Drugi dio: Preuzimanje odgovornosti

Living Democracy » Textbooks » Živjeti u demokraciji » Drugi dio: Preuzimanje odgovornosti » Drugi dio: Preuzimanje odgovornosti

Koja su naša prava i kako se štite?

ID_5599

Ljudska prava se, u jednu ruku, bave razvojem ljudskih bića, to jest, kako mogu ostvariti svoj puni potencijal u odnosima sa svojm sugrađanima. S druge strane, ljudska prava definiraju odgovornosti države prema pojedincima. Važni dokumenti o ljudskim pravima uključuju Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Europsku konvenciju o ljudskim pravima te Konvenciju o pravima djeteta. Tradicionalno, ljudska prava se dijele u kategorije – civilna, politička, socijalna, ekonomska i kulturna. Ove kategorije se često povezuju s fazama razvoja u povijesti ljudskih prava s tim da se civilna i politička prava smatraju „prvom generacijom“, koja slijede socijalna i ekonomska prava kao „druga generacija“ te kulturna ili razvojna prava koja se smatraju „trećom generacijom“. Usprkos vrijednosti kategoriziranja prava, odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava želi promovirati integrirano razumijevanje ljudskih prava. Stavlja jednak naglasak na sve kategorije: građanske, političke, socijalne, ekonomske i kulturne. Stoga, odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava želi izbalansirati pokušaje koji su se događali u prošlosti kada su se određena prava smatrala važnijima od drugih. Dok su se ljudska prava tradicionalno povezivala s državom i njenom vezom s pojedincem, odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava sve više stavlja naglasak na prava grupa ili ljudi. Pokušaji da se ove ideje uključe u odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava su važni za razvoj samog pojma te za razvoj lokalnih, nacionalnih i regionalnih zajednica.19

Ljudska prava imaju tri elementa: nositelj prava, sadržaj prava (na što nositelj ima pravo) i izvršitelj dužnosti (osoba ili institucija koja mora odgovoriti na potraživanje). Dužnosti se obično ocjenjuju na tri razine:

  • Poštivati znači suzdržavati se, izravno ili neizravno, od zakidanja pojedinaca za njihova prava, uključujući suzdržavanje od stvaranja institucionalnog sustava koji bi zakinuo ljude za njihova prava ili  davanja poticaja drugima da zakidaju ljude za njihova prava.
  • Štititi znači pojačati to poštivanje; spriječiti one koji žele zakinuti druge za njihova prava, bilo da su oni vladini službenici, međunarodne institucije, privatne korporacije, vođe zajednice, ljudi koji su uzeli zakon u svoje ruke ili članovi obitelji.
  • Ostvariti znači pomoći zakinutima – uključujući one za koje pojedinac ima posebnu odgovornost, one koji su zakinuti zbog toga što su se dogodili propusti u dužnosti kako bi se poštivala i zaštitila njihova prava te one koji su žrtve prirodnih katastrofa. Ova pomoć uključuje legislativne, proračunske, sudske i druge aktivnosti kako bi se osiguralo najbolji uvjeti za zaštitu prava.20

Slobode koje se štite kao građanska prava uključuju slobodu govora, mišljenja i izražavanja, slobodu vjerskih uvjerenja te prakticiranja vjere, kretanje unutar države i pravo na slobodno okupljanje i udruživanje. Druga građanska prava štite privatnost pojedinca, obiteljskog života te pravo ravnopravnosti pred zakonom.21

Odgovornosti su logična posljedica ljudskih prava. Kako bi se zaštitilo, svako pravo sa sobom nosi određene odgovornosti, kako za građane tako i za državu. Svaki pojedinac ima moralnu obvezu da ne narušava osobno dostojanstvo druge osobe. Vlade, potpisujući međunarodne dogovore i obvezujući se svojim ustavima, ne samo da imaju moralnu, nego i pravnu obvezu.

Obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava

Kroz ovaj niz lekcija učenici će:

  • bolje shvatiti prirodu ljudskih prava – da su ona preduvjet da bi svako ljudsko biće moglo živjeti dostojanstveno;
  • povećati njihovo znanje i njihov uvid u međunarodno priznata ljudska prava;
  • povećati njihovu sposobnost kako bi prepoznali kršenje ljudskih prava;
  • poboljšati njihov uvid u to kako bi oni mogli doprinijeti poboljšanju poštivanja ljudskih prava;
  • poboljšati njihov uvid te njihovu svijest o odgovornostima koja se povezuju s ljudskim pravima: odgovornostima države i institucija, kao i njihove vlastite moralne odgovornosti.

PETA CJELINA: Prava, slobode i odgovornosti

Koja su naša prava i kako se štite?

Naslov lekcije Obrazovni ciljevi Učenički zadatci Sredstva Metode

Prva lekcija:

Želje, osnovne potrebe, ljudsko dostojanstvo i ljudska prava

Učenici mogu pokazati da su ljudska prava preduvijet da bi svako ljudsko biće moglo živjeti dostojanstveno. Učenici povezuju svoje želje s osnovnim potrebama i ljudskim pravima.

Materijal za učenike 5.1.

Materijal za učenike 5.2 (nastavnici bi trebali primijetiti da se ovaj materijal koristi kroz cijelu cjelinu i stoga će trebati i u drugim lekcijama).

Grupni rad, plenarni rad. Kritičko razmišljanje.

Druga lekcija:

Otkrivanje kršenja ljudskih prava

Učenici mogu identificirati kršenje ljudskih prava. Učenici proučavaju slučajeve kršenja ljudskih prava.

Materijal za učenike 5.3.

Materijal za učenike 5.2.

Rad u paru ili grupi. Plenarna rasprava.

Treća lekcija:

Prava i odgovornosti

Učenici shvaćaju kako oni mogu doprinijeti zaštiti ljudskih prava. Učenici razumiju da su ljudska prava povezana s odgovornostima – odgovornostima države i institucija, kao i njihovoj moralnoj odgovornosti. Učenici identificiraju odgovornosti za zaštitu ljudskih prava, uključujući njihov vlastiti doprinos.

Prazan list papira i kemijska

Materijal za učenike 5.4.

Materijal za učenike 5.2.

Rad u paru ili grupi. Kritičko razmišljanje.

Četvrta lekcija:

Kviz o ljudskim pravima

Učenici uče o međunarodno priznatim ljudskim pravima. Učenici odgovaraju na pitanja višestrukog izbora i raspravljaju o zaključcima njihovih odgovora. Kartice za svakog učenika, rješenja na pozadini (materijal za učenike 5.5). Pitanja višestrukog izbora.

19. Iz „Rječnik pojmova za obrazovanje za demokratsko građanstvo“, Karen O’Shea, Vijeće Europe, DGIV/EDU/CIT (2003) 29.
20. Preuzeto iz “Dužnosti bez granica. Ljudska prava i globalna socijalna pravda”, Međunarodno vijeće za politiku ljudskih prava.
21. Ibid.