Vježba 7.9. – Krug politike

Postupak

1. učitelj/učiteljica upoznaju učenike s modelom političkog kruga koristeći pritom jedan od sljedećih pristupa:
   • Učitelj/učiteljica koristi deduktivni, sistematski pristup: on/ona drži predavanje⁷ i onda učenici primjenjuju alat koji im je dan.
   • Učitelj/učiteljica dozvoljava induktivni pristup: učitelj/ica započinje s primjerom ili se osvrće na znanje i iskustvo koje su učenici već stekli. Ovo može biti jedan trenutni javni problem, odluka koju učenici podupiru ili su protiv nje ili pak problem oko kojeg su zabrinuti. Odluka koja je donesena u školi također može biti polazna točka. Zatim slijedi predavanje učitelj/icaa koje povezuje s kontekstom kojeg su mu pružili učenici.

   Koji god od spomenutih pristupa bude korišten, učenici će dobiti primjerak priručnika„ Model političkog ciklusa“.

2. Učenici primjenjuju model. Mogu se dati različiti zadaci:
   • učenici koriste model kao alat za aktivno i strukturirano čitanje novina. Radeći u grupama od četiri do šest, učenici proučavaju novine izdane kroz zadnjih nekoliko dana i identificiraju primjere za svaku od šest stadija. Zaljepljuju članke na njihove plakate i prezentiraju ih u plenumu.
   • učenici slijede postupak donošenja odluka na određenom problemu. Ovo će zahtijevati materijale koji pokrivaju dulji vremenski period i stoga starija izdanja novina mogu biti korisna. Knjige i internet također mogu biti važni izvori. Ovaj zadatak može se razviti u istraživački projekt.
3. Model može služiti kao polazišna točka za raspravu: u kojem stadiju postupka donošenja odluke možemo intervenirati? Učitelj/ica bi također trebao objasniti da su dva stadija „odluka“ i „provedba“ pod ingerencijom političkog sustava (osim ako odluka nije donesena plebiscitno). Građani mogu intervenirati u bilo kojem drugom stadiju.

Materijali

Model političkog ciklusa: politika kao proces rješavanja problema u zajednici

Model političkog ciklusa: Osnovne informacije za učitelje

Politički ciklus je model. On djeluje kao karta. To znači da odabire određene dijelove iz stvarnosti, a ostale ignorira. Na taj način slika postaje jasnija ali korisnik nikad ne bi trebao brkati model sa stvarnošću. U ovom slučaju, Model političkog ciklusa se usredotočuje na politiku kao postupak donošenja odluke i rješavanja problema. Njegov fokus nije na politiku kao sukob za moć, iako se taj aspekt pojavljuje. Šest kategorija vode se ključnim pitanjima koja nam pomažu analizirati političko donošenje odluka; učenici su poticani da iznose nova pitanja sa specifičnijim kontekstom.

Ovaj model pruža idealan tip opisa političkog donošenja odluka. Prvo, politički problem mora doći na javni dnevni red. Pitanje stavljanja problema na dnevni red ima puno veze s političkom moći.  Problemi ne postoje kao takvi; oni se moraju definirati i prihvatiti. Suprotstavljeni interesi i vrijednosti imaju važnu ulogu, jer definicija problema snažno utječe na ishod donošenja odluke. Na primjer, siromaštvo se može definirati kao napad na ljudska prava ili kao poticaj da se uzme sudbina u vlastite ruke. Prvo stajalište implicira da siromašni ljudi trebaju zaštitu, dok drugo prešutno implicira da se siromašnim ljudima ne pomaže, zato što ih to može ulijeniti. Ključno pitanje postavljanja dnevnog reda indicirano je dvosmjernim strelicama između kategorija problemi i debata.

Debata se odvija pod posebnim uvjetima. Okvir modela ovdje je važan: sociološki, gospodarski i međunarodni događaji postavljaju informacije za raspravu, dok ustav i zakonodavni okvir određuju pravila. Tko može sudjelovati u raspravi? Tko odlučuje o čemu? Ta pitanja pomažu da razumijemo ishode debate i konačnu odluku. Tko sudjeluje u debati? Koji su interesi u igri? O čemu se treba pregovarati? Je li moguće doći do kompromisa?

Provedba: Kako se, ili kako se bude odluka provela? Jesu li se pojavile određene poteškoće ili sukobi? Je li provedba odluke u skladu s odlukom onih koji su tu odluku donijeli?

Mišljenja: Kako je odluka “primljena” u javnosti? Na koje interese je odluka pozitivno utjecala, a na koje negativno? Koje su vrijednosti po srijedi?

Reakcije: Jesu li reakcije na odluku reakcije pojedinaca i/ili su to kolektivne reakcije koje su organizirale grupe? Podupiru li odluku ili se protive odluci? Primjeri mogu biti protesti, demonstracije, pisma urednicima novina, odluke sudova, iseljavanje, povlačenje investitora, kršenja zakona, itd.

Problem: Na kraju dana je li se osnovni problem riješio? Jesu li se polučili neki nepoželjni i nepredviđeni učinci? Je li novi problem nastao kroz reakcije na odluku i reakcije na njihovu provedbu? Politički ciklus se ukida ako se problem riješi. Vrlo često, novi ciklus započinje s novim naknadnim ili nepredviđenim problemom.

Učenici bi trebali razumjeti da politički ciklus pokazuje gdje i kako građani mogu sudjelovati u politici. Možemo dati našu definiciju problema koji zahtijevaju političku pozornost i zahtijevaju javna sredstva kako bi ih se riješilo. Možemo sudjelovati u debati, stvoriti na stav o odluci i poduprijeti ili biti protiv načina na koje se odluka o problemu bude primijenila. Čineći tako, koristimo naša ljudska i građanska prava. Demokracija ovisi o aktivnim demokratima.

7. Vidjeti u nastavku lekcije naslov „Materijali“, „Osnovne informacije za učitelje“