Izjava o školskoj misiji – holistički školski projekat

Izjava o školskoj misiji – Neka bude kratka i jednostavna

Mnoge obrazovne institucije i škole, ali i poslovna preduzeća i vladine institucije koriste izjave o svojoj misiji. Izjava o školskoj misiji je nešto poput vizitkarte za spoljne partnere i orijentacija za svakodnevni rad u školi, kao i podsjetnik školskoj zajednici na njenu zajedničku viziju i smjernice.

Izjava o školskoj misiji treba da slijedi princip – biti kratak i jednostavan. Ukratko, jezikom koji je razumjiv laicima, ona precizira razvojnu perspektivu ili ključne principe koji definišu zajedničku viziju i profil škole. Izjava o misiji ne objašnjava razloge donijetih odluka, niti pruža informacije o realizaciji. Izjava misije treba da bude ambiciozna, ali cilj ne smije biti nedostupan. Izjava o misiji otvorena je za reviziju, ali bi izgubila kredibilitet ukoliko bi se često mijenjala.

Vidi

https://www.missionstatements.com/school_mission_statements.html
https://www.educationworld.com/a_admin/admin/admin229.shtml

Fokus na jednom jednostavnom pitanju u bujici ideja

Školska zajednica je heterogena, okuplja dvije ili tri generacije, profesionalni nastavni kadar, djecu i adolescente. Ako su uključeni i roditelji, školska zajednica liči na mikrokosmos različitosti i pluralizma u društvu kao cjelini. U takvim modernim društvima, izazov je za demokratiju da osigura da se svi građani, bez obzira na porijeklo, angažuju i razumiju šta je u opticaju, jer bi donošenje odluka u suprotnom postalo privilegija elite specijalista.

Stoga bi proces kreiranja izjave o školskoj misiji trebalo da počne bujicom ideja unutar svake grupe – tima školskih rukovodilaca, nastavnika, učenika i roditelja. Za ovaj misaoni napor, važno je odabrati isto pitanje značajno za sve grupe. Za izjavu o misiji koja ističe jedan ključni cilj, dovoljno je jedno jednostavno, otvoreno pitanje, kao što je “Šta čini dobru školu?” Pitanje mora omogućiti svakom članu školske zajednice da odgovori, na osnovu njihovog nivoa razumijevanja i oslanjanja na lično ili profesionalno iskustvo. Drugim riječima, svako treba da bude u mogućnosti da djeluje kao stručnjak. Direktor škole i osoblje treba da razgovaraju o izboru i formulaciji ključnog pitanja i da razmotre njegove implikacije na konačnu izjavu o misiji.

Bujica ideja je tehnika koja započinje upravo idejama i interesima svih pojedinaca. Stoga bi trebalo očekivati široku raznovrsnost predloga koji odražavaju pluralističku zajednicu. Da bi se došlo do jedne jednostavne izjave, potreban je proces integracije i određivanja prioriteta, baš kao i kod donošenja demokratskih odluka i određivanja politike. U ODG/OLjP predstvaljeno je više modela koji pokazuju kako da se organizuje bujica ideja. Ova tehnika pogodna je za učenike svih starosnih grupa, kao i za nastavnike, školske rukovodioce i roditelje. Kao što je gore predloženo, čitav proces bujice ideja fokusira se na isto pitanje u svakoj grupi.

• Razmislite – uparite – dijelite https://www.teachervision.com/group-work/think-pair-share-cooperative-learning-strategy
• Zid tišine http://www.living-democracy.com/textbooks/volume-6/chapter-7/exercise-1/

Okvir za diskusiju i odlučivanje

Koristite institucionalni okvir koji postoji u vašoj školi (pogledajte Priprema radni list 3.1). 

U suprotnom, slijedite ovu šemu da biste formirali ad hoc grupe. Izabrani savjet nastavnika, učenika i roditelja, kojim predsjedava direktor škole, treba na kraju da usvoji nacrt izjave o misiji. Ovaj oblik reprezentativne demokratije osigurava da su sve grupe zainteresovanih strana, bez obzira na njihovu veličinu, jednako zastupljene. Da bi se osigurala široka podrška i poistovjećivanje sa izjavom o misiji, preporučljivo je da se odredi kvorum od 75% ili 80% za odobrenje. (vidi Demokratsko upravljanje školama, CoE publishing 2007, sr. 36 f).

Kompetencije za demokratsku kulturu (KDK) kao izjava školske misije

Izjava o misiji ne bi trebalo da se identifikuje sa bilo kojim određenim stanovištem ili grupnim identitetom, već da naglasi ključne principe i razvijajuću perspektivu koju mogu podržati svi članovi školske zajednice. Verujemo da KDK (vidi Priručnik za svest 2.1) ispunjava ove kriterijume. Izjavu o školskoj misiji treba široko poštovati u školskoj zajednici. Iz toga slijedi da niko ne bi trebalo da se osjeća isključenim zbog onog što jeste, tj. da bude diskriminisan na osnovu starosti, vjerskog uvjerenja, etničkog porijekla, pola, ličnih ili grupnih interesa. Izjava o misiji ne bi trebalo da se identifikuje sa bilo kojim određenim stanovištem ili grupnim identitetom, već bi trebalo da naglasi ključne principe i razvojnu perspektivu koju mogu da podrže svi članovi školske zajednice. Vjerujemo da KDK (vidi Svjesnost radni list 2.1) ispunjava ove kriterijume.

“KDK i holistički školski pristup pružaju dragocjenu razvojnu perspektivu školama o tome kako postati demokratičniji, uzimajući u obzir ključna područja školskog života kao što su poučavanje i učenje, upravljanje školom, kultura i saradnja sa zajednicom. Na ovaj način, razvoj demokratske školske kulture i kompetencije demokratske kulture kod učenika postaje školska misija.” (Referentni okvir kompetencija za demokratsku kulturu, Vol. 3, str. 96.

Pregled diskusije i procesa odlučivanja

• Bujica ideja na časovima, sastancima roditelja i nastavnog osoblja (vidi detalje gore).
• Izvjestioci predstavljaju svoje rezultate bujice ideja radnoj grupi čiji je zadatak sastavljanje izjave o misiji. Ova grupa treba da uključi volontere koji predstavljaju sve grupe školske zajednice.
• Nacrt izjave misije predstavlja se svim razredima, nastavnom osoblju i roditeljima. Članovi radne grupe za izradu nacrta prisustvuju svakom sastanku, objašnjavaju svoje odluke i prikupljaju povratne informacije.
• Radna grupa za izradu nacrta, zatim raspravlja o primljenim povratnim informacijama i dovršava svoj nacrt.
• Savjet škole, bilo da je već formiran ili formiran ad hoc, većinom glasova usvaja izjavu o misiji škole.

Diskusija i implementacija

• Izjava o misiji vidljivo je prikazana na veb stranici škole, u školskim brošurama za posjetioce i “nove” roditelje, na plakatima u sobi za nastavno osoblje i u svakoj učionici.
• Sa svojim nastavnicima učenici razgovaraju o svom iskustvu demokratskog učešća u ovom procesu donošenja odluka, povezujući ga sa konceptom demokratske školske kulture.
• Izvjestioci u ime roditelja daju povratne informacije o učešću roditelja na sastanku nastavnog osoblja.
• Školska zajednica razmatra naredne korake u sprovođenju usvojene misije.