Ključni principi za demokratsko rukovođenje školom kao holističkim školskim pristupom

Na osnovu Referentnog okvira kompetencija za demokratsku kulturu, Vol. 3, str. 97.

1. Poštovanje lokalnog konteksta i lokalnog načina rada

Bilo da se dešava u društvu ili u školi, kultura koju nameće rukovodilac bila bi autokratska, a ne demokratska. Demokratska kultura razvija se kroz učešće građana, a u školskom okruženju svih zainteresovanih strana kojima je potrebno podsticanje da bi dali doprinos svojom stručnošću.

2. Osnaživanje svih zainteresovanih strana da razviju sopstvena rješenja za izazove zasnovane na procjeni situacije

Ne postoji jedinstveno ključno rješenje za izazove sa kojima se suočavaju pojedinci po različitim institucijama i zemaljama. Kroz procjenu trenutne situacije u školi, uključujući njene potrebe i kapacitete, ključni akteri postižu bolje razumijevanje njenih specifičnih izazova i osnaženi su da planiraju sopstvene prigodne akcije. To, zauzvrat, povećava osjećaj vlasništva i motivaciju za promjene kod učesnika.

3. Podsticanje učenja kroz iskustvo i participaciju svih interesnih strana

Demokratske kompetencije najbolje se razvijaju svakodnevnom praksom, uključujući participativno odlučivanje, interakcije ispunjene poštovanjem i ravnopravnošću i demokratske metode poučavanja i učenja. Za to je potrebno posvećeno partnerstvo svih zainteresovanih strana – počevši od od učenika, nastavnika, školskih rukovodilaca i roditelja do lokalnih vlasti i drugih aktera u zajednici. Štaviše, to ilustruje vitalni značaj obrazovnih institucija u cjelini u procesu učenja i promovisanja kulture demokratije.

Kroz participaciju u školi učenici stiču potrebne vještine za demokratsko građanstvo koje će koristiti i kad odrastu. To je i učenje “za” i “kroz” demokratiju i ljudska prava u ODG/OLjP kao cjelokupnom školskom pristupu. Pogledajte : http://living-democracy.com/me/textbooks/volume-1/part-1/unit-3/chapter-1/

4. Integrisanje izgradnje kapaciteta u školski proces planiranja

Promjene u školskoj kulturi su održivije kada su ugrađene u školski formalni proces planiranja, kao što je, na primjer, formulisanje izjave o školskoj misiji (vidi Aktivnost radni 2.1).

5. Dugoročno podržavanje lokalnih projekta i inicijativa

Potrebno je i vrijeme i napor da se savlada otpor prema promjenama i da se transformiše način interakcije i prakse u školama. Sistemska promjena ne može se postići jednokratnim naporom. Dugoročna podrška je presudna za opipljive ishode i održivi uticaj. To je princip preduzimanja malih koraka, a ne pokušaja jednog velikog skoka. Takođe, zahtijeva strpljenje, dajući ljudima vremena da se prilagode demokratskim promjenama, počevši od aktera koji su posvećeni i zainteresovani za demokratsko rukovođenje školom.