Četvrta lekcija: Socijalna pravda
Living Democracy » Textbooks » Živjeti u demokraciji » Prvi dio: Pojedinac i zajednica » Druga cjelina: Ravnopravnost – Jesi li ravnopravniji od mene? » Četvrta lekcija: Socijalna pravdaKako bismo se trebali nositi s neravnopravnostima?
| Obrazovni ciljevi | Učenici postaju svjesni problema vezanih uz socijalnu pravdu. |
| Učenički zadatci |
Učenici raspravljaju o pitanjima distributivne pravde. Učenici opet razmišljaju o cijeloj cjelini. |
| Sredstva | (neobvezno) Kopije materijala za učenike 2.3 i pitanja. |
| Metode | Rasprava zasnovana na tekstu, rad u paru, kritičko razmišljanje. |
Osnovne informacijeU našem društvu ne postoji dogovor što zapravno znači socijalna pravda. Priča koja je upotrijebljena u ovoj lekciji je namijenjena da bi pomogla učenicima kako bi razmišljali o osnovnim načelima u kojima bi socijalna pravda trebala biti ukorijenjena, dok u isto vrijeme pokazuje složenost problema. |
Nastavni plan
Nastavnik objašnjava učenicima da će im dati priču u četiri dijela i da će raspravljati nakon pročitanih svih dijelova. Kao drugu mogućnost, nastavnik može pročitati priču naglas.
Zatim nastavnik dijeli razred u parove i svakom paru daje jednu kopiju materijala 2.3. Nastavnik može tekst pročitati naglas, može pročitati neki učenik, ili učenici mogu čitati u tišini.
Nastavnikov primjerak: prvi dio
|
„Više od sat vremena je prošlo otkad se oglasio prvi alarm i potapanja kruzera „Kraljica Maddy“. Zbog toga su se putnici organizirali prije nego su ušli u čamce za spašavanje. Jaka oluja je uzrokovala da brod udari u tanker za naftu, što je rezultiralo brodolomom. Oko pola sata kasnije, neki čamci za spašavanje su se usidrili na malom kamenitom otoku. Bio je ovalnog oblika, oko 1.5 km dug i upola toliko širok te djelomično prekriven bujnom šumom. Nije bilo nikakvog drugog otoka u blizini. Ovaj prilično sunčani otok nije bio naseljen, osim obitelji Richalone, koja je živjela u luksuznoj vili na vrhu brežuljka i posjedovala cijeli otok. Prije mnogo godina, ova obitelj se smjestila na otoku, jedva održavajući kontakt s vanjskim svijetom; jedino su organizirali mjesečnu dostavu svježe hrane, goriva i svih vrsta drugih namirnica koje su im bile potrebne. Njihov život je bio dobro organiziran; proizvodili su svoju električnu energiju, imali su sredstava da kupe dovoljno hrane i pića te su imali svu modernu udobnost koju su htjeli. U prošlosti, vlasnik je bio uspješni poslovni čovjek. Nakon sukoba s vlastima oko pitanja poreza, postao je razočaran u život i otada je odlučio izbjegavati svaki kontakt s vanjskim svijetom. Vlasnik vile je promatrao kako čamci za spašavanje stižu na njegov lijepi otok i približio se ljudima iz brodoloma.“ |
Nastavnik zatim objašnjava da je prvo pitanje o kojem učenici trebaju razmisliti je li, po njihovom mišljenju, vlasnik otoka moralno obvezan dopustiti ovim ljudima da ostanu na njegovom otoku. Kako bi pomogao učenicima da dođu do zaključka, nastavnik će pročitati nekoliko izjava (napisanih ispod) i svaki par će morati odlučiti s kojim izjavama se slažu i zašto. Učenici raspravljaju u paru i bilježe svoje odgovore.
A. Vlasnik bi mogao odbiti da ljudi iz brodoloma ostanu na njegovom otoku.
B. Vlasnik bi mogao odbiti da ljudi iz brodoloma ostanu na njegovom otoku samo ako im osigura potrebnu hranu i piće.
C. Vlasnik bi mogao odbiti da na njegovom otoku ostanu oni ljudi koji ne mogu platiti (novcem, nakitom, radom).
D. Vlasnik mora dopustiti da ljudi ostanu na otoku dok je god to potrebno. Ljudi iz brodoloma imaju moralnu obvezu poštivati vlasnikovu privatnost i vlasništvo.
E. Vlasnik mora dopustiti ljudima iz brodoloma bezuvjetan pristup otoku i mora ih smatrati suvlasnicima.
Nastavnik može dobiti povratnu informaciju od razreda, na primjer postavljajući pitanja poput: „Koliko vas je izabralo izjavu A?“ „Koliko vas je izabralo izjavu B?“ „Zašto?“ Zatim nastavnik dijeli drugi dio priče.
Nastavnikov primjerak: drugi dio
|
Vlasnik otoka odlučio je dopustiti ljudima iz brodoloma da ostanu neko vrijeme. Očekivao je da plate za usluge i hranu iz njegove pričuve. Dokle god bude hrane iz broda, odbio je prodati im bilo što. Bilo je 13 ljudi iz brodoloma. Tu je bio Victor, njegova trudna žena Josepha, i njihovih dvoje djece (3 i 7 godina). Abramovitch, 64, je bio bogati trgovac nakitom. On je bio najstariji član grupe i nije imao rodbine ni prijatelja. Imao je kolekciju zlatnog prstenja, dijamanata i drugog dragog kamenja. John, Kate, Leo i Alfred su bili četvero mladih prijatelja koji su bili snažni, zdravi i vrlo vješti. Živjeli su zajedno u zajedničkoj kući i sami su obojali kuću u kojoj su živjeli. Maria, odvjetnica koja je pola radnog vremena radila na fakultetu, mogla je hodati jako sporo zbog problema u lijevoj nozi i kuku (posljedica nesreće). Nju je pratio Max, njen asistent na fakultetu, jer su putovali u SAD kako bi održali predavanje na konferenciji i raspravljali o izdavanju knjige s izdavačem. Oboje su bili stručnjaci za kazneno pravo, ali nisu bili daroviti s rukama. Posljednji, ali ne najmanje važan, tu je bio Marko i njegova djevojka Vickiy, oboje članovi brodske posade koji su, u posljednji tren, uzeli sve što su mogli nositi iz brodske smočnice: konzerve hrane, kekse, ulje i neke tave za kuhanje. Svi brodolomci su imali nešto novca, ali vođa palube Marko je nosio veliku količinu, koju je ukrao iz apartmana u zadnjoj luci u kojoj su bili. Na otoku je bila mala staja na brežuljku vrlo blizu mora. Imala je samo jednu prostoriju koja je mogla služiti kao jednostavno sklonište za dvoje ili troje ljudi.“ |
Nastavnik zatim objašnjava da svaki par mora odlučiti, kome bi, po njihovom mišljenju, trebalo biti dopušteno koristiti sklonište. Nastavnik čita sljedeće izjave i kaže učenicima da rasprave u parovima s kojim izjavama se slažu, zašto i vide li oni drugo rješenje:
A. Trudnica i djeca.
B. Četvero mladih prijatelja, koji su jedini sposobni obojati sklonište.
C. Trgovac nakitom koji plaća za to (tako dopuštajući drugima da kupe hranu).
D. Vođa palube i njegova djevojka pod uvjetom da dijele hranu s ostalim ljudima.
E. Odvjetnica, koja može djelovati kao posrednik i smiriti svađe među brodolomcima.
Nakon izvještavanja podijeli se sljedeći dio priče.
Nastavnikov primjerak: treći dio
| „Brodolomci su također morali odlučiti što će napraviti s rezervama hrane koje je vođa palube ponio sa sobom i koju nije imao namjeru podijeliti. Zapravo, dijeljenje hrane bi značilo umanjivanje šanse za preživljavanje njega i njegove djevojke.“ |
Sada parovi trebaju razmisliti tko bi trebao dobiti hranu iz brodske pričuve. Nastavnik opet čita izjave i traži od parova da odluče s kojim izjavama se slažu, zašto i vide li oni drugo rješenje.
A. Vođi palube mora biti dopušteno da zadrži hranu za sebe i svoju djevojku.
B. Raspoloživa hrana bi se trebala ravnomjerno podijeliti brodolomcima.
C. Raspoloživu hranu bi mogao kupiti onaj tko da najvišu ponudu (u novcu, dobrima ili uslugama).
Nakon izvještaja podijeli se posljednji dio priče.
Nastavnikov primjerak: četvrti dio
U parovima, učenici raspravljaju o tome tko bi trebao pitati vlasnika hranu i kako bi to trebali napraviti.
| “Brodolomci su odlučili da se hrana treba podijeliti, bez ikakve naplate. Natjerali su Marka da preda svoje udjele pozivajući se na osjećaj moralne obveze. Nakon otprilike tjedan dana više nije bilo hrane i jedino rješenje je bilo da pokušaju dobiti hranu od vlasnika vile.“ |
Zatim nastavnik čita sljedeće izjave i pita s kojim izjavama se slažu, zašto i vide li oni drugo rješenje.
A. Svaka osoba bi trebala zasebno pregovarati uvjete razmjene s vlasnikom (plaćajući novcem, nakitom ili radom). U ovom slučaju posebno će obitelj s djecom te odvjetnica i njen asistent imati problema.
B. Sva raspoloživa sredstva (nakit, novac) trebali bi podijeliti svi ljudi, bez obzira na izvornog vlasnika. Hrana koja se na taj način kupi, podijelit će se svima podjednako. Dodatnu hranu zatim mogu kupiti odvojeno, u zamjenu za rad.
C. Sve isto kao i u B, ali od svakog se očekuje da radi koliko on ili ona može, i da podijeli hranu koju je on ili ona na taj način zaradio.
D. Trgovac nakitom ima dozvolu kupiti sve što vlasnik želi prodati, i „pomoći“ drugima s paketima hrane.
Nakon izvještavanja, nastavnik može voditi razrednu raspravu kako bi pomogao da učenici primijene priču u stvarnom svijetu:
Prepoznajete li slične situacije u našem društvu?
A. … u vašem susjedstvu ili obitelji?
B. … u vašoj državi?
C. … gledajući globalno?
Koje stvarne situacije za koje znaš bi smatrao da su nepravedne u smislu podjele hrane, vode, smještaja?
A. … u vašem susjedstvu ili obitelji?
B. … u vašoj državi?
C. … gledajući globalno?
Zašto?
Na kraju ovog sata mora biti rasprava o osnovnim pojmovima iz ove cjeline. Nastavnik može odlučiti dodati još jednu lekciju. Za početak, nastavnik drži kratko predavanje koristeći osnovne informacije o ravnopravnosti i različitosti iz ove cjeline. On/ona bi čak mogli pripremiti materijale o različitim definicijama. Učenici će tada razmišljati o četiri lekcije u malim grupama: Što su raspravljali? Što su naučili? Kojih su novih pitanja postali svjesni? Daju prijedloge kako reagirati na situacije neravnopravnosti u njihovim životima.
