Četvrta lekcija: Upotreba nasilja

Je li upotreba nasilja u nekim slučajevima opravdana?

Nastavni plan

Razred je podijeljen u grupe od četiri ili pet učenika. Učenik ili nastavnik predstavljaju slučaj br. 1 iz materijala za učenike 4.4.

Možda će biti preteško obrađivati sva četiri slučaja na jednom satu. Zbog toga nastavnik može odlučiti dati različite slučajeve različitim grupama, izabarati dva od četiri slučaja ili dodati još jedan sat.

Zadatak grupe je raspravljati o slučaju koristeći pitanja koja su napisana na kartici te usmeno prezentirati svoje odgovore. Nastavnik mora biti svjestan da je ključno pitanje, koje se obrađuje, do koje mjere bi se trebala prihvatiti upotreba nasilja. Nakon što je svaka grupa odgovorila, nastavnik može dati dodatne informacije koje su povezane sa slučajem prije nego prikaže sljedeći slučaj.

Nastavnikova kopija slučajeva, pitanja i dodatnih informacija:

Slučaj br. 1

Tijekom demonstracija zbog pitanja anti-globalizacije, mala grupa ljudi počinje bacati kamenja na zgradu sjedišta poznate transnacionalne tvrkte. Policijske snage koje su prisutne na mjestu događaja vide što se događa i pokušavaju uhititi ljude koji su odgovorni. Tijekom te intervencije, ljudi koji bacaju kamenje uhvate policajca i ozbiljno ga premlate.

Pitanja:

1. Bi li bilo prihvatljivo da policijske snage upotrijebe svoje oružje i pucaju na ljude koji bacaju kamenja?
2. Bi li bilo prihvatljivo da policija intervenira koristeći automatsko oružje? (To bi bilo brže, ali bi gotovo sigurno rezultiralo s više žrtava.)
3. Bi li bilo prihvatljivo da policija čeka dok ne bude mogla intervenirati vodenim crijevom?
4. Bi li bilo prihvatljivo da policija ne intervenira koristeći silu kako bi izbjegla eskalaciju sukoba?

Informacije

Slijedeći međunarodne standarde, policija može koristiti silu pod određenim uvjetima. Sila bi se trebala upotrijebiti samo ako je nužno te bi obujmom trebala odgovarati cilju intervencije Ako bi nadležni naredio svom policajcu da intervenira na način koji je potpuno suprotan ovom pravilu, pravila UN-a očekuju da on/ona odbije izvršiti naredbu.

Slučaj br. 2

Država X objavljuje rat državi Y jer Y očito štiti te čak financira grupe pobunjenika iz države Y koje djeluju protiv države X. Obavještajne snage države X otkriju u kojem selu je smještena grupa dobro organiziranih i naoružanih pobunjenika, te saznaju da planiraju veliki bombaški napad na važnu industrijsku metu.

Pitanja:

1. Je li prihvatljivo da država X bombardira selo, pobrinuvši se da samo nekoliko ljudi, uključujući lokalno stanovništvo, preživi?
2. Bi li ovo potonje bilo prihvatljivo nakon jasnog zahtjeva da se pobunjenici predaju te jasnog upozorenja lokalnom stanovništvu da napuste selo i okupe se na lokalnom sportskom stadionu, gdje bi im bilo dozvoljeno ući nakon pregleda u potrazi za oružjem?
3. Je li prihvatljivo ne intervenirati koristeći silu? Kojih alternativnih rješenja se možete sjetiti?

Informacije

Međunarodna pravila (takozvana „Ženevska konvencija“) o ratnom pravu ne predviđaju potpunu zabranu upotrebe vojne sile, ali zabranjuju neke vrste intervencija i oružja. Jedno od načela je da se vojna sila ne bi smjela upotrijebiti protiv civilnih ciljeva te ne bi smjela biti sveobuhvatna niti disproporcionalna: na primjer, napravili su se ozbiljni pokušaju kako bi se izbjegle civilne žrtve obuzdavajući se od korištenja najsnažnijih bombi protiv vojnih ciljeva, u situacijama gdje su dovoljne i slabije bombe. Na taj način se mogu izbjeći civilne žrtve i smrt nedužnih strana (takozvana „kolateralna šteta“). Kakogod, kako je već spomenuto, to ne znači da  „Ženevska konvencija“ o ratnom pravu smatra kolateralnu štetu neprihvatljivom, nego je samo uzima u obzir do određene mjere.

Slučaj br. 3

G. X, mladi muškarac koji radi kao tehnički asistent u lokalnoj bolnici, redovito tuče svoju ženu kada dođe kući pijan. Njegova žena je jednom obavijestila policiju o batinama svoga muža koje su ponekad ozbiljne. Susjedova žena, koja je slučajno postala svjesna situacije, sada može zamisliti što se događa kod susjeda kada čuje da se svađaju i viču.

Pitanja:

1. Bi li susjedova žena u takvim slučajevima trebala obavijestiti policiju ili je to neprihvatljivo zadiranje u privatnost susjeda?
2. Bi li policija trebala intervenirati u situaciji ako dobije informacije od nekoga?

Informacije

“(…) Države trebaju osuditi nasilje nad ženama, ne pozivajući se ni na kakve običaje, tradicijske ili religiozne razloge kako bi izbjegle svoje obveze u svezi s uklanjanjem nasilja. Države trebaju svim raspoloživim sredstvima i bez odgode, provoditi politiku uklanjanja nasilja nad ženama te bi stoga morale:

(a) razmotriti, ako to još nisu učinile, ratificirati ili pristupiti Konvenciji o uklanjanju svih oblika nasilja nad ženama, odnosno povući status suzdržane u odnosu na Konvenciju;

(b) ne sudjelovati u nasilju nad ženama;

(c) ustrajati u sprječavanju, istraživanju i, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, kažnjavanju svakog čina nasilja nad ženama, bilo da su oni počinjeni od strane zaposlenih u državnoj upravi ili privatnih lica(…).”;

Iz UN-ove Deklaracije o uklanjanju nasilja nad ženama (1993).

Slučaj br. 4

Leo, 13, je mršav i poprilično nizak dječak. Često ga maltretiraju neki stariji dječaci dok se igra na lokalnom igralištu. Ovog puta on im odgovara da ga ne bi smjeli stalno maltretirati, da se ponašaju kao neškolovani, primitivni ljudi. Zbog toga su ga stariji dječaci počeli ozbiljno tući. Leov prijatelj vidi što se događa dok ulazi na igralište. I neki stariji ljudi vide što se događa dok prelaze igralište na putu kući nakon kupovine hrane na tržnici.

Pitanja:

1. Bi li Leov prijatelj trebao intervenirati u ovom slučaju? Kako?
2. Bi li trebali intervenirati stariji ljudi? Kako?
3. Koja druga rješenja biste predložili?

Kao dodatni zadatak, učenici mogu osmisliti pismo starijim dječacima u kojem objašnjavaju što misle o njihovom ponašanju. To bi mogao biti zadatak za domaći rad ili za grupe koje brže rade.