Uvod

Što ova knjiga nudi?

Ovaj priručnik je namijenjen učiteljima/nastavnicima, učiteljima mentorima i savjetnicima, onima koji razvijaju kurikulume, urednicima udžbenika i prevoditeljima u državama članicama Vijeća Europe. Može se prevesti i prilagoditi kako bi udovoljavao posebnim zahtjevima unutar svakog obrazovnog sustava.

Knjiga sadrži devet cjelina za odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudskih prava. Cjeline, od kojih se svaka sastoji od četiri lekcije, su namijenjene učenicima u višim razredima osnovne škole (7. ili 8. razred, ovisno o obrazovnom sustavu). Svaka cjelina naglasak stavlja na ključni pojam koji se odnosi na odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava: identitet – sloboda – odgovornost – sukob – komunikacija – pluralizam – pravila i zakon – ravnopravnost – vlast.

Za svaku lekciju je detaljno opisan niz prijedloga za izvedbu sata, koliko god je to moguće. Materijali za učenike su uključeni u dodatke svake cjeline, tako da nastavnik dobiva svu moguću potporu koju priručnik može pružiti. Stoga je ova knjiga namijenjena nastavnicima, ne učenicima. Naše iskustvo u usavršavanju nastavnika je pokazalo da pripravnici i početnici u nastavničkom zvanju cijene detaljne opise nastavnih jedinica, ali moguće je da će i iskusni nastavnici također pronaći neke ideje i materijale koji će biti korisni i na njihovim satovima. I poučavatelji učitelja mogu koristiti ovu knjigu kao priručnik u strucco usavršavanju nastavnika na području odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava. Ovo je izmijenjena verzija priručnika. Prvo izdanje je osmišljeno u Bosni i Hercegovini kao potpora novom školskom predmetu, Demokracija i ljudska prava, koji je uveden 2002. Od 1996., Vijeće Europe je uključeno u stručno usavršavanje nastavnika i poučavatelja nastavnika na području građanskog odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava kako bi poduprlo mirovne procese nakon rata. Urednici i autori prvog izdanja su bili članovi međunarodnog tima poučavatelja koji su sudjelovali u ovom projektu. Organizirali smo program poučavanja nastavnika i poučavatelja nastavnika te smo razvili materijale, uključujući i prvu radnu verziju ovog priručnika, kako za poučavanje nastavnika tako i za upotrebu u razredu.¹

Koji je pristup odgoju i obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudskia prava?

Osnovna načela odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava mogu se ilustrirati primjerom. Sloboda mišljenja i izražavanja² je osnovno pravo demokratskog sudjelovanja. u odgoju i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava, učenici bi trebali znati, razumjeti i poštivati pravo na slobodu mišljenja i izražavanja te bi trebali znati kako se oni štite prema njihovom Ustavu (dimenzija znanja i razumijevanja). Upravo zbog toga što je aktivna upotreba ovog prava neophodna za sudjelovanje u demokratskim društvima, učenici također trebaju naučiti i izvježbati kako raspravljati u javnosti (dimenzija vještina razvoja i izgradnje kompetencija). Konačno, sloboda izražavanja i mišljenja leži u osnovi otvorenog, pluralističkog društva. Neslaganja i natjecanja u interesima i mišljenjima su pravilo, ne iznimka. Neslaganja će se javljati i ona se moraju riješiti nenasilnim putem, tj. razgovorom (raspravljajući, dogovarajući se, pregovarajući – i u javnosti i iza zatvorenih vrata). Otvoreno pluralističko društvo se temelji na nizu pravila i snažnim naporima da se ta pravila provedu, ali možda još više na cijelom nizu povezanih vrijednosti među građanima. Te vrijednosti uključuju toleranciju, međusobno uvažavanje, poštivanje pravednog kompromisa, nenasilje te mogućnost da se nosi s otvorenim situacijama neslaganja i kontroverzi u kojima problemi još nisu do kraja razjašnjeni. Ako političku odluku podupiru i uokviruju snažni konsenzus reda i demokratskih vrijednosti, drušvo se može nositi s visokim stupnjem neslaganja u konkretnim područjima. Tada sloboda mišljenja ne može ugroziti trenutnu vlast nego je podupire u smislu pronalaska poštenih i korisnih rješenja problema i sukoba.

Demokracija ima kulturnu dimenziju i u političkoj teoriji se prihvaćala kao nepisani društveni ugovor u kojeg je bio uključen svaki građanin. Svaka nova generacija, stoga, mora razumjeti i podržavati ovaj nepisani društveni ugovor (usvajanje vrijednosti).

Ovaj primjer pokazuje kako odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava slijedi holistički pristup, uključujući procese učenja u tri dimenzije:

• znanje i razumijevanje (kognitivna dimenzija);
• usvajanje vještina i razvijanje kompetencija;
• usvajanje vrijednosti i stavova.

Ovaj model dimenzija učenja primjenjuje se u obrazovanju općenito, i stoga će biti poznat mnogim čitateljima. Svaki nastavnik zna kako je jak otpor prema kognitivnom učenju, posebno u višim razredima. Kako, stoga, odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava odgovara izazovu kojeg predstavlja ovaj holistički model učenja? Drugim riječima, ako je to što bi učenici trebali naučiti, što trebaju napraviti nastavnici?

Koja su osnovna načela odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava?

Općenito govoreći, odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava spaja ove dimenzije učenja stvarajući okružje koje uključuje učenje u razredu i učenje iz iskustava iz stvarnog života. Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava se bazira na tri didaktička pristupa:

• učenje „o“ demokraciji i ljudskim pravima;
• učenje „kroz“ demokraciju i ljudska prava;
• učenje „za“ demokraciju i ljudska prava.

Ova tri didaktička pristupa odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava stvaraju integriranu cjelinu. Sva tri didaktička pristupa su uključena u sve što nastavnici rade, koristeći se svim trima dimenzijama učenja. Ravnoteža namjernog naglašavanja bi trebala varirati. Svaki od ovih pristupa ćemo detaljnije obraditi nešto kasnije.

Učenje „o“

To se odnosi na građanski odgoj i obrazovanje kao redovni školski predmet. Učenje „o“ se odnosi na kognitivnu dimenziju učenja. Standardi kognitivnog u kurikulumu odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava uključuju sljedeće: učenici će objasniti kako demokracija funkcionira, uspoređujući je s drugim oblicima vladavine (diktatura, oligarhija); učenici će objasniti tradiciju i povijest ljudskih prava; pokazati će kako su neka ljudska prava uvrštena u njihov državni ustav, dajući im tako status ljudskih prava koja su snažno zaštićena. Kurikulum, stoga, treba uključivati satove odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava u uskoj povezanosti s predmetima poput povijesti, društvenih disciplina i ekonomije.

Učenje „kroz“

Učenici ne bi trebali samo znati svoja prava, moraju ih moći upotrijebiti. Stoga trebaju praktično iskustvo i mogućnosti vježbanja unutar školskog života kroz sudjelovanje u donošenju odluka, gdje god je to moguće i korisno. Na primjer, nastavnici trebaju učenicima dati mogućnost da izrazre svoje mišljenje, kako o temama u razredu tako i o temama koje se odnose na poučavanje i vođenje škole. Gdje se to shvaća na ovaj način, odgoj za demokratsko građanstvo i ljudska prava služi više kao pedagoški vodič nego kao kurikulum, i uključuje cijelu školu, a ne samo posebno obučene nastavnike za odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava. Vrijednosti poput tolerancije i odgovornosti se uče kroz iskustvo i uvelike mogu ovisiti o nastavnicima – svim nastavnicima iz svih predmeta – kako bi ponudili uvjerljive uzore. S druge strane, demokratske vrijednosti kao neverbalni način ponašanja također neće biti dovoljni. Iskustvo u školskom životu treba reflektirati i biti povezano s kategorijama i sistematičnim načinima razumijevanja (učenje „o“). Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava ovisi o obje dimenzije, i rasprava o tome bi li se odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava ili građanski odgoj i obrazovanje kao predmet trebao zamijeniti u školskom kurikulumu s odgojem i obrazovanjem za demokratsko građanstvo i ljudska prava  kao uopćenim pedagoškim načelom je pogrešna.

Učenje “za”

Ova didaktička perspektiva odnosi se na veze između iskustva u školi i kasnijeg života. Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava smatra da je iskustvo života u školi važno u smislu opće i političke socijalizacije. Istina je da je obrazovanje, uključujući život u školi, podsustav kojim vladaju određene potrebe i pravila, te iskustva iz tog podsustava nisu izravno prenosiva. Ali, s druge strane, život u školi je neminovno dio stvarnog života. Mnoga će se iskustva s kojima se učenici susreću u školi  ponovno pojaviti u odrasloj dobi, na primjer, pitanja spolne ravnopravnosti, uključivanje u društvo članova drukčije etničke ili socijalne pozadine, nošenje s nasiljem, preuzimanje odgovornosti, susretanje s neravnopravnom podjelom moći i nedostatkom osnovnih sredstava (poput novca i vremena), pokoravanje pravilima i zakonima te prihvaćanje kompromisa. Učenje „za“ odnosi se na važnost obrazovanja za kasniji život. Zadatak nastavnika u svim predmetima je da izvježbaju učenike u vještinama aktivnog sudjelovanja, na primjer, sposobnost da kratko i jasno iznesu svoje mišljenje u javnosti.

Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava gleda na školu kao na mjesto gdje učenici mogu učiti iz iskustava stvarnog života. Škola je život, više nego mjesto izoliranog akademskog učenja za kasniji život. Škola je društvo u malom koje služi kao model društva kao cjeline.³ Škola može, do određene mjere, čak postati i model boljeg i demokratskijeg društva, jer članovi školskog društva u školi mogu sudjelovati u donošenju odluka na većoj razini nego bi to bilo moguće izvan nje.  Učenje „za“ demokraciju i ljudska prava podrazumijeva učenje kako sudjelovati u društvu, dok učenje „kroz“ demokraciju i ljudska prava znači da se to društvo vodi demokratskim načelima, gdje se ljudska i dječja prava gledaju kao pedagoške smjernice. Demokracija se oslanja na političku kulturu koju učenici trebaju naučiti kroz iskustvo u školama, te referirajući se na to iskustvo (učenja „o“).

Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava u sebi sadrži implikacije za obrazovnu reformu koja se odnosi na cijelu školu, uključujući sve učitelje i ravnatelje, školsku upravu i nadzornike. Ovaj priručnik, s druge strane, stavlja naglasak na obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava kao školski predmet. Reforma se sastoji od mnogo malih koraka, a procesi i rezultati će se razlikovati ovisno o zemljama i kontekstu. Prvi koraci koji se moraju napraviti su u učionici, gdje nastavnici mogu odlučiti što žele promijeniti. S ovog stajališta važno je pitanje metode i sadržaja.

Kako je sadržaj povezan s metodama odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava?

Općenito govoreći, učenje je aktivnost koju izvodi učenik. Učenje je aktivni proces koji se razlikuje od učenika do učenika (konstruktivni koncept učenja). Kako bismo saželi prikazani primjer, učenici mogu samo kroz stalnu vježbu učiti kako uživati u slobodi izražavanja – „upotrijebi je ili je izgubi“. Nastavnici – ne samo iz odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava, nego i iz drugih predmeta – imaju zadatak svojim učenicima pružiti mogućnosti učenja i zadatke koji podupiru ovaj proces učenja, na primjer, kroz prezentacije, rasprave, debate, eseje, plakate, umjetnička djela ili video zapise.

Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava stoga naglašava metode koje su potpora izvođenju zadataka, interaktivnom i suradničkom učenju. Učenici, otkrivajući probleme koji su povezani s određenim zadatkom i samostalno pronalazeći rješenja, uče više nego što bi naučili isključivo u okruženju frontalnog poučavanja te postoji veća fleksibilnost prilagođavajući sve njihovim individualnim potrebama učenja. Cjeline u ovoj knjizi pokazuju kako se učenje, koje se bazira na izvođenju zadataka, može povezati s određenim temama, ukljujući učenje kroz projekte, kritičko mišljenje, debatiranje i raspravu, reflektiranje i davanje povratnih informacija. S druge strane, frontalno poučavanje nasuprot interaktivnom poučavanju jest loša alternativa. Dobro poučavanje će uvijek biti kombinacija obje forme, kako će pokazati i opisi nastavnih satova u ovom priručniku.

Učenje putem izvršavanja zadataka ovisi o raspoređivanju vremena u razredu. Općenito govoreći, ako nastavnici žele da učenici više toga naprave, trebaju manje govoriti i koristiti manje vremena za sebe tijekom sata. U isto vrijeme trebaju biti fleksibilniji u zadovoljavanju učeničkih potreba za učenjem. Izvršavanje zadataka i interaktivno učenje zahtijeva pažljivo planiranje i pripremu i, općenito, oduzima više vremena od frontalnog poučavanja. Vjerojatno je to razlog zašto posljednje prevagne, iako je sada općeprihvaćeno da je promjena prema interaktivnom poučavanju neophodna.

Zbog toga se može smatrati besmislenim stvarati knjigu za nastavnike, a ne za učenike. Kakogod, upravo zbog toga što interaktivno poučavanje i učenje putem izvršenja zadataka nameću teže zadatke nastavnicima, tražeći od njih da izvode širi spektar uloga te fleksibilno pristupaju učeničkim potrebama učenja, ova knjiga je namijenjena kao podrška nastavnicima kao ključnim ulogama – zbog toga jer je nastavnik taj koji mora osigurati mogućnost, zadatke i medije kako bi učenici bili aktivniji.

Koji je glavni cilj odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava?

Demokratski sustavi ovise o aktivnim demokratima. Može se i treba naučiti kako sudjelovati u demokraciji. Složenost institucionalnog okvira i problema o kojima se raspravlja zahtijeva minimalnu razinu znanja i razumijevanja. Sudjelovanje u javnoj raspravi, tj. u natjecanju ideja i oraniziranih interesa, zahtijeva vještine kao što su sposobnost govora u javnosti i pregovaranja.

Razumijevanje i poštovanje nepisanog društvenog ugovora koji podliježe političkoj kulturi demokratskih društava ovisi o vrijednostima i stavovima kojima je mlada osoba privržena. Glavni cilj Odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava je održati demokraciju živom potičući mladu generaciju da postanu aktivni građani. Demokracija ne može funkcionirati bez institucionalnog okvira kojeg štiti ustav. Ali to nije dovoljno. Ona treba biti ukorijenjena u društvo. Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava nastoji osnažiti i podržati kulturalnu dimenziju demokracije. Upravo zbog toga je Vijeće Europe stavilo naglasak na usavršavanje nastavnika u programu odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava kako bi podržalo mirovni proces u Bosni i Hercegovini.

Ovaj priručnik je namijenjen nastavnicima učenika u 7. i 8. razredu. Učenje najviše ovisi o tome što učenik već zna ili što je iskusio u životu. Cjeline u ovoj knjizi, stoga, naglašavaju kulturalnu dimenziju demokracije, dok priručnik za srednju školu (Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava, Knjiga IV.) stavlja naglasak na političku i institucionalnu dimenziju demokracije u društvu i u političkim procesima donošenja odluka.⁴

Europski pristup odgoju i obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava

Ovaj priručnik odražava europski pristup odgoju i obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava koristeći se doprinosima koji proizlaze iz širokog spektra pozadina. Ideju i prvu verziju ove knjige razvili smo u Bosni i Hercegovini, te su mnogi poučavatelji nastavnika i nastavnici sudjelovali u raspravi i recenziranju. Autori i urednici ovog priručnika predstavljaju pristupe poučavanja i tradicije u UK, Belgiji, Švicarskoj i Njemačkoj. Dok smo pripremali izmijenjenu verziju, podršku su nam pružili gđica Olöf Olasfdottir i gđica Sarah Keating-Chetwynd, iz Vijeća Europe, te gđica Sabrina Marruncheddu i dr. Wiltrud Weidinger (Međurnarodni projekti u obrazovanju – IPE, Zurich). Gđica Angela Doul, iz Vijeća Europe, pročitala je našu konačnu verziju. Crteži g. Petija Wiskemanna dodaju značenje tekstu koji se ne može izraziti riječima. Želimo zahvaliti autorima, ilustratoru, recenzentima i lektorima na njihovom doprinosu i podršci. Posebno smo zahvalni g. Emiru Adžoviću, koordinatoru Vijeća Europe u Sarajevu, koji se brinuo o nama tijekom svih projekata odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava. Bez njegove suradnje od početka projekta ova knjiga nikad ne bi bila napisana. Također želimo zahvaliti gđici Heather Courant na njenom strpljenju u pripremi naših putovanja, osiguravajući nam vize ili dogovarajući sastanke. Zahvalni smo svim našim partnerima u ovom uistinu europskom projektu.

Strasbourg, travanj 2008.

Rolf Gollob (Zurich, Švicarska)

Peter Krapf (Weingarten, Njemačka)

1. Za detaljnije informacije o ovom projektu pogledajte prvu knjigu iz ove serije.
2. Pogledajte UDHR, 10. prosinca 1948., članak 19.; ECHR, 4. studenog 1950., članak 10.
3. Ovaj koncept je inspiriran misliocima poput Dewey-ja (škola kao „nerazvijeno društvo“) i von Hentinga („škola kao grad“).
4. Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava se može predavati bilo kojoj dobnoj skupini, pod uvjetom da se razina stručnosti i iskustva učenika uzme u obzir. “Priručnik za obrazovanje o dječjim pravima” (Knjiga V.) pokazuje raspon didaktičkih pristua od vrtićke dobi do 8. razreda.