Četvrta lekcija: Učenički parlament

Living Democracy » Textbooks » Živjeti u demokraciji » Četvrti dio: Moć i vlast » DEVETA CJELINA: Vlast i politika » Četvrta lekcija: Učenički parlament

Kako bi se trebalo vladati školama?

Obrazovni ciljevi Učenici mogu definirati kriterije koji se tiču toga kako bi se trebalo vladati školom i o ulozi Vijeća učenika u tom procesu.
Učenički zadatci Učenici raspravlju kako bi radio njihov idealni Učenički parlament.
Sredstva

Upitnik za svakog učenika (materijal za učenike 9.3), veliki komad papira i flomasteri za svaku grupu od 4-6 učenika.

Metode Prezentacije, individualni i rad u malim grupama. Razredna rasprava.

Osnovne informacije

I mladi ljudi su također građani. Imaju pravo reći što misle o stvarima koje se tiču njih i njihovih zajednica. To uključuje njihove škole. Mehanizmi koji učenicima dopuštaju da kažu što misle o vođenju njihove škole ne samo da pomažu osigurati da mladi ljudi uživaju ovo pravo, nego im i pomažu da nauče nešto o demokratskim procesima. Kakogod, koji bi to mehanizmi mogli biti je predmet debate. Neki ljudi misle da je važno da svaka škola ima Vijeće učenika, dok drugi kažu da to nije potrebno te da postoje drugi načini na koje se stvaraju prilike da učenici doprinesu vođenju njihove škole.

Sat bi trebao početi materijalima koje su učenici pripremili za domaći rad. Ovisno o bogatsvu njihovog materijala i potrebi za raspravom, vremenski okvir će se možda morati proširiti na još jedan sat. Kako postoje ograničenja ovoj opciji, nastavnik može pokupiti učeničke radove i dati im pismenu povratnu informaciju. Nastavnik bi se, kakogod, morao pobrinuti da učenički radovi dobiju pažnju koju zaslužuju.

Nastavni plan

Učenici započinju sat predstavljanjem rezultata njihovih anketa koje pokazuju što misle njihove obitelji i prijatelji o odgovornostima građana. Učenici raspravljaju o svojim rezultatima.

Nastavnik uvodi novu temu pozivajući se na učeničke materijale, ukoliko je potrebno, te pitajući učenike što misle o tome koliko dobro radi njihovo Vijeće učenika. Ako u tom trenutku ne postoji oblik predstavljanja učenika u školi, nastavnik bi ih trebao pitati znaju li neku školu u kojoj on postoji i, ako da, u kojem obliku.

Učenici moraju zamisliti idealno vijeće učenika – to jest, grupu demokratski izabranih učenika koji predstavljaju interese učenika u njihovoj školi.

Nastavnik im daje upitnik (materijal za učenike 9.3.) koji učenici samostalno ispunjavaju.

Nastavnik dijeli učenike u grupe od 4-6 učenika. Učenici u grupama imaju vremena usporediti svoje odgovore iz upitnika te jedni druge pitaju dodatna pitanja. Nakon toga svaka grupa dobije veliki list papira i nekoliko flomastera. Zadatak grupa je osmisliti statut idealnog Vijeća učenika. Nastavnik bi trebao objasniti što je statut i dati neke primjere vrsta pravila koja mogu očekivati da će se naći u statutu Vijeća učenika.

Kada su grupe završile predstavljaju ostatku razreda svoj rad i razmišljaju o pitanjima koja se pojavljuju, na primjer:

  • Koliku moć bi učenici trebali imati, a koliku moć bi trebali imati ravnatelj škole i nastavnici?
  • Tko bi trebao imati posljednju riječ u odlukama koje se tiču vođenja škole?
  • Može li škola biti demokratska?

Konačno, učenici bi trebali napraviti razrednu prezentaciju ravnatelju škole i, ako žele, dati neke konkretne prijedloge za svoje školsko Vijeće učenika.

Za domaći rad bi trebali provesti anketu među obiteljima i prijateljima pitajući ih:

  • Mislite li da bi svaka škola u državi trebala imati Vijeće učenika? Zašto da ili zašto ne?

Učenici bi trebali predstaviti rezultate ankete na početku sljedećeg sata.