Podržite i ohrabrite! Navike učenika u ishrani

Šta danas znamo o obrascima ishrane djece i mladih? Koliko smo za njih odgovorni? Kako su promjene u konvencionalnom radnom vremenu i tradicionalna uloga porodice i život u njoj uticali na navike u ishrani? Kako industrijalizacija i urbanizacija utiče na obrasce ishrane? Koliko smo svjesni i pripremljeni da se nosimo sa modernom prehrambenom industrijom i njenim strategijama? Kako se bavimo generacijom za koju brza hrana nije samo najpogodniji, lako dostupan izbor hrane, već se smatra statusnim obilježjem i istovremeno nečim što se u društvu veoma cijeni? Kako škola može da odgovori na okruženje koje podstiče nezdravu ishranu modernog života?

Na ponašanje djece i adolescenata u ishrani utiču mnogi faktori. Stručnjaci ih dijele u tri široke kategorije:

1. lični faktori (stavovi, uvjerenja, sklonosti određenoj hrani, samoefikasnost i biološke promjene)
2. faktori životne sredine (neposredna društvena sredina: porodica, prijatelji, društvo vršnjaka, škola, prodajna mjesta s brzom hranom i društvene i kulturološke norme)
3. makrosistemi (dostupnost hrane, sistemi za proizvodnju i distribuciju hrane, masovni mediji i oglašavanje)

Važno je podržavati i ohrabrivati sticanje navika zdrave ishrane i vježbanja kod djece jer se one obično razviju rano i imaju tendenciju da da se zadrže tokom čitavog života.

Među preovlađujućim obrascima navedeno je sljedeće:

1. Preskakanje obroka, posebno doručka, uglavnom zbog nedostatka vremena, želje za dužim spavanjem ujutro, nedostatka apetita i držanja dijete.
2. Navika grickanja izuzetno je uobičajena, pa kako i djeca i adolescenati često grickaju ono što je lako dostupno, obezbjeđivanje zdravih grickalica od velike je važnosti.
3. Objedovanje van kuće i hrana za ponijeti. Savremena opterećenost obavezama, kao i stilovi života i uloge porodice, rezultirali su prekomjernim ishranom izvan kuće i hranom za ponijeti. I grickanje i jela koja nijesu spremljena kod kuće rezultirali su u:
   – neadekvatno konzumiranje vlakana, sirovog voća i povrća
   – povećano konzumiranje cjelovitih masti, zasićenih masti i dodanih šećera
   – smanjenoj potrošnji mlijeka (nisko masnog zamijenjenog visokomasnim)
   -povećanoj potrošnji bezalkoholnih pića i ne-citrusnih sokova/pića
4. držanje dijeta i kontrolisanje težine kod adolescenata, posebno djevojka
5. povezanost raspoloženja sa uzimanjem hrane: stres i emocionalna uznemirenost mogu ozbiljno uticati na energetski bilans posebno kod adolescenata, što rezultira konzumacijom ili premalo ili previše hrane.

Moguća dodatna literatura i veb stranice koji se mogu naći besplatno onlajn:

• http://www.euractiv.com/section/health-consumers/news/eu-teens-have-bad-dietary-habits/
• HEALTHY EATING FOR YOUNG PEOPLE IN EUROPE A school-based nutrition education guide
• Guidelines for Adolescent Nutrition Services, Edited by Jamie Stang, Ph.D., M.P.H., R.D. and Mary Story, Ph.D., R.D.