5. lekcija: Povratne informacije (neobavezno)

Informacije za nastavnika

Ova nastavna cjelina je izabrana kao jedan od dva primjera u ovom priručniku¹⁸ koji pokazuju kako koristimo dio nastavnog sata u kojem učenici iznose povratne informacije u svrhu ocjenjhivanja jedinice. Taj dio s povratnim informacijama je neobvezan, ali ga istovremeno i jako preporučamo.

Učenici daju povratne informacije o svom radu u projektu – naglasak sada stavljaju na proces poučavanja i učenja. Što je bilo teško, a što je dobro funkcioniralo? Koje vještine posjeduju, a koje bi željeli nastaviti razvijati?

Iznošenje povratnih informacija je korisni alat za procjenjivanje učinka ODGLJP nastave međusobnim uspoređivanjem stajališta učenika i nastavnika. Iznošenje povratnih informacija traži vrijeme, no uloženo vrijeme donosi pozitivne rezultate jer se radna atmosfera i učinkovitost planiranja nastave poboljšavaju. Dio sata u kojem se iznose povratne informacije sastoji se od dobivanja informacija (koraci 1 i 2 i rasprave koja slijedi (3. korak).

Opis lekcije

Postupak koji slijedi preporuča se za rad s učenicima koji nisu navikli na davanje povratnih informacija. Alternativni postupak za razrede i nastavnike koji imaju odgovarajuće iskustvo s davanjem povratnih informacija nalazi se niže u tekstu.

1. Pojedinačno davanje povratnih informacija

Papir s preklopnika (flipcharta) nalazi se na zidu ili ploči kako bi ga svi učenici dobro vidjeli. Nastavnik objašnjava svrhu lekcije: učenici se neće baviti novom temom, već će se malo ‚povući‘, da tako kažemo, i pogledati rezultate te kako je tekao sam proces učenja. Trebaju iskreno i pošteno odgovoriti na pitanja koja se nalaze u radnom materijalu koji će primiti. Ne trebaju napisati svoje ime.

U raspravi koja slijedi, učenici i nastavnik analiziraju povratne informacije da bi vidjeli na koji način mogu zajedno poboljšati rezultat učenja u sklopu ODGLJP nastave – nastojeći zadržati ono što je dobro funkcioniralo, a promijeniti ono što baš nije bilo uspješno.

Svaki učenik dobiva jedan primjerak Radnog materijala za učenike 6.3. Nastavnik ih upozorava da ne smiju jedan drugom gledati u materijale jer to nije test s nizom očekivanih odgovora.

Prvi dio radnog materijala sastoji se od osam konstatacija o različitim vidovima poučavanja i učenja – alat političkog ciklusa, metode poučavanja i učenja, suradnja i interakcija s drugim učenicima i s nastavnikom. Na pitanja se odgovara stavljanjem točke na pikado ploču – točka u središtu (br. 5) znači „u potpunosti se slažem“, a točka na vanjskom krugu (br.1) znači „ni u kom slučaju se ne slažem“.

U drugom dijelu učenici mogu unijeti osobne „svjetle točke“ i „potpune neuspjehe“ – dakle ono što je u ovoj jedinici bilo najzanimljivije i najvažnije naučiti i što će zbog toga i zapamtiti. Reći će i što je bilo izrazito nezanimljivo, beskorisno ili dosadno pa će zbog toga to brzo i zaboraviti.

2. Plenarno iznošenje rezultata povratnih informacija

Učenici rade u tišini. Tim od dva učenika sakuplja radne listiće i stavlja ih na preklopnik (flipchart). Jedan učenik glasno čita rezultate s pikado ploče na svakom radnom listiću, a drugi ih upisuje na veliku ploču koja je nacrtana na preklopniku (flipchartu). Učenik može izračunati točan ukupni rezultat zbrajajući rezultate svih sektora i podijelivši ih s brojem učenika koji su sudjelovali u zadataku.

Osobne povratne informacije (2. dio) se također glasno čitaju i unose na dva velika papira s preklopnika s lijeve i desne strane pikado ploče, od kojih se na svakom nalazi naslov koji upućuje na pitanje radi dobivanja povratne informacije – npr, što mi je bilo izrazito zanimljivo/nezanimljivo.

Alternativni postupak

Postupak zahtijeva dosta vremena no olakšat će rad onim učenicima kojima je to prvi susret sa zadatkom davanja povratnih informacija. Izravnija metoda se može primijeniti ako:

• učenici imaju dovoljno iskustva s pružanjem povratnih in formacija;
• (važnije) mogu vjerovati nastavniku da neće sankcionirati otvorenu kritiku, npr. davanjem loših ocjena ili verbalnim obračunavanjem s učenikom;
• (još važnije) učenici vjeruju jedan drugome i poštuju svačije različito mišljenje te konkretno iskustvo stjecanja znanja.

1. korak: učenici jedan po jedan dolaze pred preklopnik (flipchart) i izravno unose bodove. Ne ispunjavaju Radni materijal za učenike 6.3. Umjesto toga, učenici dobivaju crvene i zelene trake papira (dobar je i bijeli papir koji je pravilno označen) i unose svoje osobne povratne izjave. Iste se potom prikupljaju i timovi učenika ih predstavljaju ostalim učenicima. Najbolje je, ako učenici sami izlaze i glasno čitaju svoje izjave te ih, ako žele, komentiraju.

Ove trake se lijepe na preklopnik (flipchart) i grupiraju se u grozdove ako je riječ o istoj stvari. Podnaslovi i ključne riječi doprinose organizaciji dobivenih povratnih informacija.

Osnovno pravilo tijekom primanja povratnih informacija: nema komentara, nema rasprave

Koji god pristup prihvatili, vrijedi osnovno pravilo: izjave se ne komentiraju tijekom input faze. To bi poremetilo raspored jer bi mogla prerano započeti rasprava pa bi se na taj način zanemarilo načelo jednakih mogućnosti za sve učenike. Nastavnik nadzire fazu inputa i intervenira ako učenici komentiraju, smiju se, ili se rugaju izjavama drugih učenika.

3. Rasprava koja slijedi

Dio koji se sastoji od davanja povratnih informacija stvara vlastiti program pa nisu potrebni savjeti o tome kako organizirati sadržaj. Evo nekoliko prijedloga za početak i pomoć učenicima prilikom čitanja povratnih poruka.

Pikado ploča:

• Koja pitanja čine osnovni grozd s izjavama slaganja ili neslaganja? Zašto?
• Koja pitanja ukazuju na raspon od jednog do drugog ekstrema?  Zašto?

Osobne povratne poruke:

• Postoje li grozdovi – izjave koje se ponavljaju?

Rasprava koja potom slijedi može odgovoriti na sljedeće:

• Koje su prednosti naše ODGLJP nastave? Trebamo li nastaviti kako smo započeli?
• Koji su nedostaci naše ODGLJP nastave? Što moramo promijeniti ili poboljšati? Kako?

(Sljedeća pitanja se mogu uključiti kao dodatak jsi Radnom materijalu 6.3).

• Kakva je moja osobna odgovornost? Što osobno mogu učiniti kao doprinos uspjehu?
• Što bih ja osobno volio/voljela u nastavku naučiti? Kakvi zadaci me zanimaju, ili mi najviše pomažu?

Učenici i nastavnik odlučuju – možda čak i zajedno – koje rezultate iz dijela koji se odnosi na povratne informacije mogu iskoristiti u budućem planiranju nastavnih sati. Jedna od najvažnijih stvari koju učenici – a možda i nastavnik – trebaju razumjeti je da nastavnik i učenici, da bi bili uspješni, ovise jedni o drugima kao stručnjacima, odnosno onima koji žele naučiti.

18. Vidi Radni materijal za učenike 5.6 (za 4. i 5. jedinicu).