Prva lekcija: Kako ljudi mogu zajedno živjeti?
Living Democracy » Textbooks » Živjeti u demokraciji » Prvi dio: Pojedinac i zajednica » TREĆA CJELINA: Različitost i pluralizam – Kako ljudi mogu živjeti zajedno u miru? » Prva lekcija: Kako ljudi mogu zajedno živjeti?Kako obrazovanje može pomoći u razvoju tolerancije i razumijevanja13?
| Obazovni ciljevi | Učenici mogu:
|
| Učenički zadatci | Učenici raspravljaju o pitanjima koja se javljaju u priči. Sudjeluju u kritičkom razmišljanju. Izmjenjuju ideje. Učenici glume po ulogama kako bi istražili problem. |
| Sredstva | Kopije materijala za učenike 3.1. |
| Metode | Rasprava. Kritičko razmišljanje. Postavljanje hipoteza. Igra uloga. |
Nastavni plan
Natavnik uvodi cilj lekcije i učenicima čita priču „Škola na rubu šume“ (materijal za učenike 3.1).
Nastavnik sjeda učenike u krug i moraju reći što im je u priči bilo iznenađujuće ili zanimljivo i zašto. Daje im dvije minute u „zujajućoj grupi“ (parovima) kako bi razgovarali s partnerom prije nego podijele svoja mišljenja s cijelom grupom.
Nastavnik podsjeća razred da rasprava koja se zasniva na istraživanju za cilj ima dijeljenje ideja i zajedničku razradu. Nema točnih i netočnih odgovora.
Nastavnik zatim pita: „Hajdemo se sjetiti što više ljudi koji su možda željeli spaliti školu (primjeri bi mogli biti: neka djeca, neki roditelji, član zajednice kao što je svećenik). Koje motive su mogli imati? Tko dobiva, a tko gubi ako se škola ne izgradi ispočetka? (Na primjer, ako učenici ne moraju ići u školu, je li to za njih dobitak ili gubitak?)“
Ovo se može napraviti u obliku tablice kao ispod:
| Ime skupine | Dobici | Gubici |
| Učenici | ||
| Roditelji | ||
| Svećenik | ||
| Cijela zajednica | ||
| Drugi? |
Nastavnik sada vodi učenike kako bi se koncentrirali na učiteljevu ulogu u priči. Prvo, općenito pitanje – „Koje je vaše viđenje nastavnika?“ – potiče učenike da daju svoje ideje. Dodatna pitanja bi mogla biti:
- Je li on bio budala, idealist, ili je bio hrabar?
- Diviš li mu se ili ga prezireš zbog onog što je pokušao napraviti?
- Što misliš koji su bili njegovi motivi?
- Što misliš odakle je dobio svoje društvene vrijednosti?
- Što bi sad trebao napraviti i zašto? (Ponovno pokušati ili odustati?)
- Da si učenik ove škole, što bi htio da nastavnik napravi?
Zatim nastavnik pomaže učenicima da povežu pitanja koja su se javila u tekstu sa svojom zajednicom. Moguća pitanja uključuju:
- Razmisli o tome gdje živiš.
- Misliš li da postoje ovakvi nastavnici?
- Je li moguće da pojedinci samostalno naprave promjene u društvu? Sjeti se primjera.
Druga važna pitanja koja su se javila u priči uključuju:
- Koliki mir bi se uistinu mogao postići između dva naroda ako obrazujemo djecu zajedno?
- S kojim problemima se suočavaju škole i nastavnici kada se djeca različitih vrijednosti i vjeroispovjesti školuju zajedno? Kako se oni mogu riješiti?
- Lekcija se može završiti glumom. Zamisli da su roditelji djece iz nizine došli kod nastavnika s prigovorom prije nego je škola zapaljena. Oni su rekli:“U ovoj školi ima više djece iz nizine nego djece iz šume pa mislimo da ne biste trebali učiti našu djecu o vjeri šumskih ljudi. To bi ih moglo okrenuti protiv vlastitog naroda.“
Nastavnik je nesretan zbog ovoga. U parovima, smislite razgovor između roditelja i nastavnika. Izvedite ga ispred ostatka razreda.
13. Zasnovano na lekciji koju je razvila Zaklada za civilno građanstvo, London.
