Druga lekcija: Kako se osoba može drukčije opisati…?
Living Democracy » Textbooks » Živjeti u demokraciji » Prvi dio: Pojedinac i zajednica » PRVA CJELINA: Stereotipi i predrasude » Druga lekcija: Kako se osoba može drukčije opisati…?Kako dobiti bolju sliku osobe?
Obrazovni ciljevi | Učenici shvaćaju da se različiti opisi mogu odnositi na jedan, isti identitet. |
Učenički zadatci |
Učenici vježbaju i glume scene i predstavljaju svoj pisani rad. Raspravljaju o scenama koje su vidjeli. |
Sredstva | Rezultati prve lekcije postaju osnovni materijal druge. Učenici shvaćaju da se bez njihovog sudjelovanja i njihovog doprinosa cjelina ne može nastaviti. |
Metode | Igra uloga, prezentacija i vođena plenarna rasprava. |
Nastavni plan
Prvi dio
Nastavnik objašnjava tijek sata. Daje grupama još pet minuta da izvježbaju svoje scene. Scene se tada prezentiraju.
Prvo jedan član grupe čita razredu dio iz dnevnika koristeći plakat iz prve lekcije.Tada grupa odglumi scenu. Savjetuje se da se sve scene odigraju bez prekidanja.Ako je više grupa dobilo isti dio iz dnevnika, trebale bi prikazati scene, s malim razlikama, jedna nakon druge.
Nakon što su grupe završile, nastavnik daje pozitivne povratne informacije i opet daje sažetak o tome koji je bio cilj ovih scena. Ako je razred naviknut na ovaj oblik poučavanja i učenja tada će učenici lako moći prijeći na sljedeći korak. Ako nisu, savjetuje se da nastavnik da učenicima priliku da razmisle o nizu scena tražeći aspekte sadržaja i forme.
Evo nekih primjera kako nastavnik može ubrzati razmišljanje o glumi:
- Kakvo je naše iskustvo kao skupine?
- Jeste li otkrili nešto novo o sebi?
- Kako smo uspjeli prikazati likove onakvima kakvi su bili?
Drugi dio
Tijekom drugog dijela lekcije, učenici slažu svoje stolice u dva polukruga oko ploče. Tada nastavnik na ploči izloži plakate jednog pokraj drugog. Učenici gledaju kako se prezentacija razvija:
Evo kako ih drugi vide:
U naknadnoj raspravi učenici bi trebali shvatiti da je potpuno normalno da različiti ljudi ili skupine različito doživljavaju osobu. Trebali bi shvatiti da ne mogu koristiti kategorije poput „točno“ i „netočno“ kako bi opisali svoja stajališta. Zapravo, kako bi bili pravedni prema dječaku, bilo bi krivo dopustiti samo jedan kut motrišta kako bi ga opisali.
Moguće natuknice za nastavnika kako bi potakao kritičko razmišljanje u razredu:
- Kada vidim ove različite opise pomalo sam zbunjen/zbunjena.
- I što je zapravo točno?
- Tko je Maks zapravo?
Nastavnik čeka dok nekoliko učenika ne digne ruku i onda ih pušta da daju različite odgovore. Zapisuje odgovore na popis na ploči ili, što je još bolje, na stalku (flipchart) s pločom.
Što možemo reći o dječaku?
- Kako ga možemo primjereno opisati?
- Prva izjava
- Druga izjava
- Treća izjava
- Četvrta izjava
- Peta izjava
Na kraju sata nastavanik daje sažetak svih učeničkih uvida tijekom prve dvije lekcije. Prednost je ukoliko postoji stalak s pločom na koji bi se bilježile ove točke koje se mogu prezentirati na sljedećim satovima. Sljedeće se točke mogu pokazati korisnima:
Identitet
|
Na kraju sata, nastavnik traži povratnu informaciju od učenika, pazeći da ne komentira učeničke primjedbe.
Postoje različiti načini na koje se to može napraviti. Nije uvijek najbolje rješenje pitati razred kao cjelinu, jer puno je češći slučaj da će istih nekoliko učenika odgovarati i povratna informacija će ostati nedefinirana. Zato se ovdje preporuča model ploče za pikado. To je metoda dobivanja brze povratne informacije koja dopušta svakom učeniku da precizira njegove ili njezine odgovore. Dodatak daje detaljan opis ovog oblika povratne informacije.
Nastavnik tada daje kratki uvid u sljedeće dvije lekcije, u kojima učenici neće promatrati pojedince, nego grupe unutar društva i cijele države.