Inkluzivnost moje škole zasnovane na ljudskim pravima

Living Democracy » Principals » LJUDSKA PRAVA U ŠKOLI » Inkluzivnost moje škole zasnovane na ljudskim pravima

Svjesnost

Kao i drugi direktori škola, i vi ste to čuli i pročitali stotinama puta: obrazovanje je prepoznato kao ljudsko pravo u brojnim važnim međunarodnim konvencijama.

Konkretno, Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta (CRC) pominje prava djece mlađe od 18 godina. Konvencija prepoznaje obrazovanje kao zakonsko pravo i jednaku mogućnost za svako dijete. Njen član 28. garantuje besplatno obavezno osnovno obrazovanje za sve, progresivno besplatno srednjoškolsko obrazovanje koje bi u svakom slučaju trebalo da bude dostupno svima, kao i pristup visokom obrazovanju prema kapacitetu. Ona navodi obavezu države da usvoji mjere u vezi sa pohađanjem škole i disciplinom, istovremeno štiteći dostojanstvo djece. Podstiče međunarodnu saradnju u pogledu obrazovanja, posebno uklanjanje neznanja i nepismenosti i promoviše pristup naučnim i tehničkim saznanjima.

Njen član 29. definiše ciljeve obrazovanja i, prepoznajući individualnost djece, preporučuje da obrazovanje treba da bude usmjereno na ličnost, talente i sposobnosti svakog djeteta.

U cjelini, osim odredbi koje se odnose na pristup, pravo na obrazovanje obuhvata obaveze država da se suzdrže od diskriminacije na svim nivoima obrazovnog sistema i da postave minimalne obrazovne standarde za poboljšanje kvaliteta obrazovanja.

A sada: vi ste na čelu svoje škole. Imate ograničene resurse, a suočeni ste sa svakodnevnim obavezama i svakodnevnim problemima koje treba rješavati. Obezbijediti osnovno funkcionisanje škole samo po sebi je ogroman zadatak. Pored toga, morate da održavate prijatno i podržavajuće okruženje i da obrazujete sve učenike bez obzira na pol, fizičke, intelektualne, socijalne, emocionalne, jezičke ili druge individualne karakteristike. Vaša škola mora biti inkluzivna institucija, što je zakon u mnogim zemljama. Kakav zadatak!

Odgovorni ste za to da čitavo školsko osoblje poštuje i promoviše različitost i jednake mogućnosti za sve. Štaviše, želite da svi različitost tretiraju kao priliku, a ne kao prepreku kvalitetnom obrazovanju.

Ali gdje vi stojite u ovom pogledu? Koja su vaša sjećanja kada je inkluzija u pitanju? Da li ste ikada lično doživjeli trenutak isključenja? Da li ste uvijek bili uspješni učenik, nastavnik i direktor škole koji je ukazivao na to kada drugi nijesu bili uključeni? Bilo bi korisno kritički se preispitati i samostalno procijeniti svoju situaciju, iskustvo i vrijednosti. Da li ćete pokrenuti akciju samo kada se u potpunosti složite da podržite sve koji su uključeni u preduzimanje ove akcije zajedno sa vama? Na taj način drugima pružate iskustvo uključivanja iz prve ruke i dokaze o tome koliko se intenzivno ŠZLjP bavi praktičnim promjenama kako bi svi učenici uspjeli – bez obzira na njihovo porijeklo ili vještine i kompetencije.

Iskustvo pokazuje da će ove promjene ići na ruku svim učenicima vaše škole jer podržavaju kvalitetnu nastavu i učenje za sve. Štaviše, korist nemaju samo učenici – svi ostali će se osjećati uključenima. U inkluzivnom mikro-društvu koje obuhvata roditelje, nastavnike, školsko osoblje i administratore, odbor i svi u zajednici sarađivaće sa vašom školom. Da li ste spremni za ovu avanturu?

Što je još važnije, vaši nastavnici moraju imati ili razviti široko razumijevanje inkluzije. Na sastancima sa svojim stručnjacima (školskim pedagogom, psihologom ili nastavnicima koji imaju dodatnu obuku u ovoj oblasti) morate pronaći načine da podržite svoje nastavno osoblje u ovom razvoju.

Prvo, svi kojih se to tiče moraju imati osnovno razumijevanje inkluzivnosti. Ono što slijedi moglo bi pomoći u razjašnjavanju koncepta.

Inkluzija u obrazovanju je više od onoga što mnogi misle!

https://inclusiveeducation.ca/about/what-is-ie/ 18. avgust 2020.

Od svoje početne koncepcije početkom 20. vijeka, pa sve do nedavno, „inkluzivno obrazovanje“ tumačilo se kao „uključivanje učenika sa invaliditetom“ ili „sa posebnim obrazovnim potrebama“ u redovnu nastavu u učionici. Mnogi i dalje shvataju taj pojam u tom smislu.

Međutim, inkluzivno obrazovanje znači da svi učenici pohađaju redovnu nastavu u susjednim školama, gdje su rado prihvaćeni u razredima koji odgovaraju uzrastu i podržani da uče, doprinose i učestvuju u svim aspektima školskog života.

Inkluzivno obrazovanje govori o tome kako razvijamo i oblikujemo svoje škole i svoje programe i aktivnosti, tako da svi učenici mogu zajedno učiti i učestvovati.

Inkluzivno obrazovanje podrazumijeva obezbjeđivanje pristupa kvalitetnom obrazovanju za sve učenike efikasnim zadovoljavanjem njihovih raznolikih potreba na način koji odgovara, prihvata, poštuje i podržava. Učenici učestvuju u obrazovnom programu u zajedničkom okruženju za učenje uz podršku koja će dovesti do toga da se smanje i uklone prepreke koje mogu dovesti do isključenja.

Inkluzivno obrazovanje se izvodi u zajedničkom okruženju za učenje, obrazovnom okruženju u kojem učenici iz različitih sredina i sa različitim sposobnostima uče zajedno u inkluzivnom okruženju. Uobičajena okruženja za učenje koriste se za većinu redovnih nastavnih časova učenika i mogu uključivati učionicu, biblioteku, teretanu, pozornišnu i muzičku scenu, kafeterije, igrališta i lokalnu zajednicu. Stoga je uobičajeno okruženje za učenje mjesto na kojem studenti sa intelektualnim smetnjama ili drugim posebnim potrebama mogu da uče zajedno sa svojim vršnjacima, a ne odvojeno.

Efektivna uobičajena okruženja za učenje:

Omogućavaju svakom učeniku da u potpunosti učestvuje u okruženju za učenje koje je oblikovano za sve učenike i koje se dijeli sa vršnjacima u odabranom obrazovnom prostoru.
Obezbjeđuju pozitivnu klimu, promoviše osećaj pripadnosti i obezbjeđuje napredak učenika prema odgovarajućim ličnim, društvenim, emocionalnim i akademskim ciljevima.
Reaguju na individualne potrebe za učenjem pružajući dovoljan nivo podrške i primjenjujući nastavnu praksu i principe usmjerene na studente.
Uobičajeno okruženje za učenje: to je inkluzivno okruženje u kojem je nastava organizovana za učenike različitih sposobnosti i sa njihovom vršnjačkom grupom u mjesnoj školi, pri čemu istovremeno odgovara na njihove individualne potrebe, i koristi se za većinu redovnog nastavnog procesa.

Obezbjeđivanje da svako dijete ima jednake mogućnosti za obrazovni napredak ostaje izazov širom svijeta. Cilj održivog razvoja 4 u obrazovanju i Okvir za akciju obrazovanja 2030 Ističu inkluziju i ravnopravnost kao polaganje temelja za kvalitetno obrazovanje.

Za ovaj zadatak da svoju školu učinite modelom za inkluzivno obrazovanje, od samog početka morate imati mnogo kolega koji su za to spremni. Sa svojim timom moraćete da razvijete plan o tome kako da se bolje shvati situacija u vašoj školi, integrišući što više zainteresovanih strana u ovaj proces.

Priprema

Koje korake preduzeti?

Formirajte tim sa kojim ćete raditi tokom cijelog procesa. Započnite sa svojim timom razgovarajući o pristupu i razmotrite listu indikatora.
a. Izaberite one koji su najvažniji za vašu školu.
b. Dodajte indikatore za koje smatrate da nedostaju.
c. Popunite obrazac sa desetak pokazatelja za koje smatrate da su važni. Obavezno odaberite neke pokazatelje tamo gde vam ide dobro, i neke gdje vam je potreban dodatni razvoj.
Sa svojim timom pripremite akcioni plan i vremenski okvir za prvu procjenu, što će biti polazna tačka za dalji razvoj. Uključite u procjenu:
a. Đaci
b. Nastavnici
c. Ostalo školsko osoblje
d. Roditelji
e. Školska tabla
f. Članovi zajednice sa kojima možda sarađujete
g. …
Razvijte akcioni plan i vremenski okvir. Neka obavezno uključuju
a. Profil škole nakon prvog vrednovanja.
b. Korake koje treba preduzeti (u narednih 6 mjeseci).
c. Drugu procjenu radi upoznavanja sa postignućima.

25 mogućih pokazatelja za vašu školu da vrednujete vašu inkluzivnost:

Škola ima misiju i / ili izjavu o viziji i smjernice o inkluzivnom obrazovanju zasnovanom na ljudskim pravima, uključujući smjernice protiv diskriminacije.
Nastavnici mogu da razumiju i objasne puno značenje „inkluzivnog obrazovanja“ (izvan učenika sa invaliditetom ili posebnim obrazovnim potrebama).
Svi učenici koji stanuju u kraju koji je u nadležnosti neke škole pohađaju tu školu, osim ako su roditelji odlučili da svoje dijete pošalju u privatnu ili neku drugu školu (gde je primjenjljivo).
Svi učenici pohađaju razred koji odgovara njihovom uzrastu.
Škola i njene prostorije fizički su dostupne svim učenicima.
Škola zna koje profesionalne organizacije, paraprofesionalci, potporne grupe i organizacije u zajednici mogu da ponude resurse za inkluzivno obrazovanje koji će koristiti učenicima različitog porijekla i sposobnosti.
Škola koristi nekoliko vrsta vrednovanja učenika i ne ocjenjuje učenike na osnovu testova učinka niti objavljuje njihove rezultate.
Škola ima spremne mjere za pomoć učenicima sa invaliditetom i / ili posebnim potrebama, posebno u pogledu njihove zaštite i obezbjeđivanja njihovog učenja (npr. materijale na Brajevom pismu, osobe za komuniciranje sa gluvima, multilingvalne resurse).
Nastavnici posjećuju „uzorne škole“ i / ili pohađaju radionice o razvoju inkluzivne učionice i škole. Dakle, redovno se usavršavaju kako bi razvili potrebna znanja, vještine i stavove za zadovoljavanje potreba svojih učenika u redovnim učionicama na inkluzivan način.
Roditelji i grupe u zajednici upoznati su sa inkluzivnim obrazovanjem i nude ideje i resurse koji će pomoći školi da postane inkluzivnija.
Škola na specifične načine pokazuje da njeni administratori i nastavnici shvataju važnost inkluzivnog obrazovanja (takvi načini uključuju mehanizme koji svim učenicima garantuju pristup školi, bez obzira na njihovo porijeklo ili sposobnosti).
Škola ima (ili planira da angažuje) raznoliko školsko osoblje (koje čine žene i muškarci različitog porijekla u pogledu rase, etničke pripadnosti, fizičke sposobnosti, religije, jezika, socijalno-ekonomskog statusa itd.). U zemljama u kojima nastavnike u škole imenuje država, na osnovu ispita, itd., škola koristi prednosti različitih elemenata koje njeno osoblje sa sobom donosi.
Škola pokazuje poštovanje prema učenicima svih religija; učenici imaju priliku da u školi nauče o različitim religijama i sistemima vjerovanja.
Škola ima redovno snabdijevanje čistom vodom za piće i služi ili prodaje zdravu, hranljivu i visokokvalitetnu hranu / užinu, istovremeno prilagođavajući i poštujući pravila ishrane različitih religija.
Nastavnici postavljaju visoke zahtjeve svim učenicima, bez obzira na njihovo porijeklo ili sposobnosti, i podstiču ih da završe školu.
Nastavnici su svjesni resursa koji su na raspolaganju za pomoć učenicima sa posebnim potrebama, i sa posebnim obrazovnim potrebama.
Svi učenici imaju udžbenike i materijale za učenje koji odgovaraju njihovim potrebama za učenjem.
Aktivnosti učenja odvijaju se u više formata, kao što su individualni, parovi, mala grupa i nastava u čitavom razredu u kojoj učestvuju heterogene studentske grupe.
Učenicima se pruža prilika da nauče i svoj maternji jezik tokom procesa savladavanja službenog jezika (službenih jezika) na kojima se izvodi nastava.
Svi učenici doprinose razvoju smjernica i pravila za svoju učionicu i školu radi podsticanja inkluzije, nediskriminacije i sprečavanja nasilja i zlostavljanja.
Procesi učenja i poučavanja, kao i materijali za učenje uključuju učenike na uravnotežen i nediskriminatoran način, bez obzira na njihovo porijeklo ili sposobnost.
U materijalima za učenje koje obezbjedjuje škola, djeca različitog porijekla i sposobnosti prikazana su pozitivno. Učenici razumiju koncept inkluzivnog obrazovanja i mogu prepoznati kulturne, vjerske, etničke, rodne i druge predrasude u materijalima za učenje.
Učenici sa fizičkim invaliditetom imaju mogućnosti za fizičku igru i razvoj.
Školska kultura podstiče saradnju i timski rad nastavnika, drugog školskog osoblja, učenika, roditelja i članova zajednice kada je to potrebno.
Učenici i roditelji učestvuju u donošenju odluka.

Aktivnost

Sa svojim timom odaberite 10 pokazatelja sa liste.

Odabrani pokazatelji za inkluzivnost	Status ovog pokazatelja u mojoj školi od 1 do 10.	Koraci koje treba preduzeti (sakupljaju ih diskusioni timovi).
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

Na osnovu gore navedene liste, pripremite radne listove ili flipčart-ove koji će biti dati svim zainteresovanim stranama uključenim u proces vrednovanja.
Formirajte okrugle stolove sa različitim zainteresovanim stranama (učenicima, nastavnicima, članovima školskog osoblja, roditeljima, članovima odbora itd.). Potonji se mogu sastati povodom velikog školskog događaja ili zakazanih sastanaka, u zavisnosti od njihove dostupnosti.
Zamolite ih da razgovaraju o svojoj procjeni i komentarima.
Zadajte im da iznesu predloge za poboljšanje.
Prikupite sve komentare i predloge u svom timu.
Osmislite jasan i efikasan master plan za narednih 6 do 12 mjeseci.
Izvijestite o master planu sve uključene učesnike.
Planirajte sljedeći period vrednovanja (transparentnost je na prvom mjestu!).