Holistički pristup u odnosu na praksu u učionici

Kada pitamo: “Šta je škola”, odgovor zavisi od tačke gledišta. Dok neki mogu govoriti o nastavniku i šta se dešava u učionici, drugi se dotiču školske zajednice, škole kao važnog elementa društva ili jednostavno onoga što se dešava tokom odmora. Holistički pristup prepoznaje da su svi aspekti školske zajednice od uticaja. Ovo se posebno odnosi na ishranu koja utiče na zdravlje i dobrobit svih. Dobrobit kao sveobuhvatni pristup i zdrava ishrana kao jedan od njenih elemenata mora se ticati čitave škole, jer je dobro poznato koliko su usko povezani učenje i dobrobit. S obzirom na to da mladi ljudi provode veći dio svojih prvih 15 do 20 godina u školskom okruženju, a nastavnici i školski kadar možda mnogo decenija, škola nije samo središte akademskog učenja, već i mjesto društvenog, emocionalnog i fizičkog razvoja, uistinu mjesto gde se konzumira mnogo hrane i pića. Škola je mjesto gdje svi članovi ovog uzornog društva sklapaju prijateljstva, razvijaju zdrave odnose, uče kako da se nose s poteškoćama i jedu zajedno. Demokratsko rukovodstvo ne samo da odražava izabrani politički sistem države, već predstavlja i kulturološki raznolike zajednice. Gdje još postoji takva raznovrsnost tradicija i navika, koliko u hrani? Da li je moguće da ove tradicionalne ili različite regionalne ili nacionalne navike u ishrani nijesu danas poteškoće, već prije globalizovana, masovna proizvodnja gotovih prehrambenih proizvoda, koje je lako i jeftino kupiti i konzumirati? U saradnji sa školskom zajednicom, trebalo bi da bude moguće razviti školsku sredinu i kulturu hrane, koja promoviše zdravlje i dobre prehrambene navike.

Poznajući karakteristike nezdrave ishrane, to bi trebalo da bude lako: školski rukovodilac jednostavno ne dozvoljava određenu hranu donijetu od kuće, ili u školskoj kantini, ili malim kioscima i prodavnicama u školskom okruženju. Međutim, iskustvo pokazuje da zabrana proizvodi koncepte koji je podrivaju. Demokratski orijentisan lider zna da je participacija osnova za održiva rješenja: profesionalna opravdanja za demokratsko vođstvo u školama zasnovana su na prirodi same demokratije i društvenog konteksta naših zajednica. Postizanje demokratskog konsenzusa o pitanjima među akterima u obrazovanju često je teško u današnjim raznolikim zajednicama. Stoga, školski lideri moraju nastojati da razvijaju atmosferu osjetljivosti na vrijednosti drugih. Oni treba da daju smisao djelovanju učenika, nastavnika, roditelja i članova zajednice s kojima su u interakciji. Nagrada za ovu autentičnu formu liderstva dobija se kada razumijevanje vrednosnih orijentacija drugih pruža liderima informacije o tome kako najbolje mogu uticati na praksu kojom se postižu široko opravdani ciljevi kao što su zdrava hrana i zdrave navike u ishrani. Da bi svi bili uključeni, lider škole treba znati šta ko zna i ko ima određeno iskustvo u oblasti aktuelne teme: “Kao vođa škole, svjestan sam kompetencija drugih i jasno im predočavam: molim vas da vašim znanjem i iskustvom, kao i vještinama podržite našu školsku zajednicu!” U smislu demokratskog razumijevanja, to takođe znači da dijelite moć s drugima. Ali, za to morate biti spremni.