6. Nastavna cjelina: Vlast i politika

Living Democracy » Textbooks » Sudjelovanje u demokraciji » 2. Dio – Sudjelovanje u politici: Rješavanje sukoba, rješavanje problema » 6. Nastavna cjelina: Vlast i politika

Model političkog ciklusa

Uvod za nastavnike

Dvije dimenzije politike

Politika, prema klasičnoj definiciji Maxa Webera, ima dvije dimenzije: ona je, s jedne strane, težnja i borba za moć, a s druge, snažno i polagano, „bušenje tvrdih dasaka sa strašću i mjerom istovremeno.”15 Ova usporedba simbolizira rješavanje političkih problema. Te probleme treba rješavati zbog toga što su hitni i imaju posljedice za društvo u cjelini te su stoga složeni i teški.

U ovoj jedinici naglasak je na načinu „bušenja tvrdih dasaka“ i kako građani koji žele sudjelovati u demokraciji mogu sudjelovati u donošenju odluka o tome koji problemi zaslužuju prvenstvo i koji su najbolji načini njihova rješavanja.

Model političkog ciklusa

Učenici uče kako upotrijebiti alat kojim se opisuju i najlakše razumiju procesi donošenja političkih odluka – model političkog ciklusa (vidi Radni materijal za učenike 6.1). Politika je proces definiranja problema te potom raspravljanja o njima i odabira i provedbe najboljih rješenja. Javno mnijenje i reakcije osoba i grupa čiji su interesi u pitanju pokazuju hoće li izabrana rješenja najbolje riješiti njihove probleme i biti prihvaćena. Ako je pokušaj rješavanja problema uspio, završen je politički ciklus (konac konkretnog političkog postupanja); ako je propao, ciklus počinje iznova. U nekim slučajevima, rješavanje jednog problema stvara nove probleme koje je sada potrebno rješavati u novom političkom ciklusu.

Model političkog ciklusa naglašava važne vidove političkog odlučivanja u demokratskim sustavima:

  • heuristički (konstruktivistički) koncept političkih problema i zajedničko dobro;
  • kompetitivno okruženje; u pluralističkim društvima, politički argumenti su često povezani s interesima;
  • političko odlučivanje kao proces kolektivnog učenja; nepostojanje sveznajućih igrača (kao što su vođe ili stranke s ideologijom spasa);
  • snažan utjecaj javnog mnijenja i medijskog izvješćivanja; mogućnost da građani i interesne skupine interveniraju i sudjeluju.

Kako model funkcionira – što prikazuje, a što propušta

Politički ciklus je model – nacrt koji funkcionira kao zemljopisna karta. Mnogo toga prikazuje i omogućava logiku razumijevanja. Zbog toga se modeli često koriste u obrazovanju i znanosti jer bez njih bismo jako malo toga u ovom složenom svijetu mogli razumjeli.

Priručnik za učenike sadrži materijale koji su organizirani kao modeli:

Radni materijali za učenike:

  • 1.2 Tri opcije koje oblikuju našu budućnost;
  • 3.4 Kako se demokratski politički sustav odnosi prema različitosti i pluralizmu?
  • 3.5 Pojam zajedničkog dobra;
  • 3.6 Karta društvenih podjela i političkih stranaka;

Karta nikada nije u potpunosti odraz krajobraza koji odražava – karta mnogo toga pokazuje, ali samo zbog toga što mnogo toga i ispušta. Kartu koja bi sve prikazivala ne bi nitko razumio jer bi bila prekomplicirana. Isto vrijedi i za modele kao što je politički ciklus. Takav model se također ne bi smio brkati sa stvarnošću. Njegov naglasak je na procesu političkog odlučivanja – „polaganom bušenju tvrdih dasaka“ – a manje pažnje posvećuje drugoj dimenziji politike, težnji i borbi za ostvarivanje moći i utjecaja.16

U demokratskim sustavima, dvije dimenzije politike su povezane: donositelji političkih odluka se hvataju u koštac s teškim problemima, ali i međusobno, kao politički suparnici. U modelu političkog ciklusa, faza utvrđivanja programa pokazuje kako obje ove dimenzije idu zajedno. Mogućnost razumijevanja političkog problema koji postoji je pitanje moći i utjecaja.

Evo primjera. Jedna skupina ljudi tvrdi, „porezi su previsoki, ono odvraćaju ulagače“, dok druga tvrdi, „porezi su preniski budući da su obrazovanje i socijalna zaštita nedovoljno financirani.“ Iza svake definicije problema oporezivanja stoje interesi i osnovna politička stajališta, a rješenja podrazumijevaju suprotne stavove: smanjite poreze za one s većim prihodima – ili ih povećajte. Prva definicija je neoliberalna, a druga socijademokratska (vidi Radni materijal za učenike 3.6).

Građani trebaju biti svjesni obje definicije. Model političkog ciklusa je alat koji građanima pomaže da prepoznaju i ocjenjuju napore donositelja političkih odluka da riješe društvene probleme.

Mogućnost učenja u svrhu savladavanja modela političkih ciklusa

Mogućnosti ove jedinice u smislu razvijanja kompetencije uključuju sljedeće:

Kompetencija analize i prosudbe:

  • Učenike se uči kako mogu postati aktivni korisnici medijskih informacija.
  • Razvijaju kritičnost pri raspravljanju o problemima koji su na dnevnom redu, ili su u raznim fazama političkog odlučivanja.
  • Učenici cijene važnost postizanja kompromisa oko različitih interesa (heuristički koncepti političkih problema i zajedničkog dobra).

Kompetencija političkog sudjelovanja:

Učenici su u stanju prepoznati faze procesa političkog odlučivanja u kojima mogu intervenirati i vršiti utjecaj (faze prije i poslije odluke).

Didaktički okvir jedinice

Učenici se upoznaju s modelom političkog ciklusa kao alatom i primjenjuju ga u projektnom istraživačkom zadatku. U zadnjoj lekciji učenici razmjenjuju i osvrću se na svoje konstatacije i rad u projektu. Prva lekcija nudi naprednu organizaciju koja osvjetljava ključni element političkog ciklusa – pitanje utvrđivanja političkog programa. Učenici će bolje razumjeti model nakon što su prošli kroz simulaciju rasprave o sastavljanju programa u učionici. Nastavna cjelina omogućuje veliki stupanj učeničkih aktivnosti.

Nastavna cjelina nudi alat za analizu procesa političkog odlučivanja, ali ne sadrži konkretan slučaj za analizu. To omogućuje, ali i nalaže nastavniku i/ili učenicima da izaberu odgovarajuću temu. Kriteriji za odabir teme uključuju: relevantnost, sveobuhvatnost, dostupnost medijskog izvješćivanja. Konkretan slučaj se obrađuje kroz početne faze modela političkog ciklusa, no medijsko izvješćivanje je mnogo dostupnije. S druge strane, slučaj iz prošlosti također daje uvid u povijest provedbe i ocjenu rješenja nekog problema. Ustavni, zakonski i institucionalni okvir se također trebaju uzeti u obzir.

Preporuča se neobvezni dio sata namijenjen povratnim informacijama radi ocjenjivanja rezultata učenja i iskorištavanja mogućnosti učenja koje nude povratne informacije učenika – za učenike i nastavnike. Međutim, petu lekciju treba u tu svrhu izdvojiti.

Razvijanje kompetencije: povezanost s ostalim nastavnim cjelinama iz ovog priručnika

Što pokazuje ova tablica?

Naslov priručnika, „Sudjelovanje u demokraciji“ stavlja naglasak na kompetencije aktivnog građanina u demokraciji. Donja tablica pokazuje mogućnost sinergijskih učinaka nastavna cjelina u ovom priručniku. Tablica također prikazuje koje kompetencije se razvijaju u 6. jedinici (označeni redak u tablici). Masno uokvireni stupac pokazuje kompetencije političkog odlučivanja i djelovanja – masno je uokviren zbog njihove tijesne povezanosti sa sudjelovanjem u demokraciji. Retci u nastavku pokazuju povezanost s ostalim nastavna cjelinama ovog priručnika: koje kompetencije se razvijaju u tim nastavna cjelinama, a  potpora su učenicima u radu u sklopu 6. jedinice?

Kako možemo upotrijebiti ovu tablicu

Nastavnici mogu upotrijebiti ovu tablicu kao alat za planiranje ODGLJP nastave na različite načine.

  • Tablica pomaže nastavnicima koji samo nekoliko lekcija posvećuju ODGLJP-u: nastavnik može izabrati samo ovu jedinicu i preskočiti ostale, budući da zna da se u ovoj jedinici, u izvjesnom smislu, razvijaju i neke ključne kompetencije – na primjer, analiza problema, ocjenjivanje učinaka utvrđenih pravila, istraživanje važnosti osobne odgovornosti.
  • Tablica pomaže nastavnicima da iskoriste sinergijske učinke koji učenicima nude trajnu obuku u cilju razvijanja važnih kompetencija, u različitim kontekstima koji su višestruko povezani. U tom slučaju nastavnik odabire i kombinira nekoliko nastavna cjelina.
Jedinice Dimenzije razvijanja kompetencije Stavovi i vrijednosti
Politilka analize i prosudba Metode i vještine Političko odlučivanje i djelovanje
6 Vlast i politika Javna rasprava i pregovaranje: ostvarivanje ljudskih prava, suština demokratskog odlučivanja. Kriteriji za odabir informacija. Strateški pristup interveniranju u procese odlučivanja. Uvažavanje pregovaranja i nadmetanja različith interesa.
3 Različitost i pluralizam

Pluralizam.

Nadmetanje različitih interesa.

Pregovaranje o zajedničkom dobru.

Dvije dimenzije politike.

Davanje kratkih izjava/
stavova
Pronalaženje kompromisa i dogovor oko privremenog pojma zajedničkog dobra. Međusobno uvažavanje.
4 Sukob Pojam političkog problema. Prepoznavanje problema, pokušaj pronalaženja rješenja.
5 Pravila i zakon Važnost zajedničkog prihvaćanja institucionalnog okvira, uključujući političku kulturu u demokratskim sustavima Stvaranje institucionalnog okvira za mirne procese. Uvažavanje pravednog pronalaženja kompromisa.
8 Sloboda Raspravljanje Javni govor Promicanje ideja i interesa u javnosti Uvažavanje nenasilnog načina rješavanja sukoba
9 Mediji Selekcija programa
i uloga „vratara“ kroz medije i korisnike medija
Dekonstrukcija
informacija transformiranih u MedijimaKriteriji za odabir Informacija.
Prihvaćanje
gatekeeping
perspektive medija:
definiranje političkih problema

6 NASTAVNA CJELINA: Vlast i politika – Model političkog ciklusa

Kako demokratska zajednica rješava svoje probleme?

Tema lekcije Razvijanje kompetencija/
ciljevi učenja
Zadaci za učenike Materijali i resursi Metoda

1. lekcija

“Naš najhitniji problem je …”

Prosudba: odabir, objašnjavanje razloga.

Sudjelovanje:

Međusobno uvažavanje osobnog iskustva, interesi i vrijednosti.

Politički problem je prijepor, a ne činjenica.

Učenici vode raspravu o utvrđivanju političkog programa. Flipchart i flomasteri različith boja, ljepljiva traka.

“Zid tišine” – grupni rad.

Izlaganja i rasprava.

2. lekcija

Politika – kako demokratska zajednica rješava probleme.

Raditi uz pomoć modela.

Politika služi za rješavanje problema koji pogađaju zajednicu.

Učenici primjenjuju model političkog ciklusa na konkretne primjere koje su izabrali (istraživački zadatak).

Nastavni materijali 6.1 i 6.2.

Flipchart i flomasteri.

Novine.

Predavanje.
Grupni rad.

3. lekcija

Primjena modela političkog ciklusa (istraživački zadatak)

Analiza i prosudba: Opisivanje i prosuđivanje procesa političkog odlučivanja.

Razumijevanje modela političkog cicklusa.

Učenici primjenjuju model političkog ciklusa na konkretan problem.

Radni materijali za učenike 6.1 i 6.2.

Novine.

Rad na projektu.

4. lekcija

Kako možemo sudjelovati?

Metode: održati, slušati izlaganja.

Sudjelovanje: prepoznavanje mogućnosti političkog sudjelovanja.

Model služi kao alat za analiziranje složene cjeline.

Učenici se međusobno informiraju o svojim rezultatima.

Osvrću se na proces i ishod svoga rada.

Radni materijal 6.2, s učeničkim bilješkama. Izlaganja na otvorenom prostoru. Plenarna rasprava.

5. lekcija

Vrijeme za povratne informacije (neobvezno)

Osvrt na proces osobnog učenja i razvijanje kompetencija.

Davanje konstruktivnih povratnih informacija.

Osvrt na zajedničku odgovornost razreda i nastavnika za uspjeh ODGLJP nastave.

Učenici se osvrću na svoj rad (proces i ishod učenja).

Radni materijal za učenike 6.3 (povratne informacije učenika).

Preklopnik (flipchart) i flomasteri različitih boja.

Jedan papir s preklopnika s uvećanim Radnim materijalom 6.3.

Individualni rad, plenarno izlaganje i rasprava.

15. Max Weber, „Politika kao poziv“ (Politik als Beruf), Reclam: Stuttgart, 1997, str. 82. (prijevod na engleski, Peter Krapf)
16. Usporedi Nastavni materijal 6.2.