Prva lekcija: Kako ljudi mogu zajedno živjeti?

Living Democracy » Textbooks » Živjeti u demokraciji » Prvi dio: Pojedinac i zajednica » TREĆA CJELINA: Različitost i pluralizam – Kako ljudi mogu živjeti zajedno u miru? » Prva lekcija: Kako ljudi mogu zajedno živjeti?

Kako obrazovanje može pomoći u razvoju tolerancije i razumijevanja13?

Obazovni ciljevi Učenici mogu:

  • Razmatrati pitanja koja se javljaju kada zajednice različitih vrijednosti i vjerovanja pokušavaju živjeti zajedno u miru;
  • Razmatrati ulogu obrazovanja u razvijanju razumijevanja među ljudima različitih kultura;
  • Razmatrati mogu li pojedinci, samostalno, utjecati na društvo.
Učenički zadatci Učenici raspravljaju o pitanjima koja se javljaju u priči.
Sudjeluju u kritičkom razmišljanju.
Izmjenjuju ideje.
Učenici glume po ulogama kako bi istražili problem.
Sredstva Kopije materijala za učenike 3.1.
Metode Rasprava.
Kritičko razmišljanje.
Postavljanje hipoteza.
Igra uloga.

 

Nastavni plan

Natavnik uvodi cilj lekcije i učenicima čita priču „Škola na rubu šume“ (materijal za učenike 3.1).

Nastavnik sjeda učenike u krug i moraju reći što im je u priči bilo iznenađujuće ili zanimljivo i zašto. Daje im dvije minute u „zujajućoj grupi“ (parovima) kako bi razgovarali s partnerom prije nego podijele svoja mišljenja s cijelom grupom.

Nastavnik podsjeća razred da rasprava koja se zasniva na istraživanju za cilj ima dijeljenje ideja i zajedničku razradu. Nema točnih i netočnih odgovora.

Nastavnik zatim pita: „Hajdemo se sjetiti što više ljudi koji su možda željeli spaliti školu (primjeri bi mogli biti: neka djeca, neki roditelji, član zajednice kao što je svećenik). Koje motive su mogli imati? Tko dobiva, a tko gubi ako se škola ne izgradi ispočetka? (Na primjer, ako učenici ne moraju ići u školu, je li to za njih dobitak ili gubitak?)“

Ovo se može napraviti u obliku tablice kao ispod:

Ime skupine Dobici Gubici
Učenici
Roditelji
Svećenik
Cijela zajednica
Drugi?

Nastavnik sada vodi učenike kako bi se koncentrirali na učiteljevu ulogu u priči. Prvo, općenito pitanje – „Koje je vaše viđenje nastavnika?“ – potiče učenike da daju svoje ideje. Dodatna pitanja bi mogla biti:

  • Je li on bio budala, idealist, ili je bio hrabar?
  • Diviš li mu se ili ga prezireš zbog onog što je pokušao napraviti?
  • Što misliš koji su bili njegovi motivi?
  • Što misliš odakle je dobio svoje društvene vrijednosti?
  • Što bi sad trebao napraviti i zašto? (Ponovno pokušati ili odustati?)
  • Da si učenik ove škole, što bi htio da nastavnik napravi?

Zatim nastavnik pomaže učenicima da povežu pitanja koja su se javila u tekstu sa svojom zajednicom. Moguća pitanja uključuju:

  • Razmisli o tome gdje živiš.
  • Misliš li da postoje ovakvi nastavnici?
  • Je li moguće da pojedinci samostalno naprave promjene u društvu? Sjeti se primjera.

Druga važna pitanja koja su se javila u priči uključuju:

  • Koliki mir bi se uistinu mogao postići između dva naroda ako obrazujemo djecu zajedno?
  • S kojim problemima se suočavaju škole i nastavnici kada se djeca različitih vrijednosti i vjeroispovjesti školuju zajedno? Kako se oni mogu riješiti?
  • Lekcija se može završiti glumom. Zamisli da su roditelji djece iz nizine došli kod nastavnika s prigovorom prije nego je škola zapaljena. Oni su rekli:“U ovoj školi ima više djece iz nizine nego djece iz šume pa mislimo da ne biste trebali učiti našu djecu o vjeri šumskih ljudi. To bi ih moglo okrenuti protiv vlastitog naroda.“ 

Nastavnik je nesretan zbog ovoga. U parovima, smislite razgovor između roditelja i nastavnika. Izvedite ga ispred ostatka razreda.

13. Zasnovano na lekciji koju je razvila Zaklada za civilno građanstvo, London.