Javna rasprava

Zašto sloboda (govora) ne funkcionira bez strogih pravila?

Uvod za nastavnike

Zašto sloboda (govora) ne funkcionira bez strogih pravila?

Nekim bi se čitateljima ovo pitanje moglo činiti čudnim. Na kraju krajeva, sloboda znači da možemo reći i činiti što želimo. Demokracija je sustav za otvorena, slobodna društva. Stroga pravila nas podsjećaju na nešto posve različito – na autoritarnu vladavinu, na primjer. Dakle, koja se poruka skriva iza tog pitanja? Ukratko, sloboda i jednakost su blizanci. Svi uživamo prava na slobodu, ali trebamo i jednaku šansu da ih ostvarimo – zbog toga su nam potrebna pravila. U ovoj jedinici, učenici će spoznati važnost tog načela sudjelovanja u demokraciji.

Zašto je u ovoj jedinici naglasak stavljen na raspravu

Građani koji sudjeluju u demokraciji sudjeluju u različitim raspravama, a čineći to, ostvaruju svoje ljudsko pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. Javna rasprava je vještina koja se može naučiti, pa je stoga učenicima potrebno vježbanje u školi. Zbog toga učenici uče kako voditi raspravu, a ova nastavna cjelina obrađuje ključni pojam slobode. Sloboda govora i izražavanja je pritom posebno važna.

Što učenici rade na satu posvećenom raspravi?

U raspravi sudjeluje jedanaest učenika. Svaki debatni tim sastoji se od pet učenika i predsjedavajućeg. Ostali učenici prate raspravu, ali i aktivno sudjeluju. Tri tima učenika pišu izvješće o raspravi i u posljednjoj lekciji ove jedinice izvještavaju razred o raspravi. Ostali učenici su slušateljstvo, a njihova je uloga ocijeniti stajališta, odlučiti koja strana ih je na kraju uspjela uvjeriti te glasovati o tome koju stranu podržavaju. Kao i u politici, jedna strana dobiva većinu pristalica.

Što će učenici naučiti u ovoj jedinici?

Rasprava se odvija po strogim pravilima, da bi se osiguralo da svaki učenik dobije pravednu i jednaku priliku govoriti. Predsjedavajući prekida učenike koji govore dulje od predviđenog vremena. To pravilo je nužno jer štiti pravo svakog govornika na slobodno izražavanje u okviru propisanog vremena. Prema tome, sloboda ne funkcionira bez strogih pravila (vidi podnaslov ove jedinice). Bez tog načela, nijedan demokratski sustav ne bi funkcionirao, niti bi ljudska prava mnogo značila u životima ljudi.

Koji je zadatak nastavnika u ovoj jedinici?

U ovoj jedinici, mnogo vremena je ostavljeno učenicima za samostalni rad, kako bi uvježbavali svoju vještinu raspravljanja i zapažanja, ali i snosili odgovornost za ono što čine. Lekcije 2-4. počinju s inputom učenika. Kada učenici samostalno rade, nastavnikova uloga je uloga trenera: on promatra učenike da bi utvrdio što rade dobro te koje kompetencije eventualno zahtijevaju više pažnje i uvježbavanja. Nastavnik im pruža potporu ako je zatraže, no ne bi im smio nuditi rješenja zadataka.

Razvijanje kompetencije: povezanost s drugim nastavna cjelinama ovog priručnika

Što pokazuje ova tablica?

Naslov ovog priručnika, „Sudjelovanje u demokraciji“, stavlja naglasak na kompetencije aktivnog građanina u demokraciji. Tablica pokazuje potencijal za sinergijski učinak nastavna cjelina koji su sastavni dio ovog priručnika. Iz nje se vidi koje kompetencije se razvijaju u 8. jedinici (označeni redak tablice). Masno uokvireni stupac pokazuje kompetencije političkog odlučivanja i djelovanja – uokviren je zbog velike povezanosti sa sudjelovanjem u demokraciji. Retci ispod toga pokazuju povezanost s drugim nastavna cjelinama ovog priručnika: koje kompetencije se razvijaju u tim nastavna cjelinama, a predstavljaju potporu učenicima u 8. jedinici?

Kako možemo upotrijebiti ovu tablicu?

Nastavnici mogu upotrijebiti ovu tablicu kao alat za različito planiranje ODGLJP nastave.

  • Tablica pomaže nastavnicima koji samo nekoliko lekcija posvećuju ODGLJP-u: nastavnik može izabrati samo ovu jedinicu, a izostaviti ostale, jer zna da neke ključne kompetencije, u izvjesnoj mjeri, razvija i ova nastavna cjelina – npr. analiza, refleksivna upotreba medija i odgovornost.
  • Tablica pomaže nastavnicima iskoristiti sinergijske učinke koji učenicima pomažu trajno uvježbavati važne kompetencije, u različitim kontekstima koji su na različite načine povezani. U ovom slučaju nastavnik kombinira više nastavna cjelina.
Jedinice Dimenzije razvijanja kompetencija Stavovi i
vrijednosti
Politička analiza i pros prosudba Metode i vještine Sudjelovanje u
demokraciji.
Političko odlučivanje i djelovanje
8 Sloboda Prepoznavanje
ključnih izjava.Povezivanje i rangiranje
argumenata; Odlučivanje o izboru.

Analiziranje
selektivne
konstrukcije
stvarnosti koju
provode mediji.

Raspravljanje:
kratke i jasne
izjave.
Igranje u timu.
Pisanje obavijesti o novostima.
Odlučivanje
većinom glasova.
Etika međusobnog
Uvažavanja.
2 Odgovornost Odgovornost je čak važnija od pravila u svrhu funkcioniranja demokracije (jedinice 2. i 7.)
7 Jednakost Analiziranje i
rješavanje
većinskih/manjinskih
problema
5 Pravila i zakon Neutraliziranje  potencijalno trajnog  sukoba nteresa utvrđivanjem sustava zakona i pravila.
6 Vlast i politika Proučavanje rasprave o utvrđivanju programa i političkom odlučivanju. Prepoznavanje gdje
građani mogu intervenirati u političkim procesima odlučivanja.
9 Mediji Analiziranje selektivne
konstrukcije
stvarnosti od strane
medija.
Pisanje obavijesti o novostima. Refleksivna upotreba
informacija koje prenose mediji.

 

8. NASTAVNA CJELINA: Sloboda – javna rasprava

Zašto sloboda (govora) ne funkcionira bez strogih pravila?

Tema lekcije Razvijanje kompetencija/ciljevi učenja Zadaci za učenike Materijali i sredstva Metoda

1. Lekcija

Koji problemi nas zanimaju?
(3 tjedna unaprijed)

Preuzimanje odgovornosti.

Kriteriji za odabir pitanja za raspravu u razredu: politički značaj, interesi učenika, povezanost s učeničkim razumijevanjem i iskustvom.

Učenici nabacuju ideje (brainstorming) i prikupljaju informacije o pitanjima za raspravu.

Radni materijal za učenike 8.1.

Informacije kroz medije.

Bilješke o osobnom iskustvu i utvrđenjima.

Preklopnik (flipchart).

Rad u parovima.

2. lekcija

Priprema za raspravu.

Sudjelovanje: učenici odabiru glasovanjem.

Metode i vještine: timski rad.

Učenici pripremaju svoje uloge za raspravu.

Radni materijali za učenike 8.2-8.5, 9.1.

Medijske informacije.

Tabloid, kvalitetna tiskovina, časopis za mlade.

Grupni rad, kooperativno učenje.

 3. lekcija

Raspravljamo – odlučujemo – izvještavamo

Slobodno govoriti; raspravljati sa suparnikom ; surađivati u timu.

Pratiti i ocjenjivati razmjenu argumenata.

Učenici sudjeluju  ili promatraju i slušaju raspravu.

Zadaci u nastavku za grupe koje pripremaju lekciju refleksije.

Radni materijali za učenike 8.2-8.5, 9.1.

Rasprava.

Grupni rad (glasovanje).

Izvješćivanje.

4. lekcija

Jedna rasprava – različite  perspektive.

Analiziranje i ocjenjivanje zajedničkog iskustva.

Mediji stvaraju našu percepciju stvarnosti.

Pravila jamče jednake mogućnosti ostvarivanja prava na slobodu.

Učenici uspoređuju medijske novosti  o aspravi.

Učenici se osvrću na iskustvo raspravljanja.

Učenici pišu novosti.

Nastavni materijali 9.1.

Izlaganja. Rasprava.