditi. Stoga roditelji ne bi smjeli svojoj djeci prigovarati o TV navikama, već u tom pogledu poticati djecu svojim dobrim primjerima. Roditelji ne bi smjeli besciljno gledati televiziju već bi trebali biti kritički promatrači.
10. Što roditelji mogu učiniti kako bi potaknuli svoju djecu da budu odgovorni TV gledatelji?
Roditelji ne bi smjeli zabraniti televiziju, već bi trebali televiziju gledati zajedno sa svojom djecom i objasniti im zašto su neki programi dobri dok drugi nisu. Televizija se ne bi trebali koristiti kao nagrada ili kao kazna. Važno je da se nađe ravnoteža. Djeca bi trebala imati dosta vremena za stvarna iskustva – provoditi vrijeme s prijateljima, u igri ili u razgledavanju prirode, gradova i upoznavanju novih ljudi.